Rasprava o zakonu o zamrzavanju mirovina – Dragutin Lesar (video)

Dragutin Lesar održao je raspravu na temu prijedloga Zakona o odgodi usklađivanja mirovina u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2011. godine kojom je prilikom postavio prilično jasna pitanja: Tko je kriv što u mirovinskom sustavu nedostaje 15 milijardi kuna? Jesu li za to krivi oni koji su išli u punu starosnu mirovinu ili su možda krivi oni koji su išli u prijevremenu starosnu s prosjekom radnog staža od 39 godina kao što službeni podaci pokazuju? Tko je to nagrizao temelje mirovinskog osiguranja? Tko je u mirovinski sustav unio na stotine i stotine tisuća korisnika mirovinskih prava, a koje nisu posljedica plaćenog doprinosa?

Video snimku i fonogram rasprave pogledajte u nastavku.

Fonogram rasprave u Hrvatskom saboru 22.studenog 2010.

Koja je razlika između ovog Prijedloga zakona i 1993. godine i vladine Uredbe? Po posljedicama za umirovljenike u Hrvatskoj nikakva, jedino je razlika u tome što je 1993. godine Vlada zamrznula mirovine uredbom, a ova Vlada je došla pred nas u Sabor da to umjesto nje učinimo mi. I zbog one uredbe 1993. nastao je onaj veliki dug kojim smo se bavili proteklih 10 godina kako vratiti milijarde i milijarde kuna hrvatskim umirovljenicima.

S obzirom da će isti postupak biti primijenjen i ovaj puta za 2011. godine, ali ovaj put Zakonom, Ustavni sud neće moći donijeti odluku da bi umirovljenike čije će mirovine 2,5 godine, a možda i duže biti zamrznute moći bilo kada, bilo tko obeštetiti. Samo u tome je razlika.

Obrazloženje ovog Prijedloga zakona koje je izuzetno kratko me impresioniralo, moram priznati da ovako jasno obrazloženje, “rijetko” kada u Prijedlogu zakona možemo vidjeti.

Prvo, Vlada je obrazložila da će se zamrzavanjem mirovina ostvariti određene uštede u Državnom proračunu, citiram određene uštede. Nevjerojatno je da nitko u Ministarstvu financija, gospodarstva, nije mogao čak okvirno izračunati kolike će te uštede biti. Prognozirati, kao što je to često do sada bio slučaj. Dakle, Vlada ne zna koliko će umirovljenicima biti uskraćeno od njihovih prava na mirovinu temeljem općeg Mirovinskog zakona. Ali to nije bilo dovoljno.

Nadalje piše, da s druge strane u slučaju negativnih trendova plaća i potrošačkih cijena umirovljenicima se jamči zadržavanje mirovina na postojećoj razini. Koja je to poruka? Pazite sada, mi vas zapravo štitimo zamrzavanjem mirovina, ovdje piše da ovim prijedlogom zakona o zamrzavanju rasta mirovina, Vlada zapravo umirovljenike štiti, jer bi se moglo desiti, po tumačenju Vlade, da cijene na malo toliko padnu i plaće toliko padnu da bi trebali smanjivati mirovine.

Pametnome dosta.

Čuli smo ministra Šukera prošli tjedan, a i premijerku, koji su stalno ponavljali da vlada, a ja ih ispravljam porezni obveznici, iz Državnog proračuna ove godine, odnosno iduće godine moraju dati 15 milijardi kuna u mirovinski sustav da bi se mirovine mogle isplaćivati.

Tko je kriv što u mirovinskom sustavu nedostaje 15 milijardi kuna? Jesu li za to krivi oni koji su išli u punu starosnu mirovinu ili su možda krivi oni koji su išli u prijevremenu starosnu s prosjekom radnog staža od 39 godina kao što službeni podaci pokazuju? Tko je to nagrizao temelje mirovinskog osiguranja? Tko je u mirovinski sustav unio na stotine i stotine tisuća korisnika mirovinskih prava, a koje nisu posljedica plaćenog doprinosa?

