Vladimir Lay: Znanstveni um i zdravi razum su protiv projekta HE Ombla u dubrovačkom primorju

Što je to Ombla? Planina, zaljev, spilja, rijeka? Gdje je to točno? To je krška rijeka koja dolazi izdaleka i izvire iz podzemlja u Dubrovačkom primorju, u dnu pet kilometara dubokog zaljeva kojim smo davnih godina neizbježno prolazili na putu do Dubrovnika, kad još nije bilo mosta preko tog zaljeva. To je rijeka na čijem je samom izlazu iz podzemnih tokova u glavama domaćih energetičara prije mnogo godina zamišljen projekt hidrocentrale u utrobi krša – HE Ombla. Studija utjecaja na okoliš (SUO) za projekt HE Ombla završena je 1999. godine.

Naši ljudi pretežno malo znaju o vrijednosti naše prirode i okoliša, o hrvatskom kršu i obnovljivim izvorima vode. Hrvatska je de facto dragocjeni i veliki europski park prirode. Ova spoznaja je jedan od temeljnih strateških razvojnih kriterija u razvojnoj upotrebi i ukupnom postupanju hrvatskim okolišem i prirodom. To je pitanje nacionalnih, dakle općih, narodnih interesa razvoja Hrvatske [1] koji, čini se, nisu spoznajno lako dokučivi i oko kojih svatko ima svoju partikularnu interesnu interpretaciju.

Svima je jasno, Hrvatska je u dubokoj, strukturalnoj, razvojnoj krizi. Samo od postojanja parka prirode, dakako, ne može se u Hrvatskoj organizirati život i razvoj. Društveni sustav razvoja i produkcije je godinama već ukočen, uspavan, čak nazaduje. Produkcija slabi, državna i pojedinačna potrošnja sustavno premašuje proizvedeno. Zaduženost u inozemstvu je visoka. Novi razvojni projekti koji će osigurati rast ekonomije, porast BDP-a, nova radna mjesta – nasušna su razvojna potreba. S time se gotovo svi slažemo. No, po koju cijenu u pogledu okoliša i prirode? Svaki kutak prirode i okoliša ne može u modernom razvoju biti sačuvan. Na primjer, autocesta do Splita, hrvatski razvojni ponos, porušila je mnoge hektare šume, ali isplatilo se. Sjajna cesta je tu, za 3–4 sata stiže se od Splita do Zagreba, a šume i šumarstvo nisu nepovratno oštećeni.

O pitanju „kako i što čuvati u okolišu i prirodi Hrvatske“ u procesu razvoja gospodarstva znanost koja se bavi istinom o temeljnim fenomenima (u ovome slučaju tla, krša, vode, biološke raznolikosti, seizmike) i politika & biznis, dakako, imaju različite stavove. Različita su polazišta u igri, različite informacije i podaci, različiti interesi i ciljevi. Što o projektu HE Ombla kaže um, znanje, mudrost – ukratko pamet, odnosno znanost ove zemlje?

Studija utjecaja na okoliš HE Ombla rađena i završena 1998.–1999. u zagrebačkoj firmi „Elektroprojekt“. Prvo, ona je naprosto danas, 2012. godine, zastarjela i prema modernoj europskoj metodologiji manjkava. Ne dvojimo da su je stručnjaci ove renomirane firme napravili najbolje što su tada znali. Znanosti o kršu (karstologija) i vodama (hidrologija) su se posljednjih desetak i nešto godina dodatno razvile i danas mogu reći više i produbljenije o temi izgradnje jedne hidrocentrale u utrobi dubrovačkog krša nego tada. To tim više što inozemnih praktičnih iskustva za takav tip izgradnje u utrobi krša ima vrlo, vrlo malo.

Drugo, HE Ombla je, smatraju pravni stručnjaci, nelegalna jer je Studija utjecaja na okoliš za ovaj projekt stara više od 10 godina, a po važećem Zakonu o zaštiti okoliša ne mogu se koristiti studije starije od dvije godine. Pobliže, rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš za HE Ombla izdano je još 1999. godine, iako prema Zakonu o zaštiti okoliša iz 2007. rješenja o prihvatljivosti zahvata na okoliš prestaju vrijediti u roku od dvije godine od donošenja. Stari Zakon o zaštiti okoliša ne spominje koliko vremenski vrijede rješenja o prihvatljivosti zahvata na okoliš niti ne predviđa da su ona bez vremenskog važenja. Spomenuti zakon iz 2007. je tu pravnu prazninu ispunio te naglasio da se neće primjenjivati stari propisi koji su u suprotnosti s novim Zakonom o zaštiti okoliša iz 2007.

Pored toga, uzgred, članovi Europskog parlamenta svojevremeno su upozorili kako sukladno EU kriterijima nije napravljen postupak Procjene utjecaja na prirodu.

