Viški laburisti traže da se odbaci Studija o utjecaju istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na okoliš u Jadranu

Dana 16. veljače 2015. godine završena je javna rasprava o Strateškoj studiji o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploataciji ugljikovodika u Jadranu

Viškim laburistima je neprihvatljivo i nedopustivo što se gradske vlasti Visa i Komiže nisu aktivno uključile u javnu raspravu o Strateškoj studiji. Otok Vis je pučinski otok i kao takav izrazito ranjiv na svaki eventualni incident vezan za eksploataciju ugljikovodika. Upravo je nevjerojatno da gradonačelnik grada Visa na upit predstavnika laburista, na javnoj tribini «pitajte gradonačelnika», odgovori da gradska vlast nema stav o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika.

Institut za oceonografiju i ribarstvo je u javnoj raspravi naveo: ”Iako je navedeni dokument volumenom izrazito obiman (449 stranica) mišljenja smo da ne daje relevantan opis recentnog ekološkog stanja Jadranskog mora, niti da na adekvatan način sagledava potencijalne negativne učinke na ekosustav i prateće gospodarske aktivnosti (poglavito ribolov i marikulturu) kao posljedicu aktivnosti vezanih uz istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, kao niti da dovoljno detaljno razrađuje i predlaže različita varijantna rješenja za ublažavanje negativnih učinaka.. U Studiji se navodi kako u ovoj fazi nije poznato koje će tehnologije koristiti pojedini koncesionari. Studija bi upravo trebala zauzeti stav o tome koje su tehnologije neprihvatljive, a koje se preferiraju (npr. tip platforme, tehnologija bušenja, vrsta isplake). Postavlja se pitanje kako definirati adekvatne mjere zaštite i dati ocjenu prihvatljivosti za okoliš bez sučelavanja okolišnih datosti s metodološko-tehničkim rješenjima? Segment ribarstva je izrazito površno napisan- počevši od ocjene sadašnjeg stanja, preko analize potencijalnih učinaka do kojih će doći tijekom istraživanja i eksploatacije te do predloženih varijantnih rješenja za ublažavanje negativnih utjecaja (pozornost je posvećena primarno na dio Jabučke kotline i pridnene resurse, dok se ostale vrste ribolova i ostala ribolovna područja gotovo i ne spominju). Pri analizi socioekonomskih utjecaja u Studiji se razmatraju samo potencijalni pozitivni učinci na proračun i pojedine industrijske grane, dok se ne sagledava ekonomski negativan učinak koji je za očekivati poglavito u području različitih segmenata ribarstva (a i turizma). U Studiji uopćenije obrađen negativan utjecaj balastnih voda, odnosno unosa alohtonih i invazivnih vrsta, te njihova mogućeg utjecaja na domicilne vrste, akvakulturu i ribolov. Moguće da u fazi istraživanja takav utjecaj ne postoji, ali u fazi eksploatacije kada će se nafta ili plin izvoziti, trebalo bi ukazati i na moguće posljedice unosa većih količine balastnih voda i fiksnih postrojenja kao područja koja omogućavaju širenje stranih vrsta.. u stručnom timu, prema našem mišljenju, nisu imali relevantne stručnjake za izrazito važne dijelove studije (biološku, kemijsku i fizičku oceanografiju, ribarstvo, socio-ekonomiju).”

Udruga Sunce navodi: “Plan eksploatacije i istraživanja nafte UGROŽAVA EKOLOŠKU MREŽU Natura 2000 jer studija ne predviđa adekvatne mjere zaštite

Nedostatne korekcije istražnih prostora radi zaštite ciljeva očuvanja Ekološke mreže NATURA 2000 – otoci Jabuka, Brusnik, Svetac, Galijula, Palagruža. Predložena istražna polja nalaze se na 6 km udaljenosti od vanjske linije otoka, a granica polja nalazi se uz same otoke Jabuka, Brusnik, Svetac, Galijula i Palagruža koji su dio Ekološke mreže. Kao korekcija predlaže se pomicanje granice polja 1 km od ovih otoka. Na ovaj način osigurana je veća zaštita otoka koji nisu u Ekološkoj mreži (6 km udaljenosti) nego za otoke Jabuku, Brusnik, Svetac, Galijulu i Palagružu koji su dio ekološke mreže (1 km udaljenosti) Sama studija navodi slijedeće: „Ipak se jedno pravilo može primijeniti i na ovom nivou strateške procjene: bliža područja ekološke mreže su pod većim rizikom od negativnih utjecaja od udaljenijih područja“. Smatramo da predložene korekcije nisu dostatne za zaštitu otoka Jabuka, Brusnik, Svetac, Galijula i Palagruža.. Neobuhvaćanje pitanja zaštite obalnih staništa ekološke mreže. Studija navodi da izlijevanje nafte i ispuštanje sumporovodika negativno djeluje na obalna staništa te da su prilikom akcidentnih izlijevanja nafte najugroženija staništa u zoni mediolitorala (zona plime i oseke) jer bi u slučaju dospijevanja naftne mrlje do obale, bila direktno prekrivena naftom. Međutim u Studiji su obrađena samo morska staništa, dok se obalna staništa koja će u slučaju akcidenata biti najugroženija uopće ne spominju, niti u smislu opisa niti u smislu utjecaja. Među ovim staništima nalazi se i cijeli niz staništa od europske važnosti za koje je Hrvatska odredila i područja Ekološke mreže Natura 2000, a i staništa od iznimne važnosti za turizam (npr. pješčane i šljunčane plaže)”.

Polazeći od navedenih stručnih i ozbiljnih primjedbi, viški laburisti predlažu i zahtjevaju od gradskih vlasti Visa i Komiže da odmah zatraže od nadležnih da se Studija odbaci i izradi nova ili bitno dopuni sa iznesenim primjedbama i ponovno uputi na javnu raspravu.

Predsjednik ogranka
Željko Vojković