Zakon o razbijanju ostataka sindikalne scene u Hrvatskoj (video)

Zagreb, 19. lipnja — Zastupnici Zlatko Tušak i Dragutin Lesar održali su danas u Saboru konferenciju za medije na temu Prijedloga Zakona o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje.

Predloženi Zakon o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnost za kolektivno pregovaranje je još jedan u nizu koji nudi takozvana socijaldemokratska vlada kako bi umanjila ionako niske plaće i prava radnika.

Mediji o temi:
>> http://www.index.hr/vijesti/clanak/lesar-glupost-ministara-je-vjecna/621461.aspx
>> http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Lesar-Milanovic-zeli-pregaziti-sindikate

Zakon djelomičmo propisuje reprezentativnost udruga sindikata i poslodavaca, a najviše se bavi postupkom i procedurom oko kolektivnog pregovaranja čime sužava i ograničava slobodu za kolektivno pregovaranje.

Konvencija o primjeni naćela prava na kolektivno pregovaranje Međunarodne organizacije rada propisuje „da se u skladu s nacionalnim uvjetima moraju, ako je potrebno, poduzimati odgovarajuće mjere za poticanje i promicanje punog razvoja i upotrebe mehanizama dobrovoljnog pregovaranja između poslodavaca ili udruga poslodavaca i udruga radnika u cilju utvrđivanja uvjeta zaposlenja kolektivnim ugovorima.“

Ovim Zakonom se ograničava slobodna volja socijalnih partnera da pregovaraju i dogovoraju se oko roka produžene primjene kolektivnog ugovora. Postavlja se pitanje zašto taj rok ne bi bio 4, 6 ili 12 mjeseci ako ga žele ugovoriti socijalni partneri. Vlada nameće zakonski rok od tri mjeseca za produženu primjene kolektivnih ugovora kako bi omogučila poslodavcima da lakše nakon tri mjeseca jednostrano mogu krojiti sva prava radnika, a ta prava bi mogla biti minimalna plaća bez svih drugih dodataka na plaću koja su predmet kolektivnih ugovora.

Vlada također iznosi i netočne podatke da se u ovom trenutku, u gospodarstvu, ali i u području državnih i javnih službi, produženo primjenjuje niz kolektivnih ugovora.

Od šesnaest kolektivnih ugovora na nacionalnoj razini šest je sklopljeno na neodređeno vrijeme, a deset na određeno vrijeme. Samo je jednom kolektivnom ugovoru (zaštitarska djelatnost) isteklo vrijeme na koje je sklopljen i on se nalazi u produženoj primjeni pravnih pravila temeljem članka 262. Zakona o radu. Poznato je da su prava radnika u zaštitarskoj djelatnosti na dosta niskoj razini pa si postavljamo pitanje da li i ta niska prava zaštitara smetaju Vladu da je odlučila ukinuti članak 262. ZOR-a.

Svi kolektivni ugovori na nacionalnoj razini imaju ugovoreni otkazni rok te je potpuno netočna informacija kako su oni vječni prema tvrdnji ministara Mrsića i pojedinih članova vlade.

Ovim Zakonom uvodi se opasan presedan, jer se njime znatnije mijenja drugi zakon (ZOR) čime se dovodi u pravnu nesigurnost građane i radnike, a može imati vrlo lošu praksu i na izmjene i drugih zakona. Predloženim Zakonom o reprezentativnosti mijenja se Zakon o radu:

  • Članak 253 prema kojem su i nadalje stranke kolektivnog ugovora poslodavci i sindikati, a izbacuje se odredba koja je govori da sindikati trebaju biti spremni i sposobni sredstvima pritiska štititi i promicati interese svojih članova prilikom pregovora za sklapanje kolektivnih ugovora. Ovom promjenom im se ograničava štrajk u razdoblju pregovora o kolektivnim ugovorima kako bi se sindikati pritiskom izborili za bolja prava radnika.
  • Prestaje važiti čl. 254 koji je određivao broj i sastav pregovaračkog odbora sindikata i obvezivao poslodavce da može pregovarati samo s odborom sastavljenim od zastupnika sindikata.
  • Prestaje važiti čl. 262 koji je regulirao produženu primjenu pravnih pravila do sklapanja novog kolektivnog ugovora nakon isteku roka njegovog važenja ako nije drugačije određeno kolektivnim ugovorom.
  • Suspendiraju se prava iz čl. 7 stav. 1 ZOR-a i za vrijeme produžene primjene pravnih pravila ne dozvoljava se ugovaranje povoljnijih prava od prava koja su propisana Zakonom. U slučaju usvajanja ovakvog Zakona neprovodiva bi bila odredba čl. 266. ZOR-a koja je omogučavala pristupanje već potpisanom kolektivnom ugovoru, a postaju upitne pojedine odredbe koje reguliraju provedbu štrajka u sadašnjem Zakonu o radu.

