Tko nam je kriv?

11. siječnja Hrvatski zavod za zapošljavanje (dalje HZZ) objavio je broj nezaposlenih osoba u Hrvatskoj u prosincu 2010.godine. Čim se podatak objavio glavna udarna vijet elektronskih medija i portala je brojka od 320 tisuća nezaposlenih. Statistika o nezaposlenosti ušla je u naše domove odavno, od samog rođenja Hrvatske. Ovo je treći veliki val nezaposlenosti od tada s kojim se hrvatski narod bori. Svaki je proizveo više od 100 tisuća nezaposlenih.

Prvi je bio početkom 90-tih godina, u vrijeme rata kad je “legla“ hrvatska industrija, kad je samo sa zagrebačkog Žitnjaka i Radničke ceste preko 50.000 radnika doma ponijelo radne knjižice. Tko se još sjeća recimo jakog Cromosa, TPK-a, Kontakta, Munje, TLOS-a, Jedinstva, Elke, OKI-ja ili ponosa Prvomajske. U Zagrebu nije bilo ratnog djelovanja ali su tvornice tada opustjele umjesto da se njima ratovalo. Bilo je to vrijeme Vladimira Zagorca i prvog mandata HDZ-ove vlade.

Godina 1991. u HZZ-u značajna je kao godina u kojoj je nezaposlenost prvi put u povijesti prešla prag od 200 tisuća nezaposlenih.

Prema podacima HZZ 1988.g. bilo je 134 tisuće nezaposlenih a kroz naredne 4 godine na burzu se slilo novih 132 tisuće te ih je ukupno 1992.g. bilo 266 tisuća.

Zatim je došla je na red trgovina – gotov novac, i naročito mediji.
Doba neumornog menadžera godine, Miroslava Kutle poznatog po: izreci “Ako stanem, panem“, 6 godina provedenih u Remetincu zbog 40% kaznenih djela počinjenih u Tisku (za ostalih 60% nikad nije podignuta optužnica do odlaska u zastaru a radi se o stotinama milijuna kuna), nedavnom bijegu u Bosnu pred zatvorskom kaznom od 2,5 godine zbog počinjenja kaznenog djela u pretvorbi Gradskog podruma od prije 15 godina. Za kaznena djela u drugim društvima iz istog razdoblja: Diona, Slobodna Dalmacija d.d., Koteks i t.d., iz kojih i preko kojih je izvlačio ogroman novac uz pomoć nekih velikih hrvatskih banaka i svojih firmi kćeri Globus grupe, Iako su milijarde u pitanju teško da će ikada odgovarati. Nije to bio njegov projekt. On je ušao u posao i pristao biti prozvani krivac. Bilo je tu i drugih majstora trgovine, koji su uspjeli baciti na koljena jaki Ferimport, najveći hrvatski lanac robnih kuća NAMA i t.d

Bilo je to doba pretvorbe i privatizacije, Ivića Pašalića, Miroslava Kutle, prodaje “Večernjeg lista“ i drugog mandata vlade HDZ-a.

Iz tog razdoblja pamtimo godinu 1999. kada broj nezaposlenih u Hrvatskoj prvi put u povijesti prelazi brojku od 300 tisuća (bilo ih je 322 tisuće, skoro kao danas).
To je bio drugi val koji se valjao 6 godina sve do 2002.

2002. godinu pamtimo kao godinu u kojoj je zaustavljen rast nezaposlenosti na najvećem nivou ikad, od 389.741 nezaposlenog (101 tisuću ili 26% bilo je osoba bez radnog iskustva, a 160 tisuća ili 41% bilo je žena).

Oporavak je trajao skoro koliko i urušavanje – 6 godina.

U ovom trenutku Hrvatska se nalazi u fazi rasta nezaposlenosti koji traje skoro 2,5 godine. Što je realno očekivati?

Iako se očekuje određeni pozitivan utjecaj približavanja članstvu u EU, zbog izbora se u 2011. g. ne očekuje provođenje važnih mjera proturecesijske gospodarske politike s dugotrajnijim učinkom, odnosno reformske politike, nego onih s kratkotrajnim pozitivnim učinkom na rast BDP-a uz rast inozemnog duga.