I treće, današnji EU kriteriji i pravila oko zaštite prirodnih dobara su znatno jasniji i stroži od naših, često još uvijek podređenih interesima političara, lokalnih „šerifa“ i državnih poduzetnika. Nerijetko na djelu su likovi bezobzirni spram lokalne prirode i lokalne javnosti koja svakodnevno živi određeni lokalni okoliš i prirodu na koju ovi „jahači razvoja pod svaku cijenu“ svojim razvojnim prijedlozima samouvjereno i arogantno nasrću. No, ovi nasrtaji, koliko god bili manipulacijama umotani u celofan „nužde“, „nacionalnog interesa“, presudnog pitanja razvoja energetskog sektora, pa čak i opstanka i razvoja Hrvatske ne mogu usmrtiti kriterije, istinu, rad i učinke znanstvenog uma i zdravog razuma koji brani lokalne prirodne osnove življenja.

Revizije spomenute Studije utjecaja na okoliš dalo je izraditi u proljeće 2012. godine Ministarstvo zaštite okoliša i prirode RH pod vodstvom ministrice dr. sc. Mirele Holy. Povjerenje je dano domaćim stručnjacima različitih specifičnih znanja. Nije to bio ekologistički hir agilne i stručne, danas već bivše ministrice. To je urađeno na zahtjev DG Environment (Generalni direktorat za okoliš, nešto kao europsko ministarstvo za okoliš), dakle na zahtjev EU Komisije. Od četiri studije ili mišljenja, kako hoćete, tri su bila negativna, dakle PROTIV izgradnje HE Ombla. Svaki stručnjak je ponuđeni projekt u zadanom hidrološkom, geološkom i biološkom kontekstu sagledao iz svog ugla. Riječ je o lepezi stavova različitih ekspertnih kompetencija.

Zaključak je bio: a. projekt je ekološki višestruko vrlo rizičan; b. ekonomski vrlo skup, teško isplativ s obzirom na potrebna ulaganja i moguću dobivenu snagu u mega-watima (niti 70 MgW!). Negativna mišljenja su dali ovi domaći stručnjaci: Mladen Kuhta, diplomirani inženjer geologije, Goran Mazija, diplomirani inženjer i stalni sudski vještak za područja geotehnike, geologije i hidrogeologije, prof. dr. sc. Dobroslav Znidarčić, stručnjak za rudarstvo, naftu i geološko inženjerstvo. Četvrta stručnjakinja (želi ostati anonimna) dala je o SUO HE Ombla i projektu uvjetno pozitivno mišljenje. Riječ je o prof. dr. sc. biologije s PMF-a u Zagrebu, stručnjakinji za biološku raznolikost. Zanimljivo, u tome je aspektu SUO iz 1999. bila krnja, a EU kriteriji za takve projekte danas traže Procjenu utjecaja na prirodu.

Argumenti stručnjaka i znanstvenika protiv realizacije projekta HE Ombla

Koji bi bili nedostaci i kakav utjecaj na dubrovačko područje ako se ta hidroelektrana izgradi? Planirana HE Ombla bi potopila špiljski sustav Vilina jama–Ombla koji ima vrlo visoku bioraznolikost te je u planu zaštite kao dio europske mreže zaštićenih područja – Natura 2000. Hidroelektrana se planira graditi u području krša, koje je izuzetno porozno. Nitko doista ne zna koliko su podzemni kanali isprepleteni i podzemne vode povezane te se betoniranjem tih kanala mogu izazvati neželjeni efekti na povezane sustave podzemnih voda. Treba napomenuti da se HE Ombla planira napraviti tako da se napravi brana unutar špiljskog sustava Vilina Jama–Izvor Omble, koji je povezan i s rijekom Trebi&sc
aron;njicom. Time bi HE imala prekogranični utjecaj na cijeli sustav Trebišnjice.

Na nedavnom primjeru HE Lešće na krškoj rijeci Dobri pokazao se je niz nepovoljnih posljedica. Razina podzemnih voda se povećala, voda plavi okolna područja, razina podzemnih voda nizvodno od brane se je smanjila, nizvodno od brane dolazi povremeno do vodnog vala. Možemo povući paralelu s posljedicama HE Ombla. Pri tom je HE Ombla još veći i opasniji zahvat od HE Lešće jer se brana i strojarnica nalaze u podzemlju, a k tome je još područje Dubrovnika poznato kao potresima najugroženije područje u Hrvatskoj. Nizvodno od brane živi 15 000 ljudi.

Zaključno, HE Ombla je ocijenjena kao građevinski i hidrološki loš projekt koji će ozbiljno ugroziti biljni i životinjski svijet, izazvati prelijevanje vode u okolna izvorišta, eventualno čak povećati seizmičke aktivnosti na jugu zemlje. Zbog puno nepoznanica koje SUO iz 1999 nije „pokrila“ spoznajama koje rješavaju probleme ( a drugih, dopunskih studija do sada nije bilo!), ocijenjeno je da će HE Ombla biti stalan izvor neugodnih iznenađenja i dodatnih troškova.

