Informativna tribina o legalizaciji bespravno sagrađenih objekata

Treća u nizu informativnih tribina o legalizaciji bespravno sagrađenih objekata održana je subotu 1. prosinca o.g. u MO Trnava u gradskoj četvrti Donjoj Dubravi. Kako u Trnavi Hrvatski laburisti imaju izvrsnu komunikaciju s građanima, tako je odaziv i na ovu tribinu bio odličan.

Pred prepunom dvoranom MO Trnava, u pozdravnom govoru predsjednik ogranka Donja Dubrava, Siniša Opačić obratio se nazočnima, te predstavio ogranak, rad i zalaganje, nakon čega je glavnu riječ prepustio Matiji Mirtlu, voditelju odbora za prostorno uređenje i urbanizam podružnice Hrvatskih laburista – Stranke rada grada Zagreba.

Predavanje gosp. Mirtla se odvijalo u dva dijela. U prvom dijelu temeljito je objasnio postupak legalizacije bespravno sagrađenih objekata, a u drugom dijelu odgovarao je na pitanja sudionika.

Sudionici tribine Hrvatskim laburistima i u slučaju legalizacije bespravno sagrađenih objekata ukazali su na DRUŠTVENU (NE)PRAVEDNOST.

Za građane, kako kažu, najgoru stavku u cijelom procesu legalizacije predstavlja komunalni doprinos. U gradu Zagrebu komunalni doprinos izrazito je visok, tako da astronomska cijena koja se za isti mora platiti nije u skladu s primanjima umirovljenika i radnika, pogotovo onih koji su zaposleni u privatnom sektoru.

Sljedeći problem na koji smo upozoreni jest činjenica da se većina nelegalno izgrađenih objekata u Donjoj Dubravi izgradila u vrijeme bivše države. Na sve te nelegalne objekte uredno je spojena i komunalna infrastruktura koja se financirala društvenim doprinosima. Osim društvenog doprinosa, građani su u potpunosti financirali i brojne druge projekte. Primjerice, mnoge su ulice tada dobile neophodnu infrastrukturu zahvaljujući toj volji i dobrom duhu tadašnjih sugrađana. Tada se nije pitalo posjeduje li tko ili ne građevinsku dozvolu, već je bitno bilo financijski zaokružiti lokalne projekte.

Osim doprinosa u tim vremenima postojala je i planirana stanogradnja koja se također financirala društvenom blagajnom. Sretni građani koji su dobili stanove, iste su mogli i otkupiti početkom devedesetih za 10-tak tisuća njemačkih maraka.

Građani Donje Dubrave pitaju se zar ne bi trebali imati pravo na manju cijenu komunalnog doprinosa pri legalizaciji s obzirom da su isti već platili izgradnjom vlastite infrastrukture, plaćanjem doprinosa za komunalnu infrastrukturu, te plaćanjem stanogradnje u bivšoj državi?

Ogranak Hrvatskih laburista –Stranke rada, Donja Dubrava (Zg)