Niti neposredno nakon izbora, prvih pola godine uhodavanja nove vlade (do polovice 2012.g.) nije realno odmah očekivati nikakve pozitivne pomake. Time će pune 4 godine nezaposlenost rasti u kontinuitetu.

Vrlo je da će se do polovice ove godine dostići brojka od 350 tisuća nezaposlenih. Bit će to već tad za 131 tisuću više od polazne pozicije iz VIII mj. 2008.g. Hoće li se do 2012.g. ponoviti 2002. g.?

Kad rast nezaposlenosti poprimi kontinuitet kroz duži period, tad nije moguće “preko noći“ zaustaviti ga i promijeniti trend. Period i intenzitet rasta nezaposlenosti proporcionalni su dubini krize u društvu koja ih je izazvala.

Period izgradnje oporavka zaposlenosti (donošenja i oživotvorenja politika i mjera), uz pravovremene i najbolje dugoročne reformske, proturecesijske gospodarske politike, gotovo je jednako dug periodu urušavanja zaposlenosti. Ključan pokazatelj pozitivnih djelovanja Vlade i zdravlja gospodarstva je kontinuiran pad stope nezaposlenosti kroz duži period.

Druga udarna vijest dans je poskupljenje benzina koji je prešao psihološku granicu od 9 kuna za litru. Obje vijesti na HTV-ovom dnevniku imale su svoje tumače sa strana onih koji su proizveli takvo stanje, koji se ne čude, ne zgražaju i ne naziru kraj, već imaju opravdavajuće odgovore. Niti na kraj pameti nije palo HTV-u da dovede dva nezavisna makroekonomista da prokomentiraju ove pogubne podatke.

Točno je da je potrošnja nafte povećana zato jer velike Kina i Indija izlaze iz krize kao i Amerika i veći dio nama bliske Europe, a zakon tržišta čini svoje. Ali Hrvatskoj, koja je znatno kasnije ušla u negativnu konjunkturu, koja još baulja po dnu krize, ova činjenica produžit će agoniju i dotući sve što je još ostalo na životu od proizvodnje i prometa.

Ministar gospodarstva i cijela Vlada, da su svjesni tih korelacija i utjecaja globalnih kretanja cijena nafte na nacionalne ekonomije, imali bi unaprijed spremne mjere za amortiziranje udara. Ministar je večeras morao najaviti mjere koje će hitno predložiti Vladi. Sanader kakav god bio, to je par puta uradio. Hrvatski narod stoga i dalje ostaje taoc krivog postupanja ili nepostupanja i ovaj put Vlade HDZ-a. Da li si je sam narod kriv jer ima vlast kakvu zaslužuje jer ju je izabrao? Možda bi se i mogli s tim složiti da su nam bar “čisti“ birački spiskovi.

Ne čudi s toga što će i treći val nezaposlenosti započet u VIII 2008. g., do polovice ove godine pomesti preko 130 tisuća zaposlenih. Hoće li se do polovice 2012.g. ponoviti 2002.g., mada smo joj već bili nadomak u ožujku 2010. godine pa je uletilo vrijeme ministra Bajsa i Božje naklonosti i problem se malo proventilirao?

I za kraj.

Prosječan broj nezaposlenih za 2010.g. Državni zavod za statistiku neće objaviti još najmanje 20 dana iako se on lako izračuna. Iznosit će približno točno 302.425.

U 2009. godini bilo je prosječno 263.174 nezaposlena. Razlika je u korist 2010.g. za

+ 39.251 nezaposleni prosječno mjesečno. Pomnožimo li razliku sa 12 dobijemo broj od 471.017 nezaposlenih više kroz 2010. nego kroz 2009. godinu. Neki od njih su se zaposlili, neki su zbrisani iz evidencie iz raznih razloga, neki su otišli u prijevremenu mirovinu, a 320 tisuća nezaposlenih nije imalo tu sreću i Novu 2011.godinu dočekalo je možda u hladnim domovima.

Jadrankaaa na Vama je red.

Marija Hećimović, dipl.oec
Ekonomski analitičar stranke

| Broj posjeta: 902 |

Želite li komentirati? Objava: "Tko nam je kriv?"

Imate li komentar?