Spriječiti propadanje glasova izmjenama izbornog zakonodavstva!

Martina GlavakHrvatski laburisti prije nekoliko dana upustili su se u hrabru političku avanturu – prijedlog izmjene izbornih zakona za zastupnike u Hrvatski sabor. Nije tajna da sam spomen „saborskog zastupnika“ u mnogim građanima budi samo dvije asocijacije – 1. sliku praznog Sabora, i 2. izvadak iz plaće. To dvoje zajedno izaziva pomalo „nitroglicerinski“ koktel emocija, i zaista se rijetko tko čudi nepovjerenju koje Hrvatski sabor, kao glavno predstavničko tijelo, uživa među svojim građanima. Iako smo u svom radu na meti mnogih kritika, još se nitko nije usudio saborskim zastupnicima laburista staviti prigovor da se maksimalno ne angažiraju u svom radu, pa smo stoga čistog obraza mogli krenuti u predlaganje izbornih reformi o kojima velike političke stranke samo pričaju, ali (cit. Vladin tweet) „neda im se“ provesti ih.

Nakon niza održanih konzultacija s pravnim i političkim stručnjacima te organiziranja okruglog stola o izbornim promjenama, naš prvi korak bio je – jačanje veze između birača i saborskog zastupnika uvođenjem preferencijalnog načina glasovanja za zastupnike u Hrvatski sabor. U praksi, to bi značilo da birač osim političke stranke, bira i tri zastupnika s te liste za koje smatra da bi trebali postati saborski zastupnici, bez obzira na kojem se mjestu na listi oni nalazili. U Sabor ulaze oni kandidati s liste koji su dobili najveći broj preferencijalnih glasova, a u slučaju zamjene zastupnika, zamjenjuje ga sljedeći kandidat po redu po broju osvojenih preferencijalnih glasova. Preferencijalni način glasovanja prvi je puta u Hrvatskoj uveden na izborima za Europski parlament, i koliko god pojedine struje pokušale relativizirani njegovu snagu i utjecaj, činjenica je da je ovaj način glasanja snažno sredstvo protiv samovolje političkih čelnika u sastavljanju lista. Da ga građani dobro prihvaćaju pokazuje i podatak da je na posljednjim izborima čak 78,5% građana koju su izašli na izbore koristilo svoje pravo na preferencijalni glas.

Svoju inicijativu uobličili smo u Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor. U situaciji kada sve više građana gubi povjerenje u političke institucije i ne nalazi motiva da se i na minimalan način uključi u donošenje političkih odluka, biranje zastupnika imenom i prezimenom dobar je način stvaranje veze između birača i zastupnika, ali i veće obaveze zastupnika da odgovori na upite i konkretne zahtjeve svog birača. I sama izborna kampanja tada postaje kvalitetnija, jer svaki kandidat na listi ima šanse postati zastupnik, pa se u kampanji ne oslanja samo na snagu političke stranke koja ga je predložila, nego i svoje osobne i individualne kvalitete. Pored preferencijalnog glasanja za zastupnike u Sabor, predložili smo još neke promjene – zabranu gradonačelnicima i načelnicima da budu zastupnici u Saboru zbog nespojivosti dužnosti (istovremeno obnašanje izvršne vlasi na lokalnoj i predstavničke vlasti na nacionalnoj razini), kao i mogućnost da se osoba kandidira za zastupnika samo na listi u izbornoj jedinici u kojoj ima prebivalište.

Drugi korak bio je prijedlog za smanjenjem broja izbornih jedinica kroz Prijedlog zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Dva su osnovna pravila kojih su se sve dosadašnje vlade trebale držati kad je u pitanju određivanje izbornih jedinica. Prvo je pravilo da broj birača u pojedinim izbornim jedinicama ne smije odstupati više od +-5%. Drugo je pravilo da se pri određivanju izbornih jedinica što je više moguće mora voditi računa o utvrđenim granicama županija, općina i gradova.

>> RJEŠENJE reforme izbornog zakonodavstva

No, hrvatska praksa pokazuje da je broj birača u pojedinim izbornim jedinicama odstupao od -11 do čak +15%. Budući da je pravilo da se u svakoj izbornoj jedinici bira jednak broj zastupnika (14), to konkretno dovodi do situacije da glasovi birača po pojedinim izbornim jedinicama nemaju jednaku „težinu“. U izbornim jedinicama gdje je broj birača manji od prosjeka, glasovi imaju veću težinu jer manji broj ljudi bira jednak broj zastupnika, a u onima gdje je taj broj veći – težina glasa birača je manja, pa time određeni broj glasova propada. Na taj je problem upozorio i Ustavni sud u svom Izvještaju o nejednakoj težini biračkog glasa (NN 142/10) objavljenom još 2010. godine, prije zadnjih parlamentarnih izbora. Ustavni sud upozorio je da se ovaj nedostatak mora ispraviti jer nastave li se parlamentarni izbori provoditi na ovaj način, dovodi se u pitanje zakonitost pa i ustavnost izbora. Nažalost, nikakav pomak nije napravljen jer nije postojalo političke volje da se u izborni sustav unesu nužne promjene. Dodatan propust na koji je upozorio Ustavni sud tiče se određivanja granica izbornih jedinica, gdje Hrvatska zauzima neslavnu titulu jedine države u kojoj je glavni grad podijeljen (točnije, pripojen) četirima različitim izbornim jedinicama. Primjera radi, mjeru u kojoj se krši drugi zahtjev o teritorijalnoj cjelovitosti izbornih jedinica najbolje pokazuje primjer da su u istu izbornu jedinicu stavljeni Grad Zagreb i dijelovi Primorsko-goranske županije. Objašnjavati razloge ovakve odluke svih dosadašnjih vlasti bilo bi suvišno, jer većina građana svjesna je što se sve krije iza izraza „izborni inženjering“. Izborne jedinice nisu se određivale poštivanjem dva navedena glavna zahtjeva, već krojenjem izborne karte prema političkoj snazi stranke koja je u tom trenutku bila na vlasti. Zato se naš prijedlog zasniva na mišljenju Ustavnog suda, poštivanju zahtjeva za jednakom „težinom glasa“ te određivanju šest (umjesto deset) izbornih jedinica koje čine logičnu teritorijalnu cjelinu, no u kojima se ne bira jednak broj zastupnika, već njihov broj ovisi o broju birača koji žive u tim izbornim jedinicama, a iznosi od 20 do 26 zastupnika po izbornoj jedinici. Po našem modelu, podjednak broj birača birao bi jednog saborskog zastupnika, a odstupanja u tom broju bila bi minimalna.

Zalaganje za pravedan izborni sustav jedna je od važnih točaka programa Hrvatskih laburista na zadnjim parlamentarnim izborima. Svoje obećanje biračima ispunjavamo stavljanjem u proceduru dva važna i kvalitetna zakona. Njihov je utjecaj mnogo dalekosežniji nego što na prvi pogled izgleda – jačanje demokratskih procesa, vraćanje povjerenja u institucije, „buđenje“ građana i poticanje da se uključe u demokratske odluke i pokretanje zajedničke inicijative za obnovom našeg društva. H
oće li među vladajućima postojati političke volje da prije sljedećih parlamentarnih izbora unesu nužne promjene u izborni sustav, vidjet ćemo na jesen kada bi naši prijedlozi zakona trebali biti uvršteni na dnevni red Sabora. (Martina Glavak)

| Broj posjeta: 914 |

Želite li komentirati? Objava: "Spriječiti propadanje glasova izmjenama izbornog zakonodavstva!"

Imate li komentar?