Month: July 2025

Pri razmatranju uvođenja i izradi zakonodavstva o obveznom i zakonodavstvu na temelju individualne kapitalizirane štednje u Republici Hrvatskoj, kojim će se kasnije osnovati obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi, nije se pravila razlika između osiguranika po općim propisima i posebnih skupina osiguranika i njihovih prava iz mirovinskog osiguranja, a osobito u vezi s mogućom (ne)podobnošÄ‡u osiguranika, koji mirovinu ostvaruju na temelju staža osiguranja s povećanim trajanjem i/ili primjenom povoljnije mirovinske formule od one koja se primjenjuje pri ostvarivanju prava iz mirovinskog osiguranja na temelju Zakona o mirovinskom osiguranju, za njihovo uključivanje u kapitalizirano mirovinsko osiguranje i kasnije sjecanje mirovina iz toga osiguranja.

Tako su od 2002. godine obveznim mirovinskim osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. stupom mirovinskog sustava) obuhvaćeni svi aktivni osiguranici mlađi od 40 godina života, obvezno osigurani na temelju Zakona o mirovinskom osiguranju, uključujući tu aktivne vojne osobe, policijske službenike, ovlaštene službenike pravosuđa, radnike na razminiranju i druge, te sve ostale zaposlene kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem ili im se mirovina određuje ili se određivala na povoljniji način. Njima se dio mirovine iz I. stupa, koji se ostvaruje za staž osiguranja proveden u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje, određuje kao osnovna mirovina (cca 50% mirovine ostvarene iz cijelosti iz I. stupa), a ostatak mirovine za taj staž ostvarivat će se iz II. stup, na temelju sredstava prikupljenih na osobnom računu korisnika.

1. Sustavni aspekti

Obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje počelo se provoditi od 1.1.2002. i od tada, pa do sada, dio doprinosa iz plaće (1/4) svih navedenih skupina svakoga mjeseca usmjerava se preko Središnjeg registra osiguranika nekome od četiri obvezna mirovinska fonda, prema izboru osiguranika. Prvotno, bilo je predviđeno da se obveznim mirovinskim osiguranjem na temelju individualne kapitalizirane štednje može steći samo starosna mirovina, ali su u zadnji čas u Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima unesene odredbe da će se u slučaju invalidnosti izračunati, je li za osiguranika, koji će steći invalidsku mirovinu ili članova obitelji osiguranika koji stječu obiteljsku mirovinu, povoljnije primanje mirovine iz I. i II. stupa, ili će mu/im biti bolje da prima/ju mirovinu samo iz I. stupa. Također, za djelatne pripadnike Hrvatske vojske, službenike policije i ovlaštene osobe pravosuđa, 1999. godine donesen je poseban zakon, kojim je određeno da se mirovine osoba obuhvaćenih tim zakonom određuju na isti način, kao što se određuju mirovine osiguranika prema ZOMO.

Međutim, ubrzo nakon početka primjene hrvatskog kapitaliziranog mirovinskog sustava na korisnike mirovine, kojima se, na temelju posebnih propisa, stječu mirovinu prije navršavanja uvjeta starosti za starosnu mirovinu i/ili im se mirovina određuje na povoljniji način, spoznalo se da je tim korisnicima uvijek povoljnija mirovina određena na dosadašnji način, primjenom posebnih propisa i bez primjene propisa o određivanju mirovina iz II. stupa. Stoga je izmjenom ZOMO od 2004. godine određeno da se „osiguraniku osiguranom u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje starosna mirovina i prijevremena starosna mirovina ostvarena pod povoljnijim uvjetima od uvjeta utvrđenih ovim Zakonom, određuje kao da je osiguranik bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti“. To se odnosi i na obiteljsku mirovinu u slučaju smrti osiguranika mlađeg od 50 godina života. U tim slučajevima obvezni mirovinski fond uplaćuje Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje kapitaliziranu ukupnu svotu doprinosa koju je osiguranik uplatio u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje, a mirovina se u cijelosti određuje na temelju posebnog zakona ili primjenom ZOMO, ali uz snižavanje dobne granice za starosnu mirovinu, te je isplaćuje Zavod.

Razlozi za to su sljedeći:

– obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje, kao svako osiguranje koje posluje i provodi se primjenom kapitalizacije, efikasno je tek kada se uplata doprinosa obavlja tijelom čitavog radnog vijeka budućeg korisnika mirovine iz toga oblika osiguranja; tada se akumulira veća svota na osobnom računu osiguranika, a razdoblje isplate je kraće nego u slučaju mirovina pod povoljnijim uvjetima,

– pripadnici vojske i policije ostvaruju, zbog prirode i težine tih zanimanja, radni vijek znatno kraći od ostalih osiguranika u općem mirovinskom osiguranju i redovito odlaze u mirovinu ne navršivši uvjet starosne dobi propisan za redovitu starosnu mirovinu; u njihovom slučaju, bez obzira na njihova primanja, razdoblje uplaćivanja doprinosa i njihove kapitalizacije je prekratko da bi se osigurala dovoljna mirovina,

– isto vrijedi i za osiguranike u općem mirovinskom osiguranju, kojima se staž osiguranja računao s povećanim trajanjem, jer je i kod njih razdoblje kapitalizacije prekratko.

