Zagreb, 20. studenog – HRVATSKI sabor zasjedanje nastavlja spojenom raspravom o izmjenama Kaznenog zakona koje, svaki u svom zakonskom tekstu, predlažu Vlada i Hrvatski laburisti. Laburisti svojim zakonskim prijedlogom predviđaju kaznenu odgovornost za poslodavca koji u zakonom propisanom roku radniku ne dostavi obračun iznosa neisplaćene cijele ili dijela plaće, naknade plaće ili otpremnine koji je bio dužan isplatiti.
Laburisti Prijedlogom Zakona o izmjeni i dopunama Kaznenog zakona predlažu da se u članak 132. Kaznenog zakona ugradi novi stavak:
„Kaznom iz stavka 1. ovog članka kaznit će se poslodavac koji u slučaju neisplate cijele ili dijela plaće, naknade plaće ili otpremnine, u propisanom roku radniku ne dostavi obračun iznosa koje je bio dužan isplatiti.“
U vezi navedenog prijedloga, a neposredno prije nastavka sjednice Sabora u utorak 20. studenog u 8.45 sati sindikalci su na Markovu trgu svim saborskim zastupnicima dijelili letke. U njima traže da po zahtjevu Hrvatskih laburista podrže izmjene Kaznenog zakona, kojima se inicira uvođenje kaznene odgovornosti za poslodavce koji radnicima kojima nisu isplatili plaću odbiju izdati obračun plaće, protivno obvezi koju propisuje Zakon o radu, kao i izmjenu Ustava kojom se ublažavaju kriteriji za provođenje referenduma građanskih inicijativa.
Predstavnici Hrvatske udruge sindikata, Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Matice hrvatskih sindikata te Nezavisnih hrvatskih sindikata upozoravaju kako su praksa rada bez plaće i nedostupnost referenduma građanskim inicijativama velike tamne mrlje hrvatske demokracije te da bi prihvaćanje navedenih zahtjeva Laburista predstavljalo civilizacijski iskorak Hrvatske za koji se treba boriti.
(Uredništvo, Večernji list, Index.hr)
|
Poštovane zastupnice, poštovani zastupnici! Pet sindikalnih središnjica praksu rada bez plaće i nedostupnost referenduma građanske inicijative drže velikim tamnim mrljama hrvatske demokracije. Utoliko smatramo da bi prihvaćanje prijedloga Hrvatskih laburista – Stranke rada za izmjenom čl. 132. Kaznenog zakona i izmjena čl. 87. Ustava RH, predstavljalo civilizacijski iskorak Hrvatske. Nadamo se da ćete uvidjeti opravdanost ove inicijative i već danas podržati izmjene Kaznenog zakona, a u nastavku aktualne sjednice i izmjene Ustava RH. Osnovne razloge donosimo u nastavku: KAZNENA ODGOVORNOST ZA BAHATOST POSLODAVACA! Utvrđivanje kaznene odgovornosti za poslodavca koji radniku ne izda pisani obračun o neisplaćenoj plaći nužan je alat pravosuđu za efikasniji obračun s ovom žalosnom hrvatskom pojavom, koju država već duže vrijeme neuspješno rješava. Uzalud je obračunu neisplaćene plaće propisan učinak ovršne isprave, ako ga poslodavac nesretniku/ci bez plaće uopće ne uruči ili to ne učini na vrijeme. Konačno, onaj tko radniku i njegovoj obitelji uskrati plaću, uskraćuje im i egzistenciju. Stoga je nužno uspostaviti sustav koji će osigurati da mu daljnje zakidanje prava toga čovjeka ne bude ni u primisli! Poštovani zastupnici/e, ako ne podržite ovu inicijativu Hrvatskih laburista, teško ćete ikome moći reći da se i vi zalažete protiv nečovječne mogućnosti neisplate plaća za odrađeni rad. VIŠE DEMOKRACIJE! MANJE PARTITOKRACIJE! Činjenica je da u dvadesetak godina višestranačja nismo imali niti jedan održani referendum temeljem