Čuo sam da je Vlada formirala neku radnu grupu sa zadaćom da napravi prijedloge reda u mirovinskom sustavu. Ja bih strašno volio bar na jednoj sjednici te radne grupe biti, da osluhnem koliko postoji suglasja u tome da treba konačno primijeniti pravilo da ništa što se plaća iz mirovinskog osiguranja, ne može biti ako nije temeljeno na godinama osiguranja i plaćenom doprinosu. Odnosno da i Hrvatska država konačno mora prvo sebi priznati, da u mirovinskom sustavu imamo previše onih i previše toga koji prava ostvaruju, a da nisu zato uplaćivala osiguranje.

Ovakav prijedlog zakona zasigurno upućuje i drugu poruku, da u cijeloj idućoj godini od ozbiljne rasprave o problemima drugog stupa mirovinskog osiguranja neće biti ništa. Problem umirovljenika drugog stupa, kao puknuti balon pojavit će se 2012. i 2013. i tada će opet neki saziv Sabora i neka Vlada morati izmišljati kako pak njih obeštetiti, pa ćemo imati dodatak broj 2, pretpostavljam, jer ovaj dodatak broj 1 kojega smo uveli na mirovine, je bilo krpanje propusta, užasno velikog broja propusta mirovinskog sustava usvojenog još 1998. godine. Ili da li u toj javnoj skupini možda se netko usudio reći da u Hrvatskoj ima i onih građana koji rade i primaju punu plaću i pola mirovine. To su posebna kategorija kojima je netko dozvoli, čak zaposlio u državnoj upravi u ministarstvima na funkcijama državnih tajnika, pomoćnika državnih tajnika, šefova službi i različitih resora, rade za plaće 15, 16 tisuća kuna i ostvaruju i primaju najmanje 50% mirovine. Primaju plaću iz državnog proračuna i primaju mirovinu, a država mora krpati mirovinski sustav. I nikom ništa. I onda kažu da Vlada mora davati 15 milijardi da bi se mirovine isplaćivale.

Ne daje Vlada daju porezni obveznici, a Vlada mora taj novac preraspoređivati iz proračuna u mirovinski sustav, jer 7 godina nije slušala upozorenje da ne možemo ni politiku, ni izbore, ni mirovinski sustav voditi na način kada nam se pojavi neki problem, izmišljati nove korisnike mirovina, pa čak i onda kada to sa mirovinama nema veze.

I čujem da ćemo uskoro raspravljati o još jednom interesantnom prijedlogu kojega će Vlada uputiti u Sabor, prema kojem će javni namještenici biti dati u najam u outsourcing, da pojednostavnimo, država će smanjiti umjetno broj zaposlenih a privatni serviseri ubirati vrhnje od novaca.

Pa ako je taj prijedlog zakona već napisan negdje u Vladi uz državne namještenike koje se planira dati u outsourcing onda bi bilo dobro gospodine državni tajniče dodati još dva stavka. Da ove povlaštene kategorije iz mirovinskog sustava date u outsourcing, a možda da razmisliti i o stavku 2 da svi ministri u Vladi Republike Hrvatske budu u programu outsourcinga.

VLADIMIR ŠEKS: Hvala. Replika, gospodin zastupnik Goran Marić.

DR.SC. GORAN MARIĆ: Hvala lijepa.

Kolega Lesar, pitali ste se tko je kriv što je toliki broj umirovljenika naglo otišao u prijevremenu mirovinu. Pokušali ste glavninu krivice na Vlade prebaciti.

Znate po mom mišljenju tko je najodgovorniji za takav proces? U Hrvatskoj imaju poslodavci, poduzetnici i kvazi poduzetnici. Poduzetnici angažiraju svoj kapital i pokušavaju ga oploditi, a kvazi poduzetnici prisvajaju tuđi kapital, devastiraju ga i pokušavaju sve uništiti što im dođe pod ruku.