U svim navedenim slučajevima, kratkim razdobljem kapitalizacije, kojim se ostvaruje manja svota na osobnom računu, još se više smanjuje mjesečna svota mirovine, jer se mirovina ostvaruje prije ispunjavanja propisanih uvjeta starosti i isplata mirovine traje znatno dulje nego što je uobičajeno, a, s druge strane, svota s osobnog računa mora biti dostatna za financiranje te mirovine do kraja života korisnika. Stoga kapitalizirano mirovinsko osiguranje nije pogodno za financiranje invalidskih mirovina i obiteljskih mirovina iza umrlog osiguranika, ali nije niti pogodno za financiranje mirovina koje se ostvaruju prije vremena primjenom posebnih propisa ili uz računanje staža osiguranja s povećanim trajanjem. To su razlozi izmjene ZOMO iz 2004. godine, kojom se povodom odlaska u mirovinu djelatnih pripadnika Hrvatske vojske, policijskih službenika, ovlaštenih osoba pravosuđa i osiguranika kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem njihova sredstva s osobnog računa prenose Zavodu i oni dalje u sklopu mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti (samo iz I. stupa) koriste mirovinu u opsegu i visini određenu prema posebnom propisu ili na temelju staža osiguranja s povećanim trajanjem.

2. Pravni i organizacijski aspekti

Pravni i organizacijski aspekti mirovina po posebnim propisima i onih na temelju staža osiguranja s povećanim trajanjem određeni su zakonskim okvirima (propisima), kojima se uređuje obvezno mirovinsko osiguranje tih skupina osoba. Ovdje valja imati na umu i činjenicu da posebno uređeno mirovinsko osiguranje pripadnika vojske, policije ili pravosuđa (pa i državnih službenika) nije nikakav izuzetak u sustavima mirovinskog osiguranja pojedinih država: one provode mirovinsko osiguranje tih skupina osoba odvojeno od općeg sustava mirovinskog osiguranja (opći sustav se provodi za zaposlene, tj. za one koji su u položaju obavljanja nesamostalnog rada). Mirovinsko osiguranje za posebne kategorije osiguranika organizacijski je odvojeno i sadržava posebna prava, a financira se iz državnog proračuna. Razlozi za to leže u:

– potrebi da se na poseban način uređuje mirovinsko (socijalno) osiguranje osoba koje za državu obavljaju poslove od posebne važnosti za nju (u pravilu, to su poslovi vanjske i unutrašnje sigurnosti, kao i pravosuđa),

– specifičnostima tih poslova (kratak radni vijek, povećan i stalan rizik od opasnosti po život pri obavljanju poslova, povećani fizički i psihički napori i dr.),

– potrebama pojačanog financiranja njihovog mirovinskog osiguranja, zbog r
anijeg prestanka aktivnosti, i

– unaprijed obećanih i određenih mirovina, koje su veće visine od mirovina po općim propisima (često se određuju prema posljednjoj plaći ili plaći iz prethodne kalendarske godine).

U Republici Hrvatskoj, to je uređeno posebnim zakonom, u sklopu općeg mirovinskog osiguranja, ali sa povoljnijim elementima za izračun mirovina, i to:

– uzima se prosjek plaća ostvarenih u najboljih 10 godina, počevši od 1998. do godine koja prethodi godini u kojoj se odlazi u mirovinu (osiguranicima prema općim propisima uzimaju se plaće iz čitavog radnog vijeka),

– s obzirom na način prestanka službe (rješenje nadležnog ministra), godine života su bez utjecaja na visinu mirovine (nema penalizacije kao kod osiguranika prema općim propisima),

– povećanje osobnih bodova za 45% (toga nema kod osiguranika prema općim propisima), i

– staž osiguranja računa im se s povećanim trajanjem, što povoljno utječe na visinu mirovine.

Budući da se mirovine ovih skupina osoba počinju s isplatom prije navršavanja opće starosne granice za starosnu mirovinu, njihovo financiranje tereti u cijelosti državni proračun, a nakon navršavanja te starosne granice, dio tih mirovina, za povoljnije uvjete pod kojima se određuju te mirovine (10 – godišnji prosjek i povećanje od 45%) ostaje i dalje na teret državnog proračuna, jer se za ove skupine osiguranika za vrijeme aktivnog vijeka plaćaju doprinosi po istim stopama, kao za osiguranike po općim propisima. U odnosu na druge države, u kojima je mirovinsko osiguranje ovih skupina posebno uređeno, razlika je utoliko, što u Hrvatskoj još nedostaje i poseban nositelj (ustanova) za provedbu njihovog mirovinskog osiguranja.

Prema ZODMF, sredstva na osobnom računu su osobna imovina člana obveznog mirovinskog fonda, međutim, činjenica je da članovi tih fondova ne mogu njima raspolagati, osim što mogu tijekom svog radnog vijeka mijenjati mirovinski fond i pri odlasku u mirovinu izabrati mirovinsko osiguravajuće društvo koje će im isplaćivati mirovinu iz II. stupa (za sada ne mogu niti to, jer u Hrvatskoj postoji samo jedno mirovinsko osiguravajuće društvo). Činjenica je i to da tijekom trajanja osiguranja i kapitalizacije sredstvima članova mirovinskih fondova raspolažu društva za njihovo upravljanje, koja ulažu doprinose u različite imovine, tako da članovi mirovinskih fondova niti nisu sigurni u stvarnu vrijednost svoje imovine sve do umirovljenja, zbog promjenjivog stanja na financijskim tržištima. Također, činjenica je da država podržava obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. stup), tako što nadoknađuje tzv. tranzicijski trošak (deficit koji ima zbog izdvajanja dijela doprinosa za mirovinsko osiguranje za ulaganja i akumuliranje imovine u sklopu II. stupa).