građanske inicijative. Čak ni najavljeno produljenje roka za skupljanje potrebnih 400 tisuća potpisa s 15 na 30 dana neće vjerojatnost uspješnog skupljanja dovoljnog broja potpisa učiniti bitno većom. Nisu prihvatljive izjave predsjednika Vlade prema kojima će, ako se usvoji prijedlog Laburista, referenduma biti „svako malo“ i to „na inicijativu manjina koje mogu blokirati sustav i tjerati cijelu naciju na izjašnjavanje“. Svaka inicijativa obično biva pokrenuta od neke manjine, pa makar i unutar vladajuće većine. Nije problem odakle dolazi inicijativa, već je pitanje podržava li inicijativu demokratska većina? Osim toga, ponekad formalnu većinu čini zapravo stvarna manjina. U Hrvatskoj vlast obnašaju stranke, i u ovom i u prošlim mandatima, za koje je glasovala otprilike četvrtina svih birača. Takva su pravila igre prihvaćena. To ne osporavamo, međutim, krunsko demokratsko pitanje glasi: Imaju li ostale tri četvrtine građana pravo nešto reći i odlučivati u četiri godine mandata formalne većine? Ustav RH pod demokracijom podrazumijeva i predstavničku i neposrednu demokraciju. Odbijanjem prijedloga o smanjenju broja potrebnih potpisa hrvatskom narodu se uskraćuje, ili barem bitno otežava, njegovo ustavno pravo na neposrednu demokraciju. Podsjećamo da je u Hrvatskom saboru, lipnja 2010. godine Zoran Milanović zagovarao 200 tisuća potpisa kao razumno rješenje. Nikako ne bismo rekli da je premijer tada bio populist. To nikako ne može biti populizam jer je i 200 tisuća ljudi veoma veliki broj. U Italiji se za referendum potpisi prikupljaju nekoliko mjeseci. U Švicarskoj, u zemlji koja ima skoro dvostruko više stanovnika od Hrvatske, potrebno je svega 50 tisuća potpisa u tri mjeseca. U 154 godine proveli su 550 referenduma i još Švicarska nije propala. Ne bi se iznenadili da netko od vladajućih dokazuje kako bi Švicarska bila još naprednija da nije bilo toliko referenduma, a da bi Hrvatska bila još zaostalija da je imala referendume. Mi vjerujemo da Hrvati ne zaslužuju manje od Švicaraca. Vjerujemo da bi mnoga zla u Hrvatskoj bila spriječena da je bilo referenduma. Ono što nas zabrinjava je nepostojanje vjere u vlastite građane. Strah od toga da će narod blokirati sustav govori kako vlast misli da će narod uvijek na referendumu glasovati suprotno od prijedloga vlasti, da vlast nije u stanju uvjeriti narod u opravdanost svojih odluka i da narod može pogriješiti. Narod stupanj svoje političke i demokratske kulture može podizati samo tako da demokraciju prakticira, da o problemima svoje zemlje razmišlja, propituje i odlučuje. Osim toga, mi mislimo da je puno bolje da pogriješi narod, nego pojedinci na vlasti. Budući da je sudbina naroda svrha političkog života, narod griješi na svoj račun. Pojedinci griješe najčešće na štetu naroda, što nam stanje u Hrvatskoj zorno potvrđuje. Demokracija ne smije biti tek mogućnost smjenjivanja vlasti. Demokracija je puno više. Vlast mora Ako vlast po Ustavu proizlazi iz naroda i pripada narodu, omogućite tome narodu da pored zaokruživanja vaših imena dobije priliku i za konkretno izjašnjavanje o temama koje su mu važne! PET SINDIKALNIH SREDIŠNJICA |
Želite li komentirati? Objava: "Pet sindikalnih središnjica podržalo prijedlog Laburista za uvođenjem kaznene odgovornosti poslodavcima koji ne izdaju potvrde za neisplaćene plaće"