Pred dvije godine građani su se sa 717.149 potpisa izjasnili za referendum u slučaju izmjene ZOR-a što ova Vlada i Sabor nikako ne bi smjeli ignorirati, ako im je stalo do mišljenja građana. I sadašnji premjer Milanović je također tada stavio svoj potpis za provođenje referenduma.

Iako je u svom programu Vlada zapisala da će snažno poticati jačanje partnerstva i socijalnog dijaloga, da radnici ne smiju biti roba i da će štititi pravo na kolektivno pregovaranje, a jamčiti sigurnost radnika s pravednim zakonim, svojim postupcima ona radi potpuno suprotno od onoga šta je obečala građanima, a ovim zakonom će:

  • Umanjiti prava radnika i smanjiti trošak radne snage čime pogoduje poslodavcima na štetu radnika.
  • Otežati sve buduće pregovore za sklapanje kolektivnih ugovora između socijalnih partnera.
  • Potaknuti usitnjavanje i osnivanje novih sindikata u pojedinim tvrtkama kroz strukovne sindikate za kolektivne pregovore, čime ide na ruku poslodavcima, a slabi pregovaračku moć sindikata.

Reprezentativnost za kolektivno pregovaranje sindikati ostvaruju uz uvjet da imaju 20% svojih članova od ukupno svih članova sindikata na području za koje se sklapa kolektivni ugovor.

Na tom području reprezentativnost može imati i strukovni sindikat ako ima 40% članova od svih radnika iste struke i zanimanja uz uvjet da njegovi članovi čine 75% iste struke i zanimanja. Kroz ovu odredbu se nazire cilj predlagača za razbijanjem pregovaračke moći sindikata kod kolektivnih pregovora. Zbog toga će nicati novi strukovni sindikati, a teže će se sklapati kolektivni ugovori.

Takvih sindikata raznih struka može se osnovati bezbroj jer oni lako postaju reprezentativni za kolektivno pregovaranje. Dogoditi će se usitnjavanje sindikata zbog nastanka STRUKOVNIH sindikata koji se uvode u pregovore pa možemo očekivati sindikate konobara, kuhara, pekara, stomatologa, profesora matematike.. varioca.. zidara.. ekonomista.. pravnika.. administrativnih radnika i bezbroj drugih struka.

Zakonom je predviđeno da se reprezentativnost utvrđuje na period od tri godine. Ali upitna je njegova odredba za slučaju kada sindikat odbije pregovarati jer tada gubi reprezentativnost na rok od tri godine i ne može više pregovarati u slučaju sklapanja nekog novoga kolektivnog ugovora u tom periodu.

Suprotno tome, novoosnovani sindikat nakon godinu dana od obavljene reprezentativnosti može pokrenuti utvrđivanje novu, a nakon toga i pregovore za novi kolektivni ugovor što otvara prostor i mogučnost za trgovanja s radničkim pravima i rušenjem već potpisanih kolektivnih ugovora s ciljem smanjivanja prava radnika.

| Broj posjeta: 980 |

1 komentar u "Zakon o razbijanju ostataka sindikalne scene u Hrvatskoj (video)"

  1. Ako su onoj demokršćanskoj vlasti neprijatelji bili “crveni, zeleni i žuti vragovi”, ovoj socijaldemokratskoj su kao neprijatelji ostali “crveni i zeleni vragovi”, a očito je da će ohrabrivati “žute vragove”!

    Ali, kako se veli u našem narodu, i na njih se odnosi da će kad-tad “doći vrag po svoje”!

    Vjerujem da ćemo učiniti sve da to ubrzamo.

    Romano Krauth
    Ogranak Trnje
    Podružnica Zagreb

Imate li komentar?