Uzgred, jedan komentar na račun načina komuniciranja vladajuće politike: Iskaz da to nisu studije, da su to privatna mišljenja sročena popodne u kuhinji (autor prvi potpredsjednik Vlade RH) smatramo prozirnom i bahatom manipulacijom, unižavanjem struke i znanosti i političkim i ljudskim nasiljem nad hrvatskom znanošću, umom i mudrošću. Za takve i slične „kreacije“ je svojevremeno naš pisac Igor Mandić smislio rečenicu „Poseru te, pa reci da ne smrdiš.

Međunarodno poznati hrvatski ekspert za hidrologiju dr sc. Ognjen Bonacci iz Splita kao član Komisije za ocjenu Studije utjecaja na okoliš HE Ombla 1999. godine je dao vrlo argumentirano izdvojeno negativno mišljenje o ovome projektu. Manipulacijama je izbačen iz rada Komisije. Dr. sc. Ognjen Bonacci je zaključio da se Studija utjecaja na okoliš za HE Ombla ne može prihvatiti, jer HE Ombla ne predstavlja višenamjenski hidroenergetski sustav. Bonacci smatra da ukoliko bi se uspjelo napraviti potpuno nepropusnu zavjesu (što je vrlo upitno) te vodu u podzemlju podići na kotu od 130 metara nadmorske visine, sigurno bi došlo do prelijevanja voda iz sliva izvora Omble u sliv izvora Zaton, Slavljen i Zavrelje kao i moguće pojave brojnih drugih izvora, a što je problem čije posljedice nije moguće sagledati bez daljnjih izučavanja. Postoji opravdana bojazan da bi neki od ovih procesa mogli biti vrlo štetni i opasni za širu regiju i sam grad Dubrovnik. Nadalje, površina sliva Omble nije 600 četvornih metara, već je znatno veća i kreće se od 800 do 900 četvornih metara. Granice sliva Omble prema izvoru Zaton netočno su određene u Studiji te se u najjužnijem dijelu nalaze 3 do 5 km istočnije od ucrtanih na karti. Male vode Omble nisu točno određene i mogu pasti ispod 4 m3/s. Formiranjem stalne podzemne akumulacije, tj. povećanjem volumena vodonosnika utjecat će se na povećanu seizmičku aktivnosti u ionako trusnom području. Ova se činjenica prema hidrologu Bonacciju ne smije zanemariti jer bi to moglo imati teške posljedice. Poseban problem predstavljat će zaštita kakvoće vode izvora Omble tijekom izgradnje, a osobito tijekom injektiranja. Potpuno je nejasno hoće li biti moguće učinkovito zaštititi kakvoću pitke vode za opskrbu Dubrovnika.

Bonacci je, najkraće rečeno, ustvrdio da je riječ o „graditeljskom zahvatu visokog rizika i s ekonomskog i s ekološkog stanovišta“. Dodao je: „siguran sam da će izgradnja ove elektrane imati brojne negativne posljedice te se sa svim svojim stručnim i znanstvenim autoritetom zalažem da se problemi cjelovito sagledaju i da se ne srlja u njenu izgradnju. Priđe li se doista izgradnji ovog hidrotehničkog objekta na projektiran način, naići će se na probleme koji će potvrditi pa čak i daleko premašiti moje sumnje.“

Kada sam ga u lipnju 2012. pitao stoji li i dalje iza svojih stavova iz 1999., napisao mi je: „Mogu jedino dodati da sam danas, poslije brojnih dugogodišnjih dodatnih izučavanja još sigurniji u to da će izgradnja HE Omble rezultirati doista katastrofalnim posljedicama, ali ne samo na okoliš nego i mnogo šire. Uz to će cijena izgradnje kao i vrijeme predviđeno za njenu izgradnju biti značajno premašeni, a veliko je pitanje da li će objekt biti uopće moguće izvesti do kraja kako je on projektiran. Bit će to jedna hrvatska never end story, mnogo gora od Obrovca. Mnoge sam stvari vezane s izvorom Omble i hidrologijom krša objavio (iako ne sve) u domaćim i međunarodnim znanstvenim i stručnim časopisima, ali isključivo na stručnoj i znanstvenoj razini. Nitko nikada nije osporio moje stavove. Oni su samo prešućeni. Moj je prijedlog jednostavan. Neka oni koji forsiraju njenu izgradnju potpišu da su spremni snositi materijalne i moralne posljedice.“

Što se ovih ljetnih mjeseci radi na tome projektu? Hrvatska elektroprivreda (HEP) je na zahtjev EBRD-a naručila dvije dodatne studije – trodimenzionalno mapiranje podzemlja u HD3 tehnici te studiju bioraznolikosti koje bi trebale biti gotove do kraja 2012. godine. Do ovoga je došlo stoga što EBRD (Europska banka za obnovu i razvoj) ima stroge procedure dodjele kredita, a ovaj projekt ima jako staru SUO. Pobliže, tvrtke WSP i Black & Veatch iz Velike Britanije provode istraživanja i mapiranje podzemlja. Studiju biološke raznolikosti prema našim informacijama radi firma „Oikon“ iz Zagreba.

