Javna nabava i HEP?

Na nedavnom sastanku HEP-a, Ministarstva gospodarstva i HERA-e, odlučeno je kako cijela HEP-grupa, po novom tumačenju postojećeg zakona Ministarstva gospodarstva, ubuduće neće više biti obveznik Zakona o javnoj nabavi, već će više od tri milijarde kuna godišnje vrijednosti nabave HEP provoditi samo temeljem svojih nabavnih pravilnika?

Činjenica je da su i do sada pet poduzeća iz sastva HEP-grupe (HEP Proizvodnja, HEP Opskrba, HEP OIE, HEP Esco i HEP d.d.) bili izuzeti od tog Zakona, dok su dva poduzeća (HEP ODS i HEP OPS) bili obveznici tog Zakona i to samo onda kada su nabavljali robu i usluge izravno vezane za djelatnost kojom se bave.

Znači, sva ostala nabava, od kupnje uredskog materijala, automobila i svega onog što ne čini sredstva izravno potrebna za održavanje elektroenergetskog sustava, ta dva poduzeća nisu ni do sada obavljala u skladu sa tim Zakonom!?

Sam smisao zakona o javnoj nabavi se u svim uređenim državama prvenstveno ogleda u tome; da se takvim zakonima uspostavi kontrola nad time kako javni dužnosnici troše novac poreznih obveznika, te da se na taj način sprijeći moguća korupcija i kriminal iz zloupotrebe političkog položaja i namještanja natječaja za politički podobne “poduzetničke”jatake.

Hrvatska je svoj Zakon o javnoj nabavi donijela u sklopu svoje dugotrajne prilagodbe pravnoj legislativi EU (Poglavlje 23) i u izradi tog Zakona je aktivno sudjelovala Europska komisija koja je sa novcima iz predpristupnih fondova EU plaćala osposobljavanje ljudi u Ministarstvu gospodarstva i u Komisiji za kontrolu postupaka javne nabave, te uspostavu novog sustava javne nabave.

Činjenica je, da je i uprkos tom Zakonu, u prošloj vlasti HDZ-a bilo niz zloupotreba iz javne nabave za državna i javna poduzeća (i ustanove), tako da se na natječaju

MUP-a za nabavu novih vozila pogodovalo auto-dilerima Škode, jer su jedino njihovi automobili imali u cm3 pogođen kapacitet prtljažnika koji je MUP zahtjevao u tom svom “javnom” natječaju, ili da je HŽ u pravilu na javnim natječajima namještao poslove svojim “sestrinskim” poduzećima, koja su dalje, bez zakonske obveze za raspisivanjem novih natječaja, te poslove u medijskoj tišini i daleko od očiju javnosti, dijelili svojim političkim “poduzetnim” pulenima i njihovim poduzećima, preko kojih se kasnije dijelila provizija.

Međutim, ovakvu odluku HNS-a ( koji na svim ključnim pozicijama HEP-a, Ministarstva gospodarstva i HERA-a ima svoje stranačke ljude), ni HDZ se nebi usudio provesti!?

Europska komisija će od Vlade sigurno zatražiti kompletno očitovanje o ovom slučaju “HEP”.

Čačić će se najvjerojatnije pozivati na potrebu za što hitnijim investicijama koje ovakvi zakoni donekle usporavaju, pozivati će se i na primjer atomske centrale Krško koja svoju nabavu obavlja samo preko “licenciranih” dobavljača, ali kako je HEP ipak nešto sasvim drugo od sofisticirane atomske centrale kojoj trebaju takvi licencirani dobavljači, a i kako par mjeseci kašnjenja nisu nikakav alibi da bi se guranjem ovakvih odluka stvarao širok prostor za korupciju i namještanje poslova, moglo bi nam se realno dogoditi; da nakon one prve odluke kojom je Vlada ukinula objavu javnih natječaja za radna mjesta u upravnim strukturama državnih i javnih poduzeća i zbog koje smo već dobili svoj prvi “žuti karton” od strane EU, ova odluka o privilegiranom HEP-u, uskoro donese i onaj drugi karton!?

–Eduard Bajlo