Zašto su nam potrebne promjene izbornog zakonodavstva i kako ih pokrenuti?

Berto ŠalajRasprave o izbornom zakonodavstvu koje u proteklih nekoliko tjedana traju u Hrvatskoj pokazale su kako među značajnim brojem aktera postoji visok stupanj suglasnosti o potrebi izmjena i dopuna postojećih zakonskih odredbi koje reguliraju izborni proces. O toj potrebi pišu i govore brojni politolozi i pravni stručnjaci, predstavnici nevladinih organizacija i građanskih inicijativa te predstavnici većeg broja političkih stranaka.

>> Pravni stručnjaci složni – Hrvatskoj treba reforma izbornog zakonodavstva (video)

U raspravama se ukazuje na brojne i ozbiljne nedostatke koje postojeće izborno zakonodavstvo proizvodi, pri čemu se posebno ističe sve veće nezadovoljstvo građana s postojećim izbornim i stranačkim sustavom koje se manifestira u sve nižim odazivima birača na izbore te, posljedično, sve manja legitimnost izbornog i stranačkog sustava, ali i političkog sustava u cjelini. Moglo bi se reći kako se stvara općedruštveni konsenzus o nužnosti reformi koje bi otklonile ili bar ublažile postojeće nedostatke.

Izuzetak od tog općedruštvenog konsenzusa su dvije najveće političke stranke, SDP i HDZ, koje se o mogućim izmjenama ne izjašnjavaju ili ih odbacuju. Pritom se u tom odbacivanju služe s dva tipa argumenata. Prvim naglašavaju nedostatak vremena ističući kako će se nadolazeći parlamentarni izbori održati već u idućoj godini i kako nije dobro mijenjati izborno zakonodavstvo neposredno prije održavanja izbora. Pritom ne objašnjavaju zašto takve promjene nisu pokrenuli ranije iako su, posebice SDP, to obećavali u svom predizbornom programu. Puno iskreniji argumenti, koje rjeđe eksplicitno a češće implicitno možemo iščitati iz izjava predstavnika tih dvaju stranaka, sugeriraju kako nikakvih promjena neće biti jer postojeće stanje odgovara SDP-u i HDZ-u. Takvo odbijanje da se uvaže zahtjevi koji dolaze iz dijela političkih stranaka, akademske zajednice i nevladinih organizacija jedan je od rijetkih primjera čvrste i bliske suradnje tih dvaju stranaka.

Očito je da se već duže vrijeme „vrtimo“ u jednom negativnom začaranom krugu u kojemu bi reforme izbornog zakonodavstva trebale biti pokrenute od strane dvaju političkih stranaka koje se tome protive, a koje imaju većinu u parlamentu. Čini da je i najvećim optimistima postalo jasno da te stranke nemaju namjeru mijenjati izborno zakonodavstvo na način uvažavanja zahtjeva stručnjaka i građana. Stoga je potrebno tražiti druge mehanizme kojima se mogu pokrenuti i ostvariti potrebne promjene. Čini se da će biti potrebno formirati široku koaliciju političkih stranaka, nevladinih organizacija, akademske zajednice i medija koja će, kroz referendume, javno zagovaranje, lobiranje ili neke druge načine, pokušati iznjedriti potrebne promjene.

Kao svoj doprinos tom procesu Hrvatski laburisti odlučili su u zakonodavnu proceduru uputiti Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor. S obzirom na izrazitu eroziju povjerenja građana u političke stranke i političke institucije te na sve manju spremnost građana da sudjeluju u političkim procesima, ovim prijedlogom se želi potaknuti demokratizacija izbornog procesa i motivirati građane da sudjeluju u političkom životu zemlje. Pritom je potpuno jasno da ovaj prijedlog ne obuhvaća sve potrebne izmjene, no njegovo usvajanje predstavljalo bi prvi korak u pozitivnom smjeru.

>> Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (pdf)

Od predloženih rješenja dva se čine posebice važnima za demokratizaciju političkog i izbornog procesa. Prvo se odnosi na uvođenje sustava preferencijalnog glasovanja kojim bi se biračima omogućilo da na listama za koje glasuju odaberu do tri kandidata kojima daju prednost pred ostalima. Model preferencijalnog glasovanja poznat je hrvatskim građanima s izbora za Europski parlament, no ovaj prijedlog, osim što umjesto jednoga uvodi tri preferencijska glasa, predlaže nepostojanje praga potrebnog za uvažavanje preferencijskih glasova kandidata, a koji na izborima za Europski parlament iznosi 10 posto. Postojeći model za parlamentarne izbore, u kojemu građani mogu glasovati samo za stranačku listu a ne i za pojedine kandidate, demotivirajući je i demobilizirajući za građane, pa je uvođenje preferencijalnog glasovanja pokušaj da se taj nedostatak ukloni. Ukoliko se takav model prihvati građani bi bili u mogućnosti svoje preferencije suprotstaviti odlukama stranačkog vodstva i izmijeniti redoslijed kandidata na listi. Pritom ne treba zaboraviti kako predloženi model i dalje ostavlja izrazito važnu ulogu stranačkim vodstvima, jer ona određuju kandidate koji će se pojaviti na listi i među kojima građani mogu izraziti svoje preferencije. Kako bi se dodatno povećala uloga građana, Hrvatski laburisti predlažu model preferencijalnog glasovanja s tri preferencijska glasa u kojemu ne postoji prag za važenje preferencijskih glasova. Usvajanje navedenog modela, osim što bi građanima omogućilo glasovanje za konkretne osobe, te na taj način ojačalo osjećaj povezanosti kandidata i građana, vodilo bi prema povećanju autonomije pojedinih kandidata u odnosu na stranačka vodstva.

Drugo važno rješenje odnosi se na prijedlog dopunjavanja popisa nespojivih dužnosti kojim se propisuje da zastupnik u Hrvatskom saboru ne može istodobno biti gradonačelnik ili općinski načelnik. Trenutna situacija u kojoj se općinskim načelnicima i gradonačelnicima dozvoljava da istovremeno budu zastupnici potpuno je neprihvatljivo rješenje iz bar dva razloga. Prvo, gomilanje tako važnih funkcija u rukama nekih pojedinaca javnosti šalje poruku kako je te funkcije moguće obnašati površno, bez ulaganja velikog truda i napora. Time se građanima šalje poruka kako politička klasa nije dovoljno odgovorna u obavljanju svojih poslova. Osim toga, postojeće rješenje nužno vodi prema sukobu interesa jer se događaju slučajevi u kojima pojedinci istovremeno obnašaju izvršne i zakonodavne funkcije, što je potpuno neprimjereno za demokratske države. Oko teme nespojivosti, odnosno potrebe uvođenja zabrane istovremenog obnašanja zastupničke dužnosti svim izvršnim dužnosnicima u lokalnoj i regionalnoj samoupravi, postoji gotovo potpuni konsenzus akademske zajednice i ekspertnih nevladinih organizacija te se ovim prijedlogom Hrvatski laburisti pridružuju javnom zagovaranju takvog rješenja.

Ne treba imati iluzija da će vladajuća koalicija na čelu sa SDP-om prihvatiti ovaj zakonski prijedlog, no njegovo stavljanje na dnevni red i otvaranje parlamentarne rasprave o reformi izbornog zakonodavstva možda je korak prema stvaranju jedne snažne ko
alicije koju će činiti određene političke stranke, nevladine organizacije, građanske inicijative i akademska zajednica
. Šanse za uspjeh reforme direktno ovise o snazi i energiji koju će takva koalicija imati i s kojom će krenuti u političku borbu protiv SDP-a i HDZ-a, dvaju autoritarno organiziranih i vođenih, nedemokratski strukturiranih i samodovoljnih političkih stranaka koje priječe demokratizaciju političkog procesa u Hrvatskoj.

Berto Šalaj

Prof. dr. sc. Berto Šalaj, predsjednik Savjeta Hrvatskih laburista

| Broj posjeta: 632 |

Želite li komentirati? Objava: "Zašto su nam potrebne promjene izbornog zakonodavstva i kako ih pokrenuti?"

Imate li komentar?