Tjedni pregled aktivnosti – referendum, petrokemija, HŽ, krediti (video)

Najvažnija tema u Hrvatskome saboru prošlog tjedna bio je prijedlog zakona o referendumu. Laburisti su tražili čak 3 stanke, i to zbog tvrtke Pružne građevine u HŽ-u, kredita građana kod Reiffeisen zadruga i zbog stanja u prostorima tvornice DINA – Petrokemije na Krku. Zastupnici Kluba susreli su se i sa članovima stranke iz Međimurske županije, koji su u srijedu poslijepodne posjetili i obišli Hrvatski sabor.

Prije nego što prijeđemo na pitanje referenduma, ili kako su zastupnici tijekom rasprave govorili o onemogućavanju umjesto o omogućavanju referenduma, spomenut ćemo slučaj potencijalne ekološke katastrofe u mjestu Omišlju na otoku Krku.

Tamo je naime smještena tvornica DINA-e Petrokemije, a zastupnica Tireli je povodom stanja u prostorima tvornice u petak zatražila stanku u HS. Kako je tvornica zatvorena i nema radnika, nema tko nadgledati prazna postrojenja u kojima se nalaze kemikalije klora i amonijaka koje su izuzetno opasne. Budući da je ukinut Državni inspektorat, situacija je takva da se niti jedan inspektor iz različitih ministarstava ne smatra nadležnim za njezino rješavanje. Ministarstvo zaštite okoliša je čak podnijelo kaznenu prijavu protiv DINA-e kao pravnog subjekta i direktora kao odgovorne osobe zbog nezbrinjavanja otpada na kvalitetan način. Tireli je apelirala da se promptno reagira kako bi se izbjeglo moguće posljedice.

Zastupnik Novak je opet zatražio stanku zbog pokušaja uništavanja tvrtke Pružne građevine u sustavu HŽ-a. Pozvao je premijera, ali prvenstveno ministra i upravu HŽ-a da podnesu ostavke ili da ih se smijeni.

Laburisti su opet zatražili stanku i zbog kredita u Reiffeisen zadrugama. Podsjetili su Sabor na Zaključak koji su predložili HS, a koji nije uvršten u dnevni red prema odredbama Poslovnika HS. Njime su predložili da Sabor Vladu obaveže da donese uredbu kojom se, do završetka istrage i utvrđivanja činjeničnog stanja o eventualnom protuzakonitom poslovanju RBA zadruga u RH, zabranjuju sve ovrhe i sve deložacije i kojom bi pokazala da uviđa problem koji imaju svi građani s kreditima u ovim zadrugama.

Na dnevni red ovaj tjedan došla je jedna od najvažnijih političkih tema, a to je pitanje referenduma. Zastupnik Lesar u svojem izlaganju u ime Kluba ukazao je na sve mane predloženog Zakona o referendumu. Prva je ta da ograničava ustavno pravo naroda da ostvaruje vlast neposrednim odlučivanjem (čl.1. Ustava RH). To pravo se sabotira na više načina. Prvo, kako je izložio Lesar, do dana održavanja referenduma, odnosno dana proglašenja službenih rezultata, predstavnička tijela i izvršne vlasti mogu donijeti i zakone i odluke suprotne referendumskom pitanju. Sve dok se ne stvori zabrana suprotnog odlučivanja od trenutka kada je inicijativa službeno verificirala broj potpisa, ne postoji ograničenje da se svaka referendumska inicijativa tim manevrom može u potpunosti uništiti, upozorio je Lesar.

Drugo, odluka donijeta na referendumu vrijedi samo dvije godine. Nakon toga samo jedan čovjek, npr. načelnik općine ili župan može donositi odluke suprotne odlukama na referendumu. Koji je tada smisao referenduma, pita Lesar. Što se tiče propisanih područja odlučivanja kroz referendum, laburisti smatraju da ih se ne smije općenito zakonom, a posebno ovim zakonom, već samo Ustavom utvrditi. Slijedeća mana je da je prema predloženom Zakonu u gradovima i županijama s preko 200 000 stanovnika za lokalni referendum (12,3%) potrebno više potpisa nego za državni referendum (10%).

Također, laburistima je potpuno neprihvatljiva odredba da se potpisi prikupljaju u uredima državne uprave, a pogotovo jer se odnosi samo na radne dane i samo na uredovno vrijeme, što znači da su pristupu onemogućeni svi koji su zaposleni. Smatraju da je elitistički sužavati prostor za prikupljanje potpisa za referendum, tj. za neposredno odlučivanje naroda, a ostaviti dostupnim sva javna mjesta za prikupljanje potpisa za lokalne i parlamentarne izbore. Još jedna prijevara o kojoj Lesar govori je odredba o on-line glasovanju. Ona izričito govori da se potpis može dati samo u sustavu e-građani u koji nije uključeno ni 20% stanovništva.

Također smatra da se medijima mora zabraniti objavljivanje anketa u vezi referendumskog pitanja 15 dana prije održavanja referenduma, a polako uvoditi i zabranu objavljivanja anketa uoči održavanja izbora zbog očitih manipulacija njima. Za kraj Lesar upozorava da se ovim zakonom organizaciji ili udruzi građana koji su inicirali referendum ne omogućava nikakva kontrola nad državom i državnom upravom da li je evidentirala sve dane potpise. Dakle, predlagatelj, nije riješio pitanje provjere rada državne uprave. Nadajmo se da će se vladajući predomisliti bar oko nekih odredbi do slijedećeg čitanja Zakona i donijeti demokratskiji zakon o referendumu.

| Broj posjeta: 394 |

Želite li komentirati? Objava: "Tjedni pregled aktivnosti – referendum, petrokemija, HŽ, krediti (video)"

Imate li komentar?