Kvaka 122

Malo je kućanstava koja uredno plaćaju sve mjesečne režijske troškove. Ponekad se naiđe na informaciju da to čine uglavnom umirovljenici, ljudi sa životnom školom. Oni su već sigurno otplatili svoje stambene kredite i nemaju niti glavobolja sa švicarcima i deviznom klauzulom svaki mjesec. Možda imaju nenamjenski kredit, onaj od par tisuća Eura na 2-3 godine kojim su uglavnom djeci izašli u susret. Dakle, zaključiti se može: svi smo dužnici. Iznimke koje to nisu, ima vremena, postat će dok naše gospodarstvo postigne momentum. Stanje baš i nije bezazleno od 1. siječnja. Zakon nema milosti a još manje oni koji ga provode. U medijima je prije mjesec dana iznesen podatak da je podneseno oko 150.000 ovršnih naloga. Čak 100.000 djece u ožujku ostalo je bez svog dječjeg doplatka. Zbog te činjenice Vam i kažem: “pročitajte članak 91., 92. i naročito 122. Ovršnog zakona“.

Članak 91. citiram:

Izuzeti su od ovrhe:

• primanja po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja,
• primanja po osnovi naknade zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskom osiguranju,
• primanja po osnovi socijalne skrbi,
• primanja po osnovi privremene nezaposlenosti,
• primanja po osnovi dječjega doplatka,
• primanja po osnovi stipendije i pomoći učenicima i studentima,
• naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja te za tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika,
• primanja po osnovi odličja i priznanja.

Članak 92. citiram:

• Ako se ovrha provodi na plaći ovršenika, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj……..
• Ako ovršenik prima plaću koja je manja od prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećine plaće ovršenika …….
• Prosječna neto plaća u smislu stavka 1. ovoga članka je prosječan iznos mjesečne neto plaće isplaćene po jednom zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, za razdoblje siječanj – kolovoz tekuće godine, koju je dužan utvrditi Državni zavod za statistiku i objaviti je u »Narodnim novinama«, najkasnije do 31. prosinca te godine. Tako utvrđeni iznos primjenjivat će se u narednoj godini.
• Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se i na ovrhu na naknadi umjesto plaće, naknadi za skraćeno radno vrijeme, naknadi zbog umanjenja plaće, mirovini, plaći vojnih osoba te na primanja osoba u pričuvnom sastavu za vrijeme vojne službe i na drugom stalnom novčanom primanju civilnih i vojnih osoba, osim na ovrhu na primanjima iz stavka 5. i 6. ovoga članka.

Članak 122. citiram:

• U slučaju iz članka 118. stavka 1. ovoga Zakona, ako se ovršeniku uplaćuju primanja i naknade iz članka 91. ili iznosi koji su izuzeti od ovrhe iz članka 92. ovoga Zakona, ovršenik je o tome dužan obavijestiti Agenciju (FINU).
• Po obavijesti iz stavka 1. ovoga članka, Agencija je bez odgode dužna dostaviti ovršni nalog ili rješenje o ovrsi uplatiteljima iz stavka 1. ovoga članka koji su, bez odgode, dužni uskratiti uplatu na ovršenikov račun primanja i naknada iz članka 91. ili iznosa koji su izuzeti od ovrhe iz članka 92. ovoga Zakona.
• Ako se primanja i naknade iz članka 91. ili iznosi koji su izuzeti od ovrhe iz članka 92. ovoga Zakona uplaćuju ovršeniku putem banke, banka je dužna po nalogu Agencije ovršeniku otvoriti poseban račun. O otvaranju posebnog računa banka je bez odgode dužna obavijestiti Agenciju, a Agencija uplatitelje iz stavka 2. ovoga članka radi uplate na poseban račun. Banka ne naplaćuje naknadu za otvaranje, vođenje i zatvaranje posebnog računa.

Ministarstvo financija donijelo je Pravilnik o postupanju s primanjima i naknadama izuzetim od ovrhe, propisalo i objavilo obrazac Obavijest iz članka 122. stavka 1. Ovršnog zakona te i Upute za popunjavanja obrasca Obavijest (»Narodne novine», broj 148/10).

Gdje nastaju problemi i zašto tisuće građana ostaje bez kune na svom tekućem računu?

Slijedimo li samo putokaz štafetnog putovanja obavijeti iz stavka 1. 2. i 3. članka 122. Ovršnog zakona sve će biti jasno.

1. GRAĐANIN ovršenik obavještava FINU o isplatama iz čl.91.i 92. i banci putem koje ih primaju.

2. FINA obavještava ISPLATITELJE i dostavlja im ovršni nalog ili rješenje.

3. FINA obavještava BANKU da građanu otvori poseban račun za izuzeta primanja od ovrhe.

4. BANKA obavještava FINU o broju otvorenog posebnog računa za primanja izuzeta od ovrhe.

5. FINA obavještava ISPLATITELJE o broju posebnog otvorenog računa građana.

Tu jest glavni uzrok ali nije kraj nizu problema.

– Nesumnjivo je da su dijelom krivi građani zbog svoje neinformiranosti o odredbama Zakona. Dok su se oni snašli i otvorili nove tekuće račune za tzv. socijalna davanja, ostali su bez svih primanja koja su im redovno uplaćivana na njihov stalni tekući račun.

– Manjkava je uputa za popunjavanje točke 2 obrasca Obavijesti iz čl.122. koje su sastavni dio Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o postupanju s primanjima i naknadama izuzetim od ovrhe, ministrice financija (NN:139/10), u kojim je neadekvatno uputstvo za popunjavanje točke 2. obrasca koja se odnosi na 2/3 redovnog primanja iz čl.92.(plaće, mirovine, naknade…) koje je trebalo odmah upisati u Obavijest.

– Neosjetljivost i nestručnost državnih službenika jer bi djelatnik FINE kojem se podnosi prijava o socijalnim primanjima iz čl.91. Zakona mogao, trebao i morao upozoriti građane ako nisu, a trebaju, upisati u točku 2. obrasca i 2/3 redovnog primanja iz čl.92. (plaće, mirovine, naknada….).

– Tu bi se moglo raditi i o tihoj sprezi pravnog sustava, javnih društava i financijskog sektora, koji zbog svoje pohlepe zloupotrebljavaju neinformiranost građana i tjeraju ih u očaj.

– Kad za provođenje zakona trebaju određene pripreme i edukacije svih kojih se zakon tiče, propiše se odgoda primjene zakona za vrijeme potrebno da se steknu uvjeti za provođenje. U ovom slučaju to nije napravljeno te, da li zbog nehata ili nepredvidljivosti poslijedica svojih odluka i zakonodavac snosi dio odgovornosti.

Nakon rečenog može se zaključiti da je u slučaju primjene Ovršnog zakona pravosudni sustav izvršio udar na zakonodavstvo jer su sudskim odlukama ovršena zakonom zaštićena primanja.

I što sad?

Pravosuđe, državna birokracija dakle Vlada, zakonodavstvo?

Tko će snositi poslijedice?

U Hrvatskoj građani!

Šuti pravobraniteljica za djecu.

Šuti društveni pravobranioc.

Šute sindikati.

A šuti i narod.

Stručna suradnica za ek.analize
Marija Hećimović