Konačno, a u slučaju mirovina koje se ostvaruju po posebnim propisima i pod povoljnijim uvjetima država, koja zapravo u cijelosti financira te mirovine (država iz proračuna plaća doprinose, preuzima u cijelosti teret isplate tih mirovina odmah po njihovom dospijeću koje je prije ispunjavanja općih uvjeta i preuzima dio tereta nakon toga), prema sadašnjim zakonskim uvjetima, dobiva akumulirana sredstva sa osobnih računa tih korisnika u vrijeme njihovog odlaska u mirovinu.

3. Zaključak

Postavlja se, na kraju, pitanje, mogu li se akumulirana sredstva s osobnih računa osiguranika, koji mirovine ostvaruju prema posebnim propisima i pod povoljnijim uvjetima, usmjeriti odmah u državni proračun, s obzirom da su ona vlasništvo članova mirovinskih fondova?

Smatramo da mogu, iz više razloga:

– prije svega, radi se o skupini osoba, koje su svuda obuhvaćene posebnim mirovinskim osiguranjem, a samo su u Hrvatskoj obuhvaćene pod jednakim uvjetima kao i ostali osiguranici, iako tamo ta skupina osoba ne spada, i

– radi se o skupini osoba, za koju je uvedeno kapitalizirano mirovinsko osiguranje, iako, po svojoj prirodi i karakteristikama, za te osobe takvo mirovinsko osiguranje nije primjereno i ne može se provoditi (ranije umirovljenje sa kratkim razdobljem kapitalizacije i nepovoljne mirovine iz kapitaliziranog osiguranja što je u suprotnosti s unaprijed određenim i obećanim mirovinama),

– zbog svega toga, toj će se skupini osoba i dalje određivati i isplaćivati mirovine iz mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti (I. stup), prema posebnom zakonu.

S obzirom na to, ostavljanje njihovih sredstava na osobnim računima do umirovljenja svakoga pojedinca ima svrhu jedino s gledišta interesa mirovinskih društava, koja upravljaju mirovinskim fondovima i za to uzimaju naknadu, jer se povlačenjem tih sredstava i gašenjem njihovih osobnih računa smanjuje ukupna imovina tih fondova. Sa gledišta interesa osoba koje ostvaruju mirovine prema posebnim propisima i pod povoljnijim uvjetima, za njih nema nikakve razlike, jer svoje mirovine ostvaruju i ostvarivat će na temelju tih propisa, a ne i iz obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje. Za državni proračun, to će značiti značajna sredstva odmah i smanjenje tranzicijskog troška za II. stup ubuduće.

—
Autor je stručnjak za mirovinska osiguranja s dugogodišnjem stažom u sustavu mirovinskog osiguranja

(Podaci o autoru poznati uredništvu)

Nije trebalo dugo pa da ukrajinska kriza dotakne i Hrvatsku. Prvo su mediji objavili da od prodaje INA-e Rusima vjerojatno neće biti ništa. Potom je u Saboru potegnuto pitanje, sad se već slobodno može reći nesretnih 12 hrvatskih MiG-ova 21 koji će još jako dugo ostati u Ukrajini na modernizaciji i remontu. I dok je problem prodaje INA-e značajno ekonomsko i političko pitanje, nedolazak MiG-ova i nije neka šteta.

Sukob interesa oko Ukrajine znatno je širi nego što se to javnosti prikazuje, ne samo na relaciji Rusija – Zapad nego i unutar EU-a, te između nekih članica EU-a i SAD-a. U taj se kontekst odlično uklapa i INA te najave da će je umjesto Rusa kupiti Amerikanci. Iako se na prvi pogled čini da bi takav potez Amerikanaca bio u cilju smanjenja ruskog utjecaja zapravo se radi o dugoročnoj politici SAD-a da Rusima preotmu naftno i plinsko tržište u EU, kako bi plasirali svoje viškove. Pa im je ukrajinska kriza baš dobro došla. Zahvaljujući snažnom povećanju vađenja nafte i naftnog škriljca (tzv. frackingu) SAD će 2015. morati uvesti samo 27% svojih naftnih potreba. Istovremeno sa smanjenjem uvoza nafte u SAD-e pojavljuju se novi viškovi na svjetskom tržištu. Skoro svu naftu koju Sjedinjene Države uvoze zapravo nabavljaju preko svojih naftnih megakompanija koje imaju koncesije na eksploataciju u stranim državama. I sad smo došli do srži problema.

Te američke megakompanije moraju pronaći nova tržišta za tu svoju „stranu“ naftu. Evo jedan primjer: iz „neprijateljske“ Venezuele američke naftne kompanije svakog mjeseca uvezu 24 745 000 tona nafte. I to, i još puno više iz Saudijske Arabije (47 090 000 tona na mjesec), Iraka (10 287 000 tona), Kuvajta (10 297 000 tona) treba preusmjeriti na nova tržišta. A koje bi tržište bilo najbolje – Europske unije.

EU iz Rusije podmiruje oko 32,6% svojih naftnih potreba (oko 185 milijuna tona sirove nafte godišnje). Koristeći ukrajinsku krizu i nametanjem trgovinskih sankcija Rusiji američke naftne kompanije bi na tržište EU mogle plasirati svoje naftne viškove. Istina je da je to nafta izvađena izvan SAD-a, ali američke kompanije na njoj itekako zarađuju.

