SPLIT Politika za građane

Donosimo intervju s gđom Anom Terze dipl. iur, članicom izvršnog odbora ogranka Split i voditeljicom pravne službe u našem ogranku

Kad je osnovana pravna služba u našem ogranku?

Hrvatski laburisti – ogranak Split krenuo je u realiziranje programa prije lokalnih izbora. U sklopu svog programskog dokumenta “Politika za građane”, Hrvatski laburisti – ogranak Split je, u dijelu koji se odnosi na projekte iz područja socijalne politike, istakao potrebu za organiziranjem savjetovanja za sve socijalno ugrožene, branitelje, nezaposlene, obespravljene radnike, žrtve ovrha te sve one kojima je potreban pravni savjet.

Budući da je situacija socijalno ugroženih sve teža, laburisti grada Splita su odlučili realizirati navedeni projekt. Pravni tim za savjetovanje je sastavljen stručnjaka koji su spremni odvojiti slobodno vrijeme i svoje znanje upotrijebiti da bi pomogli obespravljenim građanima ostvariti njihova zakonska prava. To je u sklad u s našim projektom Split – socijalno osjetljiv grad, gdje bi se uz, već navedenu pravnu pomoć osigurala i skloništa za žrtve ovrha. S obzirom kojim putem ide državna politika i u kojoj su mjeri političke elite na strane bankarskih lobija i krupnog kapitala, smatramo da je uspostavljanje pravog savjetovanja od bitne važnosti za svakog građanina kada se nađe pred birokratskim zidom, a nije u mogućnosti platiti troškove za pravni savjet ili pomoć. U radu pravnog tima osim osim mene, kao voditeljice pravnog tima sudjeluju još i kolege Ivan Gašpar i Edin Nurkić.

Koliko Vam se do sada ljudi obratilo za pomoć?

Do sada nam se za pomoć obratila nekolicina ljudi koje smo usmjerili na konkretne državne institucije, pružili im informacije kome se obratiti i sa kojom dokumentacijom te naravno neizostavne riječi podrške upućene njima u borbi za svoja prava.

Kao stranku nas najviše zanimaju radna prava, i ako možete nešto više kazati o njima?

Laburisti su dobro saželi sadržaj zakona o radu u poruku – »Žene i muškarci, radit ćete 56 sati tjedno, na određeno vrijeme, bez ugovora, na kupone!« To je sukus ne samo promjena ZOR-a već i mirovinskog zakona, kao i zakona kojim se uvode mali poslovi. Poslovi od kojih se živjeti teško može. Manji prihod radnika za sobom povlači manju potrošnju, a time i slabije punjenje proračuna.

Kukuriku Vlada uništila je tržište rada i dostojanstvo radnika. Hrvatski laburisti protive se fleksibilizaciji rada koja će rezultirati lakšim otpuštanjima, ali ne i lakšim zapošljavanjem.

Kome i gdje se sad obratiti za pomoć kad je ukinut Državni Inspektorat?

S početkom ove godine jedna institucija prestala je s radom – nakon 15 godina ukinut je Državni inspektorat kao posebna institucija. Inspektorat je ukinut izmjenama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, koje su danas stupile na snagu. Poslove Državnog inspektorata i oko 780 njegovih zaposlenika preuzima pet ministarstava – financija, gospodarstva, rada i mirovinskoga sustava, poljoprivrede i turizma. Sabor je 29. studenoga donio Zak on o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela, a njegova primjena počinje 1. siječnja. Građani će od 1. siječnja pritužbe koje imaju u vezi s prometom robe i usluga, zaštite intelektualnog vlasništva, boravišne pristojbe ili zabrane i sprječavanja neregistrirane djelatnosti i nezakonite trgovine moći prijaviti inspektorima u Ministarstvu financija. Ministarstvo turizma zaduženo je za inspekcijske poslove u području ugostiteljske djelatnosti i pružanja usluga u turizmu. Ministarstvo gospodarstva preuzima inspekcijske poslove u području zaštite potrošača, energetike, rudarstva i opreme pod tlakom, a Ministarstvo rada bit će nadležno za inspekciju rada i zaštite na radu. U Ministarstvo poljoprivrede sele se sanitarne i granične veterinarske inspekcije, kao i inspekcijski poslovi u poljoprivredi, ribarstvu, te oni koji se odnose na zdravstvenu isp ravnost i higijenu i sigurnost hrane.

