Rodna pripadnost ne smije biti razlog diskriminaciji i nasilju

Kolumna Nansi TireliPovodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama

Kao društvo imamo i dalje veliku obvezu u zaštiti žena koje trpe nasilje, svakako moramo raditi na prevenciji kroz edukaciju i jačanje svijesti o svim vrstama nasilja kao nedopustivom ponašanju, jednako i na zbrinjavanju žrtava koje nemaju bolja rješenja i kojima su Sigurne kuće često jedini izlaz.

Današnji je dan važan i kao dodatna prigoda da se na svaki način progovori o nasilju i ukaže na strahote koje proživljavaju mnoge žene. Nasilje nad ženama ima mnoge pojavne oblike, tek najteži oblici nasilja nad ženama događaju se u kući, između četiri zida, pretežno od svojih partnera ali i sve češće od sinova.

Žene se danas svakako nalaze u boljem društvenom položaju nego li je to bilo na početku 20-tog stoljeća kada su imale pravo glasa u tek nekoliko zemalja. Kuriozitet je da su u hiperrazvijenoj Švicarskoj to pravo dobile, ne tako davne, 1974. godine. Neravnopravnost, diskriminacija, nasilje nad ženama ima svoju duboku povijesnu i tradicijsku prošlost.

Na nama današnjima je, na nama ženama ali i na muškarcima, da se i dalje borimo za ravnopravnost i dostojanstvo svih, a ne samo ovih ili onih društvenih skupina. Rodna pripadnost ne smije biti razlog diskriminaciji i nasilju. Žene danas sudjeluju više nego ikad u stvaranju vrijednosti, bilo obiteljskih, gospodarskih, općedruštvenih. I to je naravno dobro. Dobro je i da u Hrvatskoj žene zauzimaju polako sve više društvenih uloga, činjenica je da udio žena u gopsodarstvu i poduzetništvu sve veći. Poduzetnica u Hrvatskoj ima oko 30 posto, a ta brojka odgovara i prosjeku Europske unije.

Zahvaljujući civilnom društvu pa i državi, danas smo svjesniji nasilja nad ženama u obitelji, djelomično zato što žene to danas manje skrivaju jer ne osjećaju više toliko izraženu stigmu, iako je još uvijek veliki broj onih koje ne žele priznati ili misle da nemaju načina izaći iz nasilnog odnosa, bilo radi djece, bilo radi ekonomske nesigurnosti ili neke druge vrste straha.

Evidentiran je posljednih godina i snažan porast različitih ovisnosti. Sve više obitelji imaju probleme izazvane ovisnošću, a ova je pak često posljedica i socijalnih prilika. Gospodarska kriza kojoj se ne vidi kraj utječe na psihu ljudi, o tome se govori u stručnim krugovima iako pravih analiza i podataka nema. Gospodarska kriza zasigurno je osiromašila i obeshrabrila mnoge ljude i narušila odnose u obitelji. A za posljedicu imaju i povećanje nasilja u obitelji, mahom prema ženama iako je u porastu i evidencija nasilja prema muškarcima.

Kao društvo imamo i dalje veliki posao u zaštiti žena, svakako moramo raditi na prevenciji kroz edukaciju i jačanje svijesti o svim vrstama nasilja kao nedopustivom ponašanju, jednako i na zbrinjavanju žrtava koje nemaju bolja rješenja i kojima su Sigurne kuće jedini izlaz. Osobito je važno ohrabriti žene koje su izložene nasilju te educirati cijelo društvo i posebno žene jer poražavajuće statistike pokazuju da žene čine 70% nepismene populacije na svijetu.

Ako je jedna vrsta nasilja “opravdana” onda se ne treba čuditi što neki žive u uvjerenju da nasilje nad ženama i nije društveno neprihvatljivo ponašanje odnosno patologija pojedinca i zajednice. Država nažalost prečesto pokazuje nemoć i nesposobnost sankcioniranja i kontrole nasilja.

Nansi Tireli

| Broj posjeta: 484 |

Želite li komentirati? Objava: "Rodna pripadnost ne smije biti razlog diskriminaciji i nasilju"

Imate li komentar?