Nećemo dati da se još više ucjenjuje radnike!

Zlatko TušakVlada je kao razlog za donošenje Zakona o radu postavila dvadeset raznih ciljeva. Od tih dvadeset ciljeva u osmom cilju je napisano: „Smanjiti indeks zakonske zaštite zaposlenja i time potaknuti novo zapošljavanje, osobito mladih, i to pojednostavljivanjem i ubrzanjem postupka otkazivanja, izmjenom instituta prekidanja tijeka otkaznog roka, smanjenjem broja zaštićenih kategorija radnika od otkazivanja, izmjenom visine naknade štete u slučaju sudskog raskida radnog odnosa, pojednostavljenjem i ubrzanjem postupka kolektivnog viška radnika.“

Dok Hrvatska udruga poslodavaca kaže kako su radnici preskupi, imaju prevelika prava, zaštita im je prevelika i premalo rade.

Dovoljno je da usporedimo određene podatke i prava u EU i Hrvatskoj kako bi imali potpuno drugačiju sliku o tome.

EU

RH

Ukupni porezi od BDP-a

39,4%

35,7%

Od ukupnih poreza

– rad je oporezivan

51%

40,7%

– potrošnja

28,5%

49,1%

– kapital

20,8%

10,3%

Prosječna neto satnica je

11,95 EUR

4,77 EUR

Ukupni trošak po satu je

23,7 EUR

8,8 EUR

Radni sati tjedno po zakonu

44,74 sati

40 sati

Radni sati tjedno po KU

38,71 sati

40 sati

Broj dana blagdana i praznika u godini

12,04 dana

13 dana

Minimalni broj dana godišnjeg odmora

21,41 dana

20 dana

Kada su u pitanju visina plaća i broj radnika koji ih primaju onda je sljedeće stanje:

– do 3.700,00 kn prima 31,3% ili 279.194 radnika

– do 5.000,00 kn prima 54,7% ili 497.711 radnika

– do 6.000,00 kn prima 71% ili 649.907 radnika

Po ovome možemo zaključiti da ispod prosjeka plaću prima 61,4% ili 573.711 radnika, a ono što je posebno važno da vrlo mala skupina radnika diže prosjek plaće dok se veliki broj radnika nalazi u skupini manjih plaća.

Ako usporedimo podatke o visini indeksa zaštite u zemljana u Europskoj uniji vidi se da on nije vezan i ne utječe na zaposlenost.

U Hrvatskoj imamo i 52.321 radnika koji ne primaju plaću, a u tom broju ima i tvrtki koje su u 100% vlasništvu RH.

I nasuprot uvjeravanju vladajućih da je plaća kazneno djelo, moramo podsjetiti da je neisplata plaća kazneno djelo samo ako poslodavac ima novac, a ne želi isplatiti plaće.

Blokirani žiro-račun ili nedostatak novaca za isplatu plaća, prema Kaznenom zakonu, poslodavca ( i državu) oslobađa kaznene odgovornosti.

Predloženim Zakonom o radu ugovori o radu postaju pravilo kao i rad preko Agencija za privremeno zapošljavanje. Do tri godine je ograničenje za iznajmljivanje radnika ako se radi o istim poslovima, ali ne ako su u pitanju slični poslovi.

Zakon ne štiti invalide, majke nakon povratka sa porodiljskog dopusta, a žene su i dalje u podređenom položaju kad je u pitanju visina plaća. Zbog toga imamo vrlo zabrinjavajuće podatke da se sve manje rađa djece, manje je sklopljeno brakova, a imamo sve više razvoda i raspada brakova.

Ako raspored radnog vremena nije propisan kolektivnim ugovorom, sporazumom ili pravilnikom o radu onda poslodavac može po svojoj želji odrediti raspored radnog vremena.

Pod upitnik će doći i mogućnost proširenja primjene kolektivnih ugovora koji može proširiti ministar zbog termina na koji se proširuje. Da li je to razina što predlaže Vlada ili područje koje definira granu djelatnosti?

Već sada imamo situaciju da ministar Mrsić ne želi proširiti primjenu sklopljenog kolektivnog ugovora u graditeljstvu više od pola godine, a zbog toga propadaju tvrtke jer nisu u ravnopravnom položaju zbog cijene rada, odnosno ne uspijevaju u javnim natječajima. Poslove dobivaju tvrtke koje angažiraju podizvođače koji rade na crno, te se u toj grani bez plaćanja obveze prema državi i radnicima vrti preko deset milijardi kuna.

U vrijeme dok imamo 310.000 nezaposlenih neprihvatljive su nam odredbe kojima se daje mogućnost za rad kod više poslodavca do osam sati iznad četrdesetsatnog radnog tjedna. Ovo rješenje će u budućnosti produljiti radni tjedan.

Tu su i prijedlozi o ustupanju radnika u povezana društva u Hrvatskoj do šest mjeseci i dvije godine u inozemstvo.

Posebno se protivimo pogodovanju agencijama za privremeno zapošljavanje jer već danas radnici koji rade putem agencija su robovi modernog vremena, tako da nije prihvatljivo povećanje roka za iznajmljivanje radnika do tri godine i smanjivanje prava tim radnicima.

Prihvaćanjem ovakvog Zakona o radu bit će:

– manje plaće u privatnom i javnom sektoru, a to znači daljnji pad standarda i sve veće socijalno raslojavanje.

– smanjivanjem dosadašnjih prava iz rada i veću nesigurnost radnika, a veći prostor poslodavcima kako bi ucjenjivali radnike.

– teže zapošljavanje što će imati daljnji odlazak mladih ljudi iz zemlje.

– nastavak daljnjeg uništavanja socijalnog partnerstva, sindikata i slobodu kolektivnog pregovaranja.

Zbog takvih vrlo opasnih i loših odredbi koje će imati dalekosežne i katastrofalne posljedice na radnike, Hrvatski laburisti će nastojati djelomično popraviti tekst Zakona sa dvadesetak amandmana koje ćemo pripremiti do saborske rasprave Zakona i uputiti na usvajanje.

Jer ako sve loše odredbe ovog Zakona prođu ni tri puta veći broj inspektora neće moći kvalitetno kontrolirati sav nezakoniti rad, a onda si možemo samo zamisliti kakva to budućnost čeka hrvatske radnike.

Zlatko Tušak

| Broj posjeta: 803 |

Želite li komentirati? Objava: "Nećemo dati da se još više ucjenjuje radnike!"

Imate li komentar?