Kako komentirate novi Zakon o socijalnoj skrbi?

Informatizacija sustava socijalne skrbi i umrežavanje tog sustava s drugim sustavima preko sustava OIB-a korisnika u svrhu razmjene podataka o korisnicima, njihovoj imovini i prihodu, do kraja 2013. godine, kao doprinos smanjenju administrativnih troškova te pojednostavljivanju i ubrzavanju samog postupka priznavanja i ostvarivanja prava je jedan veliki plus da se raščisti kaos u resoru socijalne skrbi. Definiranjem imovinskog cenzusa, odnosno imovine u vlasništvu korisnika i članova kućanstva, koja je zapreka za ostvarivanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu, omogućit će se usmjeravanje zajamčene minimalne naknade prema korisnicima kojima je pomoć države za ostvarivanje osnovnih životnih potreba najpotrebnija.Tu se prvenstveno misli na samce i samohrane roditelje koji će po novom Zakonu im ati 100% osnovice koju će odrediti Vlada RH. Ta osnovica je do sada iznosila 500,00 kn i godinama nije bila promijenjena bez obzira na povećane troškove života. Budući da je naša ministrica samohrani roditelj, tu je dala zaštititi tu kategoriju korisnika smatrajući da su oni u toj priči najugroženiji dok se drugim korisnicima, odraslim članovima kućanstva udio u zajamčenoj minimalnoj naknadi kućanstva priznaje u iznosu od 60% osnovice, a djeca će imati 40% osnovice. Do kraja ove godine važeći Zakon, za djecu je priznavao od 80% – 100% osnovice, a za odraslog člana 80% pa će sada ta razlika dovesti do još većeg siromaštva tih ionako najugroženijih građana. Napomenula bih i da je zajamčena minimalna naknada PRIVREMENA (najdulje dvije godine), i tada su korisnici na tri mjeseca skinuti sa te pomoći bez obzira dali su nakon dvije godine pronašli posao ili ne, ali država nema obavezu da vam nađe posao nakon te dvije godine, već samo da te “skine” sa pomoći. Mislim da nije u redu ni da maloljetno dijete na čije ime dobiva alimentaciju uzdržava roditelja s kojim živi, a koji je bez ikakvih vlastitih prihoda i imovine. Nigdje ni u Ustavu ni u Obiteljskom zakonu ne stoji takva ili slična odredba kojom bi maloljetno dijete (koje ne radi) uzdržavalo roditelja, već stoji da su roditelji dužni uzdržavati i brinuti o maloljetnom djetetu. Ali s čim? Mislim da bi se trebalo odlučiti u svakom konkretnom slučaju i s obzirom na visinu alimentacije i ostale životne prilike o pravu na zajamčenu minimalnu naknadu, npr. bez stana tj.podstanar, bez automobila, ukratko bez ičega svoga, osim svoje djece.

Gdje građanin RH može naći koja ga prava pripadaju po tom i sličnim zakonima?

Građani se mogu obratiti Centru za socijalnu skrb prema mjestu prebivališta da bi dobili informacije koju papirologiju moraju prikupiti, a poslije sve te muke sa papirima, po svemu sudeći samo rijetki će imati pozitivno riješen zahtjev. Ili mogu slati mailove Ministarstvu na koje nitko ne odgovara. Ili se obratite našem pravnom timu koji će vas usmjeriti kome se obratiti za koju vrstu pomoći.

Pravnu službu možete kontaktirati i zatražiti pomoć:

Ana Terze: 098/978-0154
email: anaterze@net.hr

Izvor: https://www.facebook.com/hrvatski.laburisti.split/posts/197514003777749:0