S druge strane interesi Europske unije su značajno drukčiji jer osiromašena i krizom izmoždena EU previše ovisi o trgovini s Rusijom. Iako Rusija ima upola manje stanovnika od EU ona je treći trgovački partner u uvozu (najviše nafta i plin) te prvi što se tiče izvoza. EU iz Rusije podmiruje oko 32,6% svojih naftnih potreba (oko 185 milijuna tona sirove nafte) i oko 38,7% plina. Rusija na tom izvozu zaradi više od 170 milijardi eura godišnje.

Međutim, nije taj odnos tako jednostran. EU članice godišnje uspiju izvesti u Rusiju nešto više od 100 milijardi eura roba i usluga. Ovome se treba pridodati i oko 17 milijardi eura vrijednih investicija na godišnjoj razini. Pritom je najvažnije da je Njemačka najveći trgovinski partner Rusiji te da je jedina EU država koja ostvaruje trgovački suficit koji se konstantno povećava. Oko 6100 njemačkih tvrtki na neki je način investiralo u Rusiju. Te su im investicije 2012. donijele godišnju zaradu od oko 40 milijardi eura. Tome se treba pridodati 40 milijardi direktnog izvoza iz Njemačke u Rusiju (ponajviše luksuzni automobili, građevinski strojevi, strojevi za obradu metala, kemijski proizvodi), koji osigurava stotine tisuća radnih mjesta. Za usporedbu SAD godišnje u Rusiju uspije izvesti roba i usluga za samo 10,7 milijardi dolara (7,8 milijardi eura). Zbog toga je za očekivati da će Washington biti znatno odlučniji u nametanju političkih i ekonomskih sankcija Moskvi nego Berlin, London ili Bruxelles.

Putin sve to jako dobro zna i zbog toga istovremeno koristi rusko tržište kao mrkvu i batinu. Jednom prijeti da će protjerati sve zapadne kompanije s njega, a drugi put da se nada da ova kriza neće značajnije poremetiti gospodarske odnose. Pritom niti jednom nije spomenuo mogućnost embarga na izvoz ruske nafte i plina u EU znajući da bez 170 milijardi eura Rusija neće preživjeti.

Kad se u obzir uzme i taj ekonomski aspekt rusko-europsko-američkih odnosa biti će puno jasnije zašto neke države nevoljko prihvaćaju ideju bilo kakvih sankcija prema Moskvi, dok će ih neke forsirati.

Mario Galić

Sabor je izglasao novi Zakon o radu, a o tome što je novo u njemu, te što je dobro da radnici znaju, obrazlaže Dolores Lujić, pravna zastupnica SSSH-a i vijećnica Hrvatskih laburista iz Dubrovnika

Iako je pod pritiskom prikupljenih potpisa za štrajk od strane Sindikata te višemjesečnih pregovora sindikata i Ministarstva, između 1. i 2. čitanja ZOR-a u Saboru, Vlada odustala od najnegativnijih prijedloga iz 1. čitanja kao što su: otkaz radniku zbog financijskih poteškoća poslodavca, otkaza kod malih poslodavaca koji ne bi morali obrazlagati otkaz, smanjivanje otkaznih rokova i otpremnina, gubitka prava žene da se nakon rodiljnog dopusta vrati na ugovoreno radno mjesto, u drugom čitanju je prošlo:

1. Rad na određeno vrijeme nije vremenski ograničen. Ograničeni su samo drugi i svaki slijedeći ugovor na najduže 3 godine, međutim 1. ugovor na određeno može trajati neograničeno jer je uvjet završetak posla. To u praksi znači da neće ni biti potrebe za sklapanjem drugog ili svakog slijedećeg uzastopnog ugovora o radu jer prvi ugovor o radu nema vremenskog ograničenja, dakle ne postoji više ograničenje od 3 godine rada na odredjeno vrijeme.

2. Rad radnika preko agencija za povremeno zapošljavanje radnika sad može trajati 3 godine umjesto dosadašnje jedne godine. Agencijski radnici nisu radnici poslodavca, njih agencija samo iznajmljuje poslodavcima te u pravilu nemaju nikakvih prava iz radnih odnosa, a plaća im je ugovorena u minimalnom zakonskom iznosu.

3. Poslodavac će moći iznajmiti radnika u drugo povezano društvo. U praksi to znači da poslodavac koji ima dva ili više trgovačkih društava može radnike izdvojiti u jedno društvo, a imovinu u drugo.

4. Poslodavac nije više obvezan prilikom davanja otkaza radnika iz poslovno ili osobno uvjetovanih razloga, omogućiti radniku prekvalifikaciju. Tom odredbom neće radnici nista izgubiti budući se do sada ta odredba u praksi nije primjenjivala jer ju je bilo lako zaobići obrazloženjem da za radnika ni prekvalifikacijom isto ne bi bilo mjesta u radnom odnosu.

5. Plaća je proglašena poslovnom tajnom što je nesuvislo jer Sindikati prilikom kolektivnih pregovora pregovaraju i ugovaraju plaću radnicima te takva odredba može u praksi samo zakomplicirati odnose.

6. Ograničeno je pravo na štrajk kad poslodavac odbija sklopiti kolektivni ugovor onim sindikatima koji nisu reprezentativni sukladno tzv. Zakonu o reprezentativnosti.

