Zanemarivanje siromašnih županija (video)

Donosimo fonogram i video rasprave na temu Konačnog prijedloga zakona o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.br. 43., koju je u ime kluba održao Dragutin Lesar.

Ovim intervencijama u Zakonu o financiranju jedinica lokalne samouprave pokušava se naći rješenje kako nadomjestiti prema izračunu Ministarstva financija 193 milijuna kuna koliko će im biti prihodi manji zbog povećanog iznosa neoporezivog dijela plaće.

Udio općina ili gradova sa 55 povećava se na 56,5 u izvornim sredstvima poreza na dohodak, županije sa 15,5 na 16 dakle za 0,5, da sad dalje novu raspodjelu ne čitam sa ovim postotcima, vjerojatno ne bih bio razumljiv. Čini mi se da je i ministar izrazio bojazan ili točno izračun da dio općina i gradova ovom promjenom neće dobiti pokriveni nedostatak ili manjak koliko će izgubiti zbog povećanog neoporezivog dijela plaće. Slažem se s tim jer prema podacima o fiskalnim kapacitetima iz 2010. godine, a za ’11. još podatke nemamo i nismo si ih mogli izračunati, gdje su te općine i gradovi ili u kojim županijama i koje županije to jesu gdje će biti najveće posljedice.

Ako računamo ili prebrojavamo ili gledamo fiskalne kapacitete samo poreznih prihoda, dakle ne ukupne nego samo porezne, po glavi stanovnika najmanje poreznih prihoda kad uzmemo u obzir općine, gradove i županije, dakle zbir lokalne i regionalne samouprave se ostvaruje u Virovitičko-podravskoj županiji, svega 1661 kunu po glavi stanovnika, u 2010. Do nje je Brodsko-posavska sa 1741 kunu, pa je onda Međimurska sa 1765 kuna, pa je četvrta od dolje Vukovarsko-srijemska sa 1869, na petom mjestu Koprivničko-križevačka 1960, na šestom Bjelovarsko-bilogorska 1987, pa je onda Požeško-slavonska sa 1991. Sedam najslabijih hrvatskih regija kada se računa po glavi stanovnika porezni prihod. Probajte sad ove županije zamislit na zemljopisnoj karti Hrvatske gdje su, gdje su locirane.

Kada pak uđemo i u ukupne proračune, dakle ukupna primanja općina, gradova i županija za tu istu 2010. po istom modelu po glavi stanovnika najmanje ostvaruje Brodsko-posavska 2929, pa je odmah Međimurska svega 3059, iza toga je Krapinsko-zagorska sa 3140 pa Požeško-slavonska 3391, pa Bjelovarsko-bilogorska, pa Vukovarsko-srijemska, pa Varaždinska, pa Karlovačka. Uzeo sam sedam najslabijih i po poreznom kriteriju i po kriteriju ukupnih prihoda općina, gradova i županija. Razmjestite ih na kartu Hrvatske gdje su.

Većina tih regija u Hrvatskoj slovi kao najbogatija, o Međimurju govore kao o maloj Švicarskoj. Da li ovlasti općine, grada ili županije u Međimurju, Brodsko-posavskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj su manje ili iste kao u Gradu Zagrebu ili onih županija gdje su prihodi po glavi stanovnika recimo veći od 4000 kuna, porezni ili ukupni veći od 7000 kuna po glavi stanovnika kao što je to u Gradu Zagrebu, Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Ličko-senjskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i ostalim županijama.? Nema.

Slažem se da model oporezivanja dohotka zavisno o visini prosječnih plaća bi u operativno-tehničkom smislu vjerojatno bio nemoguć. Međutim mislim da bi ministre mogli napraviti barem za ovu kalendarsku godinu jedan bypass kroz porez na promet nekretnina koji je zajednički porez ako se ne varam u omjeru 60:40. Pa bar za 2012. neka se država svog udjela odrekne, izuzev Grada Zagreba jer oni imaju 8500 po glavi stanovnika primanja i na taj način bi dio kompenziranja još mogli, država ne bi previše izgubila. To je jedan od prijedloga za koje smatram da bez velikog potresa državnog proračuna bi lokalnoj samoupravi mogli nadoknaditi ali temelj realnog kriterija kretanja ubranog poreza na promet na nekretnine. Ako ne kao trajno onda privremeno rješenje za 2012., dok se ne osmisli, predloži i ne napravi potpuno novi model financiranja lokalne samouprave.

Znam, reći ćete mi napišite prijedlog zakona, čekat će dva mjeseca da se uvrsti na dnevni red, procedura je daleko brža kad Vlada nešto takvoga predloži, toga ste vi svjesni. Evo to je moj apel prema vama.

I na kraju, u prijedlogu zakona brišete iz Zakona o financiranju lokalne samouprave odredbe članka od 52. do 82., uz obrazloženje da je ta materija regulirana Zakonom o proračunu i to stoji. Ali ministre postoji još jedan problem, kada netko piše jedan zakon i čita drugi i poziva se na njega vaši suradnici bi morali pažljivije zakone čitati.

Jer u Zakonu o proračunu, a provjerite, članak 3. točka 19., članak 37. stavak 2. i 4., članak 40., kada je lokalna samouprava govori da proračun općine, grada i županije predstavničkom tijelu predlaže poglavarstvo općine, grada i županije, da je poglavarstvo izvršitelj proračuna, da poglavarstvo dostavlja podatke, izvještaje i ostale stvari. Poglavarstva koliko ja znam ukinuli smo već poodavno i netko je zaboravio mijenjati i Zakon o proračunu tako da imamo sad jednu apsurdnu situaciju, a ovo ne govorim samo zbog nomotehničkog usklađivanja zakona nego i činjenice.

Nijedan načelnik općine, gradonačelnik ili župan po ovom zakonu nije obvezan predložiti proračun i neki su to koristili i nisu predlagali proračune za ovu godinu da bi izazvali izvanredne izbore u svojoj općini za predstavnička tijela jer po slovu zakona o lokalnoj samoupravi ako se ne usvoji proračun pada predstavničko tijelo.

Ali Zakon o proračunu nije obavezao načelnika, gradonačelnika i župana da predloži proračun nego poglavarstvo. O tome sam triput govorio i rekao da će se dogoditi zloupotreba loših zakonski međusobno neuređenih odnosa i dogodilo se. I što sad? Promijeniti i Zakon o proračunu, nakon tri godine kad smo izbrisali nestala poglavarstva i tamo ugraditi da su to općinski načelnici, gradonačelnici i župani. Međutim, što s onim koji su iskoristili ovaj vakuum i napravili to da nisu htjeli predložiti proračun? Sankcionirati nitko ne može, jer nigdje u zakonu ne piše da moraju. Svaki zakon, a naročito ovakvi koji zadire u osnovna prava lokalne samouprave. Kada se jedan zakon naslanja na drugi, treći i četvrti moramo ozbiljnije pripremati i čitati, ozbiljnije analizirati da nam se ne dogode u budućnosti ovakvi propusti, propusti koji nisu samo propusti teoretske naravi nego u stvarnom, političkom životu su se događali i bojim se da će toga biti još ukoliko hitno ne intervenirate u ove odredbe Zakona o proračunu.

| Broj posjeta: 1.218 |

Želite li komentirati? Objava: "Zanemarivanje siromašnih županija (video)"

Imate li komentar?