EBRD (Europska banka za obnovu i razvoj) u studenome 2011. odobrila je zajam HEP-u za HE Ombla u vrijednosti 123 milijuna eura. Jamac kredita je država. HEP nastavlja s poslovima na pripremi projekta. Novac od kredita neće biti isplaćivan sve dok ne budu gotove naručene studije i u skladu s njima, kako kaže glasnogovorništvo EBRD-a, napravljeni planovi ublažavanja posljedica, unatoč potpisanom ugovoru o zajmu. Hoće li kao rezultat tih studija doći do promjene projekta i hoće li tada biti ekonomski isplativ, vidjet će se. Rezultati ovih studija uz sve već poznato biti će krajem 2012. godine prezentirani javnosti i Vladi RH.

U međuvremenu HEP ne informira lokalnu javnost o projektu, a paralelno je uznemirava radeći na otkupljivanju zemljišta za pristupne ceste izgradnji HE Ombla. NVO Zelena akcija iz Zagreba je poslala EBRD-u žalbu na neke ekološke aspekte projekta koju ova sada pomoću vanjskih suradnika razmatra. Zelena akcija govori o reviziji projekta, ali u EBRD-u se u govoru za javnost ne slažu s takvom kvalifikacijom.

Ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović ovoga ljeta kaže da je HEP spomenute dodatne studije naručio putem međunarodnog natječaja, te da će se sudbina projekta Ombla znati tek nakon što studije budu gotove. On kaže: “Može se dogoditi da će biti potrebno ugraditi nove mjere, primjerice izvesti dodatne radove za opstanak životinjskog svijeta, što može povećati ukupni trošak. Pokaže li se da je projekt i nakon toga isplativ za HEP, gradit će se.“

Na kraju podsjetimo što je koalicija koja je početkom 2012. došla na vlast napisala u svom izbornom programu pod naslovom „Plan 21“. Naglašavamo da su studija ekonomske isplativosti, kao i studija utjecaja na okoliš za ovaj projekt nedavno pokazale da projekt nije ni ekonomski racionalan, a ni ekološki prihvatljiv. Nedavne najave HDZ-ovih dužnosnika o prodaji tzv. tehničke vode iz HE Ombla arapskim zemljama tumačimo kao želju vladajućih stranaka da projekt HE Omble pokažu ekonomski isplativim.
Stranke Kukuriku koalicije ne podržavaju projekte koji su upitni iz ekonomskih i ekoloških stajališta.“
HE Ombla to nedvojbeno jest.

Toliko o tipu istine i dosljednosti koju nam generira većina domaće politike i domaćih političara. No, to je već stara, dobro poznata priča. Znanstvena istina je drugačija, dosljedna je i nije u mogućnosti samu sebe dovoditi u pitanje takvim i sličnim vrludanjima i vratolomijama.

Naš zaključak je jednostavan. Naši stručnjaci, naša znanstvena pamet je svoje rekla. I 1999. i 2012. godine. A kroz stručnu literaturu – i u međuvremenu! Inozemna pamet za naš krš i naše podzemne vode ne može doći do bitno drugačijih zaključaka, jedino može biti pomalo otuđena od kriterija ekološke, ekonomske i socijalne lokalne održivosti, recimo to ovako – od domoljubne održivosti koja je domaćim stručnjacima imanentna. Iz toga slijedi zaključak:

Pamet u glavu!

HE OMBLA JE PROJEKT OD KOJEG SE MORA ODUSTATI.

Socijalno-razvojne energije društva i države, agilne političare-poduzetnike valja usmjeriti na druge, Hrvatskoj toliko potrebne, ali ekološki manje rizične i ekonomski isplativije projekte.

— Vladimir Lay



[1] Lay, Vladimir i Šimleša, Dražen: Nacionalni interesi razvoja Hrvatske kroz prizmu koncepta održivog razvoja, Biblioteka centra za istraživanje integralne održivosti i održivog razvoja, Knjiga 3, Institut društvenih znanosti „Ivo Pilar“, Zagreb, 2012.

| Broj posjeta: 1.582 |

Želite li komentirati? Objava: "Vladimir Lay: Znanstveni um i zdravi razum su protiv projekta HE Ombla u dubrovačkom primorju"

Imate li komentar?