7. Smanjena je zaštita sindikalnih povjerenika i članova radničkih vijeća. Do sada je prilikom otkaza sindikalnom povjereniku ili članu radničkog vijeća bilo potrebno dobiti suglasnost Sindikata koju je, ako poslodavac ne bi dobio takvu suglasnost ( u pravilu je nije dobivao ) nadomještavala pravomoćna sudska presuda. Sad je umjesto nadomjestka pravomoćnom sudskom presudom uvedena arbitraža što je izuzetno loše jer je sud provodio cijeli parnični postupak uz sve dokaze, a arbitri ne moraju nužno biti pravne struke te svoje odluke donose brzo i bez provođenka odgovarajućeg postupka.

8. Uveden je dopunski rad sto znači da radnik koji radi u punom radnom vremenu kod jednog poslodavca može uz njegovu suglasnost raditi do 8h tjedno odnosno 180h godišnje kod drugog poslodavca. Takva odredba uvodi na mala vrata zamjenu za povremene poslove koje je Vlada pokušala progurati Zakonom o povremenim poslovima, ali je pod pritiskom sindikata odustala od tog zakona. Obrazloženje Vlade je da se na taj način spriječava rad na crno, ali na taj način se spriječava novo zapošljavanje pored tolike nezaposlenosti.

Ima još izmjena u pogledu radnog vremena, uvodjenje mini preraspodjele radnog vremena odnosno stvaranje banke sati tamo gdje ne postoji kolektivnim ugovorom predviđena preraspodjela radnog vremena, ukinuta je i proširena primjena kolektivnih ugovora, sindikati su dužni u roku 6 mjeseci sve nacionalne kolektivne ugovore sa svim izmjenama i dopunama dostaviti Ministarstvu rada i socijalne skrbi radi usuglašenja sa zakonom, izmijenit će se izborni postupak za radničko vijeće.

Iz Europske komisije naložili su osnivanje povjerenstva pri Ministarstvu rada i socijalne skrbi za provedbu ZOR-a što bi bilo odlično kad bi takvo povjerenstvo stvarno pratilo primjenu ZOR-a u praksi, ali iz dosadašnjeg iskustva s raznoraznim povjerenstvima bojim se da će to biti još jedno u nizu povjerenstava koje je osnovano pro forma i koje je samo sebi svrha – zaključuje Dolores Lujić, pravna zastupnica Saveza samostalnih sinidkata Hrvatske, gradska vijećnica Hrvatskih laburista – Stranke rada.

Izvor: http://www.dubrovniknet.hr/novost.php?id=31572#.U8ZUgZSSzAx

Planirani prihvatni terminal za UPP kod Omišlja na otoku Krku nalazi se u jednoj od najtraženijih otočkih destinacija Mediterana prema Strategiji razvoja turizma otoka Krka do 2020.g.
„Poznat po posvećenosti očuvanju lokalnog identiteta i eko-sustava te po bogatstvu i raznolikosti turističke ponude, otok Krk jedna je od najtraženijih otočkih destinacija Mediterana koja uspješno zadovoljava interese različitih segmenata posjetitelja tijekom cijele godine.
Snaga doživljaja, što proizlazi iz velike raznolikosti sadržaja i atrakcija te ugodnih, često autentičnih, a uvijek dojmljivih ambijenata male i obiteljske ponude, predstavlja ključni razlikovni element otoka Krka i osnovu za uspostavu jedinstvenog turističkog brenda.
Suradnja i odgovornost, usmjerenost na kvalitetu, inovativnost i kreativnost te pažljivo osluškivanje bila tržišta temelji su na kojima otok Krk gradi svoj uspjeh u turizmu.“
Sve navedeno je ugroženo planiranim zahvatom.

1. UGROŽAVANJE GOSPODARSKOG SEKTORA I PRIHODA JLS
   S obzirom na to da se projekt planira u turističkoj zoni nedopustivo je da u studiji nisu napravljene procjene gubitka postojećih gospodarskih subjekata i lokalne zajednice koja je okrenuta prvenstveno turizmu. Ako se pak uzme u obzir činjenica da se Hrvatska odredila i kao destinacija za nautički turizam, onda se gubitci moraju predviđati ne samo na razini turističke ponude otoka Krka, već nacionalne turističke ponude.
   Prema predočenom Terminskom planu izgradnje prve faze UPP terminala u prvim mjesecima izgradnje (u periodu od svibnja do studenog) koji obuhvaćaju velik dio turističke sezone, istovremeno će se odvijati uređenje obale i morskog dna, izgradnja pristana i priključnog plinovoda, čime će se već u periodu gradnje ozbiljno naštetiti gospodarstvu Općine Omišalj i otoka Krka.
   Također, masivnim iskopima podmorja ugrožava se sektor ribarstva.

2. VIZUALNO ONEČIŠĆENJE
   Studija prihvaća određeni negativni utjecaj vizualnog onečišćenja, no predstavljenim simulacijama izrađivači studije žele taj utjecaj umanjiti simulirajući udaljeni „mali“ plutajući pogon veličine 294 do 345 metara, širine oko 50 m, te visine 50 m iznad vodene linije. Zasigurno objekt dužine tri i pol nogometna igrališta, širine jednog nogometnog igrališta, te visine Riječkog nebodera narušava vizuru otoka i obale. Objekt te veličine će ozbiljno ugroziti zaradu ne samo Omišlja i otoka Krka, nego i šire, ugrožavajući profit stečen ponudom nautičkog turizma. Ne manje važno je spomenuti planirani kopneni terminal s dva potpuno zatvorena spremnika, svaki promjera 80 m i visine 55 m (čitaj: promjer ¾ nogometnog igrališta, visine Riječkog nebodera), koji će također ostaviti značajan otisak na vizuru otoka.