Kvazi poduzetnici su doveli do tog procesa. Oni su na tisuće i tisuće tvrtki odveli u stečaj, devastirali tvrtke, prestajali sa proizvodnjom, prodavali imovinu, prebacivali novce na žiro računa u inozemstvo, tvrtke odvodili u stečaj, zaposlenike na cestu i to je dovelo da naglog umirovljenja.

Oni su zanemarili čovjeka, oni od profita i novaca ne vide ljudsko lice uopće. Njima ono nije bitno. I tikvi su doveli Hrvatsku u ovakvo stanje i toliko su tisuća
ljudi doveli na burzu prijevremena.

A što se tiče drugog mirovinskog stupa, najbolje su prošli jedino društva za upravljanje mirovinskim fondovima koja su zaradila na naknadama skoro 2 milijarde 200 milijuna kuna. A jedino što su učinili da su u 8, 9 godina zadržali istu vrijednost koju su dobili 27 milijardi kuna ili možda malo pali. I vrijeme je da im se naknada mijenja i umanji.

Hvala lijepa.

VLADIMIR ŠEKS: Odgovor na repliku.

DRAGUTIN LESAR:

Kolega Marić, moram priznati da sam dugo tražio naziv za ovakve poduzetnike. Vi ste ih nazvali kvazi poduzetnici. Ja poduzetnike inače radije nazivam kapitalisti, jer je to pravi izraz i to je pozitivno da imamo u Hrvatskoj i tu riječ i što veći broj poštenih i bogatih kapitalista.

Međutim, ove druge ne bih nazvao kvazi poduzetnicima. To je ovako dosta lijepo ime za njih. To su kriminalci koji su se koristeći različitim situacijama, položajima i vezama zapravo doista obogatili na račun radnik ali i države, jer ceh je na kraju morao platiti socijalni i mirovinski sustav i tu ste u pravu.

Međutim, to traje već praktički 18 godina i ni u ovom Programu gospodarskog oporavka nisam našao nijedan prijedlog Vlade Republike Hrvatske kako zaustaviti upravo te, vi ste ih nazvali kvazipoduzetnike, a ja ću reći istinske kriminalce koji doista dolaze u posjed ogromne imovine, radnike otpuštaju, najprije pokradu, otpuštaju i onda su oni na teret države.

I kod drugog stupa mirovinskog osiguranja slažem se s vama, jedini koji su imali korist od drugog mirovinskog stupa su uprave mirovinskih osiguranja sa enormnim profitima, plaćama i bonitetima, a ukupna vrijednost drugog stupa zapravo nije sačuvana nego je pala. To vam samo želim korigirati.

| Broj posjeta: 1.827 |

3 komentara u "Rasprava o zakonu o zamrzavanju mirovina – Dragutin Lesar (video)"

  1. Peticija, štrajk i sl. ste već ćuli među radnicima u proizvodnji, ali na sudu sigurno niste. [b]Na jednom sudu u Zagrebu pojavila se danas peticija na potpis.[/b] Naime, namještenici sudova prestali bi biti državni namještenici, postati radnici kod privatnog poslodavca, a privatni poslodavac bi sklopio ugovor s istim tim sudom. Pogodite, tko bi bio poslodavac koji će s sudom/Državom sklopiti ugovor o pružanju usluga.

  2. Bravo za Laburiste-Lesar je prepoznatljiv,ostali dignite glave..!

  3. Dakle, kao da je neko pročitao moj blog i ispunio mi želju.

    Što se replike tiče, ni na trenutak ne trba zaboraviti da se pretvorba odigrala u skladu sa propisima, koje zna se tko je donio.

    Inače, iako nije neposredno vezano za temu, zar nije šokantan podatak iznesen od strane državnog tajnika koliko košta administriranje vezano za osiguranje za slučaj nesreće na radu, a na to se odnosi 0,5% izdvajanja?

Odgovori na demo Otkaži odgovor