3. ISKOPI I NASIPAVANJE
   U studiji se marginalizira problem uznemiravanja podmorja iskopom plićina u količini od 11.000 m3 materijala, te zatrpavanje podmorja na dubini većoj od 15,40 m u količini (sada rasutog, te samim tim i veće količine) od 15.000 m3 materijala. Dodatno se pojavljuje i iskop oko 70.000 m3 sraslog tla za izgradnju kopnenog dijela pristana, ceste i priključnog plinovoda, pri čemu se dio materijala planira iskoristiti za pojedine aktivnosti izgradnje, no nije poznato kamo se planira odložiti ostatak. Hoće li se i time dalje nasipavati dublji dijelovi mora?
   Radovima na uređenju morskog dna, te zatrpavanje dijelova dna viškom iskopanog materijala ozbiljno se ugrožava okoliš ali i druga gospodarska grana otoka – ribarstvo.

4. ISPLATIVOST
   Studija nije ničim dokazala isplativost projekta za stanovnike otoka i jedinice lokalne i područne samouprave, odnosno korist nasuprot šteti koju će pretrpjeti.

5. UGROŽAVANJE OKOLIŠA
   Izrađivač studije ne posvećuje dovoljno pažnje svim čimbenicima obuhvaćenim čl. 4. st. 1. točka 30. „Okoliš je prirodno i svako drugo okruženje organizama i njihovih zajednica uključivo i čovjeka koje omogućuje njihovo postojanje i njihov daljnji razvoj: zrak, more, vode, tlo, zemljina kamena kora, energija te materijalna dobra i kulturna baština kao dio okruženja koje je stvorio čovjek; svi u svojoj raznolikosti i ukupnosti uzajamnog djelovanja“ te smatramo analizu svih sastavnica okoliša u mnogočemu površnom i manjkavom.

6. IZJAÅ NJAVANJE STANOVNIÅ TVA
   Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša prilikom razmatranja razloga za odbacivanje predmetne studije mora uzeti u obzir protivljenje stanovnika Općine Omišalj, otoka Krka i Primorsko-goranske županije koje se izjasnile protiv izgradnje prihvatnog terminala za UPP na otoku Krku te odbacivanje predmetne studije.

Zbog svega navedenog tražimo da se predmetna studija odbaci kao nepotpuna i netočna te štetna kako za stanovništvo, tako i za širu zajednicu i jedinice lokalne i područne samouprave. Studija izlazi ususret kapitalu, te opravdava predmetni zahvat u okoliš.

Smatramo da cijeli upravni postupak treba prekinuti, jer se neopravdano iÅ¡lo u izradu dopune postojeće zastarjele procjene, umjesto da se izradi nova studija. Okolnosti, tehnologija, ekonomska opravdanost, pravni okvir na razini europske unije, ekoloÅ¡ki principi, situacija na terenu… su se uvelike promijenili, a s obzirom na to da se radi o tako zahtjevnom projektu s mnogim nedoumicama i osudama, te studijama nezavisnih stručnjaka koje ističu činjenice suprotne onim u predmetnoj studiji, jedini ispravan način je pokretanje novog upravnog postupka te izrada nove studije utjecaja na okoliÅ¡ Plutajućeg terminala za UPP.

Protiv smo plutajućeg LNG terminala kod Omišlja!

Hrvatski laburisti-Stranka rada su već mnogo puta naglašavali svoje protivljenje nerazumnom i štetnom projektu koji će se vjerojatno dogoditi, jer se nesposobna Vlada RH sa premijerom Plenkovićem na čelu sprema u četvrtak, 24. svibnja, na sjednici Vlade donošenjem posebnog Zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin (tzv. Lex LNG) ozakoniti zločin nad stanovnicima Kvarnera i zločin po okoliš.
Štetne posljedice planiranog usvajanja zakona su nesagledive. Od skupe instalacije terminala, jeftine tehnologije, najave najma zastarjelog FSRU broda, koncesije (“privremene”) od “samo” 99 godina, pa do vizualne devastacije Omišlja i direktne štete za turizam otoka.

Zar nije dovoljno da su se uz stručnjake, protiv izjasnili i mještani Omišlja, otoka Krka, Općinsko vijeće Općine Omišalj, Županijska skupština Primorsko-goranske županije?
Predsjedniče Vlade, Vama bi barem, kao legalistu, trebali biti jasni pojmovi poput pravnog sustava i primjene prava. Znači li Vam išta činjenica da kršite hrvatske i europske zakone? Dovodi li kršenje zakona Vašu diplomu Pravnog fakulteta u pitanje?

S druge strane, Laburiste zanima tko je opet dobio nešto ispod stola kako bi progurao ovaj projekt? Ponavlja li se cijela priča sa MOL-om i Inom? Do kada će stanovnici Republike Hrvatske biti žrtve privatnih interesa, korumpiranih političara i krupnog kapitala? Mnogo je neodgovorenih pitanja i javnost, koja financira Vaš rad, gospodine Plenkoviću, te rad Vlade RH, zaslužuje odgovore.

Pokažite koliko volite domovinu dragi HDZ-ovci u Vladi, i vi i vaši sateliti! Domovina se voli poštenjem, znanjem, pametnim i promišljenim odlukama, planiranjem daleke budućnosti i razmišljanjem o budućim generacijama. Domovina se ne voli korupcijom i gledanjem vlastitih interesa te držanjem ruke na srcu kod izvođenja himne.

Odustanite od Lex LNG, dokažite da su vam interesi domovine, u koju se toliko često zaklinjete, iznad osobnih interesa, da vlast nije slast i da uvažavate odluke jedinice lokalne samouprave kao i glas stanovnika cijele, često zlostavljane, Primorsko-goranske županije.

Brzi i žestoki – Vlada RH u besramnom pohodu na drugi mirovinski stup građana

Hrvatski laburisti šokirani su i zgroženi najavljenom reformom mirovinskog sustava u aranžmanu ministra rada Marka Pavića koja nije ništa drugo nego ordinarna pljačka 90 milijardi kuna ušteđevine građana Republike Hrvatske.

Vlada Republike Hrvatske poput drumskih razbojnika namjerava nacionalizacijom drugog mirovinskog stupa građanima administrativnom odlukom oteti njihova izdvajanja čitavog radnog vijeka, priznavajući usput da se mirovinski sustav raspao. U žestokoj konkurenciji ovo je do sada ipak najveći lopovluk u Hrvata, i to pod visokim pokroviteljstvom premijera Andreja Plenkovića i njegove Vlade.

Novcima koje žele uzeti izravno iz džepova zaposlenika Vlada nastoji nadoknaditi sredstva koja su odavno nestala u obveznicama Republike Hrvatske ili potrošena na kupovinu socijalnog mira, i smanjiti javni dug i deficit državnog proračuna. I, jasno, otvoriti prostor za nova kreditna zaduživanja kako bi mogli pomirivati potrebe sve većeg broja nezajažljivih uhljeba, ali ne i za održavanje pravedne socijalne države. Pritom, naravno, ni za lipu neće stradati povlaštene mirovine političara i branitelja, no, građani koji pošteno rade i izdvajaju za mirovinu, ostat će i bez te milostinje za život nakon radnog vijeka.

Autore ove ideje, na čelu s Pavićem i Plenkovićem, može biti sram zbog ruganja i pljačkanja građana, a kako očito još nisu shvatili da im je posao služiti građanima, a ne ih besramno potkradati, krajnji je čas da se pokupe iz Banskih dvora i da idemo na izbore kako bi građani dobili socijalno osjetljivu, razumnu i dobronamjernu vlast.

Hrvatski laburisti – Stranka rada

Križevci, 14. studenog 2017. – Na večeras održanoj izbornoj skupÅ¡tini ogranka Križevci, Hrvatski laburisti – Stranka rada dali su povjerenje joÅ¡ jedan mandat Damiru Å poljaru iz Križevaca.

Pozdravnim riječima obratili su se tajnik križevačkog HSS-a Marko Martinčević, predsjednik križevačkog Glasa Željko Berend i predsjednik križevačkog SDP-a Ivan Majdak koji je napomenuo kako su Laburisti bili uvijek dobar partner na državnoj razini i u Križevcima te da je za Križevce bilo važno sršiti vlast koja je Grad vodila unazad.

Novoizabrani predsjednik Hrvatskih laburista – Stranke rada Damir Špoljar rekao je kako su ušli s punom vjerom da će na proteklim lokalnim izborima u Križevcima osvojiti jedan mandat u Gradskom vijeću Grada Križevaca. – Nažalost, pokazalo se da svi zajedno nismo bili dovoljno snažni u tome.

U drugom krugu podržali smo aktualnog gradonačalnika Rajna i želimo mu puno uspjeha u radu i ima punu našu podršku. Sad su pripreme za izbore za Mjesne odbore, napravili smo reviziju članstva i dio članova je otpao. Pripremat ćemo se za sljedeće lokalne izbore samostalno ili u koaliciji – kazao nam je Špoljar.

Izbornoj skupštini nazočila je i tajnica stranke Maja Ilčić, a u Izvršni odbor uz predsjednika izabrani su Marijana Amidžić, Tatjana Đuričić Kuric, Stjepan Masnec i Dražen Šignjar.

Damir Å poljar izabran za predsjednika Hrvatskih laburista – Stranke rada Križevci

Danas, u popodnevnim satima, preminuo je Božidar Kolarić, varaždinski političar, gradski vjećnik u nekoliko mandata, napoznatiji po svojem političkom stažu u Laburistima.Božidar Kolarić dugi niz godina radio je u poduzeću ATP, gdje je bio sindikalni povjerenik i uporno upozoravao na nepravilnosti u radu te tvrtke.Što se tiče svojeg političkog rada, prvo je bio član HNS-a, a kasnije prešao u Laburiste.U nekoliko mandata bio je gradski vjećnik, a isticao se osobitim stilom za govornicom, gdje je vrlo često uzimao riječ.Preminuo je danas popodne, otišavši kući nakon posla. Navodno je već tijekom jutra kazao da se ne osjeća najbolje, a po dolasku kući legao je, i više se nije probudio.Na posljednjim izborima ušao je u sastav Županijske skupštine Varaždinske županije kao vijećnik.

http://varazdinski.rtl.hr/drustvo/in-memoriam-u-62-godini-preminuo-varazdinski-politicar-bozidar-kolaric

Oporbenjaci očekuju potporu i od županijskog HDZ-a s obzirom da je Piškornica strateški projekt Vlade Andreja Plenkovića

Županijski vijećnici SDP-a i Laburista uputili su danas priopćenje za javnost u kojem uoči sjednice Županijske skupštine u ponedjeljak traže raspravu o odgovornosti župana Darka Korena (Mreža), pročelnika za gospodarstvo Marijana Štimca (HDZ), šefa Skupštine Željka Pintara (HSU) i vijećnika Željka Lackovića (nezavisni) zbog katastrofalnog stanja na odlagalištu smeća Piškornica.
U oštrom obraćanju javnosti klub oporbenih vijećnika traži dopunu dnevnog reda Županijske skupštine raspravom o odgovornosti spomenutih ljudi za Piškornicu.
– Mladen Jozinović očito je žrtvovan radi viših ciljeva pojedinaca i njihovih biznis partnera, koji su mu omogućili takvo ponašanje. Dopunom dnevnog reda očekujemo kako će valjane odgovore dobiti cjelokupna javnost, i to od onih koji su najodgovorniji. Nedvojbeno je to i Marijan Štimac, predsjednik Nadzornog odbora Piškornice, koji mora jasno i glasno odgovoriti što je znao, što je šutke pokrivao, a što nije smio znati niti pitati. Očekujemo odgovore i od dvojca koji je doživio kopernikanske obrate u svojim stavovima oko Piškornice jer očito da kad se radi o statusu i naknadama da obraz dva Željka – jednog Pintara, a drugog Lackovića – ima cijenu. Željko Lacković očito više ne smije pričati protiv Piškornice, dok je Željko Pintar kao Koprivničanac pokazao da mu nije bitno što je prije pričao o Piškornici, niti mu je bitna budućnost Podravine i Prigorja, već mu je jedino bitna fotelja i naknada koju je dobio u čudnim uvjetima i pregovorima. Najviše odgovora očekujemo od najodgovornijeg – župana, koordinatora, prijatelja i kuma – koji nije brinuo o stupnju zagađenosti okoliša, kojeg nije zanimalo koliko otpada dolazi i hoće li Koprivnički Ivanec postati Koprivnički Jakuševac. Pokazao je da ili ne smije ništa znati ili doista ništa ne zna – upozoravaju u Klubu vijećnika SDP-a i Laburista.

Oporbenjaci vjeruju kako će potporu za to dobiti i u klubovima koje predvode Željko Pintar i Željko Lacković, ali i kluba HDZ-a s obzirom na to da se radi o strateškom projektu Vlade Andreja Plenkovića.

https://podravski.hr/ostar-zahtjev-oporbeni-vijecnici-za-katastrofu-na-piskornici-odgovorni-su-koren-stimac-pintar-i-lackovic/

Iz koprivničkog SDP-a javnosti su uputili reakciju na najnovije događaje u aferi Piškornica.
Potpisnici priopćenja, predsjednik Gradske organizacije SDP-a Tomislav Golubić i predsjednik Kluba članova Županijske skupštine SDP-a i Hrvatskih laburista Željko Vugrinec žale što su projekt Piškornica i naša županija zbog afera i ozbiljnih sumnji na koruptivne radnje opet tema nacionalnih medija.

SDP-ovo priopćenje prenosimo u cijelosti.

“Nažalost projekt PiÅ¡kornica i naÅ¡a Koprivničko-križevačka županija opet su tema u svim nacionalnim medijima. Kažemo nažalost, zato Å¡to se opet ne raspravlja o tehnologiji i ekologiji samog projekta nego se raspravlja o aferama i ozbiljnim sumnjama na koruptivne radnje.

Sumnja da je životni projekt Darka Korena (kao što je sam to navodio) vodio njegov kum Mladen Jozinović s krivotvorenom fakultetskom diplomom baca tamnu mrlju na cjelokupni projekt. Voljeli bismo podsjetiti javnost da Darko Koren ovih dana i sve ovo vrijeme ponavlja mantru da je Mladen Jozinović jedan od najsposobnijih ljudi u gospodarskom životu ove zemlje. No, zanimljivo je da je proteklih dana iščeznuo iz javnosti i kao da nema baš nikakav stav ili saznanja o navedenom slučaju.

Stoga, od velike je važnosti da se Darko Koren očituje javnosti i jasno kaže koja su njegova saznanja o diplomi njegovog kuma i prijatelja kojeg je kovao u zvijezde, s kojim je putovao diljem Europske i svijeta na teret poreznih obveznika, i za kojeg se s vremena na vrijeme pričalo da je župan on, a ne Darko Koren.

Hoće li župan Koren odÅ¡utjeti novu aferu koju je zajedno sa svojim kumom režirao ili će smoći snage da ponudi iskrene odgovore kako bi se u ovoj županiji iskorijenio koren korupcije – pitanje je koje zanima sve građane Podravine i Prigorja.”

Prozvani župan Darko Koren na naše traženje da komentira SDP-ovo priopćenje rekao je da ne bi komentirao navode političkih pikzibnera koji ne igraju u istoj ligi. Ne želi se, kaže, referirati na “besprizorne likove koji svaki treći dan dobiju nalog iz komiteta da se očešu o njega”.

Što ima reći o javno objavljenim sumnjama u legitimnost njegove diplome s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu od bivšeg direktora RCGO-a Piškornica Mladena Jozinovića nismo uspjeli doznati, jer nam nije odgovorio na poziv i poslanu poruku.

SDP i laburisti traže da se župan Koren očituje o navodno krivotvorenoj diplomi Mladena Jozinovića, Koren odgovara: Oni ne igraju u istoj ligi