Otpisivanje poreznih dugova – povlaštenima! (video)

Zagreb, 21. veljače — Danas se u Saboru održala rasprava o setu zakona kojima se uređuje djelokrug Porezne uprave, ali i ukida financijska policija. Naglasak rasprave je bio u činjenici kako su se u prošlosti opraštali porezni dugovi po političkom ključu, na što upućuje činjenica kako u Hrvatskoj trenutno imamo 45 milijardi kuna poreznog duga. U ime kluba Hrvatskih laburista vrlo dinamičnu i zanimljivu raspravu održao je Nikola Vuljanić. Raspravljalo se i o prijedlogu dopune Stečajnog zakona o čemu je raspravu održao laburist Zlatko Tušak. Donosimo kratak pregled i video obje rasprave.

Kako je uvodno pojasnio zamjenik ministra financija Boris Lalovac, izmjenama Zakona o Poreznoj upravi uređuje se njen djelokrug i ustrojstvo, i to radi osiguranja racionalizacije obavljanja poslova. Cjelovit zakon, pojasnio je Lalovac, potrebno je donijeti zbog velikog broja dosadašnjih izmjena i dopuna, proširenja djelokruga rada preuzimanjem poslova Financijske policije…

Drugi važan zakon iz paketa koji vladajući predstavljaju u Saboru je ukidanje i financijske policije, do čega dolazi jer se analizom ustanovilo da se preklapaju poslovi Porezne uprave, Financijske policije, Financijskog inspektorata i Carinske uprave.

Što se pak tiče Zakon o Uredu za sprečavanje pranja novca te Zakona o financijskom inspektoratu, te izmjene povezane su s tehničkim usklađivanjem s drugim zakonima.

Da se uglavnom radi o tehničkim izmjenama, primijetio je i Nikola Vuljanić iz Hrvatskih laburista.

‘Zakon o poreznoj upravi nije tog tipa i on propisuje što porezna uprava radi, a radi svašta. Radi puno poslova, od obrade podataka, nadzora, davanja mišljenja, naplaćuje doprinose, provodi ovrhe. Kako uspješno radi svoj najosnovniji posao, a to je ubiranje poreza, vidi se iz činjenice da trenutačno imamo 45 milijardi kuna poreznog duga koji nije naplaćen. To je pola državnog proračuna, takva razina porezne evazije ne može biti slučajna. Slučajno se može pogriješiti 10 posto, ali ovakva razina isključuje slučajnost i nesposobnost. Takva situacija može se dogoditi samo i isključivo namjerno, iz političkih razloga negdje su se porezi naplaćivali, a negdje nisu’, rekao je Vuljanić.

Posebno se osvrnuo i na posao Ureda za sprečavanje novca i Porezne uprave. ‘Svi znamo desetke slučajeva gdje se ljudi koji su socijalni slučajevi voze u Jaguarima i Mercedesima – nikada nitko te ljude nije priupitao otkuda im novac. Što radi United revenue service u Americi? Ako ujutro kupite auto koji je iznad vaših mogućnosti, popodne vam dolazi poreznik i traži da mu date dokaze da je novac za koji ste kupili auto legalno zaradili. Porezna uprava tamo hvata kriminalce i one koji crno zarađuju novac i ne plaćaju poreze, i to ne kada zarade novac nego kada ga troše. Naša porezna uprava to ne radi, pa ako kriminalaci prođu policiji kroz prste, gdje im je kraj? Kraj im je da postaju ugledni poslovni ljuudi‘, rekao je Vuljanić.

Vladajuće je upitao kada će konačno zaživjeti OIB i kada će doći do usklađivanja podataka o imovini iz gruntovnice i onih koje ima Porezna uprava. Država mora imati mrkvu i u svakoj situaciji stimulirati zakonito i pošteno ponašanje, ali mora imati i batinu’, zaključio je Vuljanić.

Na pitanje kojim su se pojedincima ili tvrtkama opraštali dugovi, Vuljanić je odgovorio:

‘Ne znam. Ja nisam policajac. To je stvar policije i nemam namjeru istraživati takve stvari. Ako porezna uprava ne može ustanoviti tko je dužan, a podatke nam ne želi dati onda policija to treba ustanoviti’, odgovorio je Vuljanić na pitanje kojim je to tvrtkama opraštan porezni dug. Dodao je da je za ovakvu situaciju odgovorna bivša vlada, ali i aktualna ako odmah sutra ne prekine s takvom praksom.

Prijedlog dopune Stečajnog zakona

»Minimalna potraživanja u stečajnom postupku bit će tri minimalne plaće koje će se uvrstiti u troškove stečajnog postupka kako bi se radnici kao najnezaštićeniji vjerovnici doveli u povoljniju poziciju«, kazala je zamjenica ministra gospodarstva Tamara Obradović Mazal predstavljajući Prijedlog dopune Stečajnog zakona. Time se više ne bi trebalo događati da radnici ostaju zakinuti jer su se veliki vjerovnici osigurani hipotekama namirivali prvi i time iskoristili najveći dio stečajne mase. Oporba, međutim, sumnja u uspješnost dopunjenog zakona, pa je laburist Zlatko Tušak kazao da će zakon u praksi stvoriti dosta problema jer će radnici i dalje morati čekati na dulju naplatu svojih potraživanja. Upozorio je na problem nelikvidnosti koja negativno utječe na cijelo gospodarstvo.

»S blokiranim računima na kraju 2011. bilo je 70.000 pravnih osoba, a njihov iznos prijavljenih neizvršenih obveza iznosio je oko 41,5 milijardi kuna. Od njih 75 posto ima dugotrajnu blokadu računa s više od 80 posto duga, 35 posto je više od pet godina u blokadi, a 21.000 pravnih subjekata je bez ijednog zaposlenog sa 16,5 milijardi kuna duga«, rekao je Tušak, dodavši kako se često događa da se stečaj ne pokreće kad se za to steknu uvjeti, čime se obveze samo gomilaju, a štete trpe i država i radnici. Tušak je upitao i zašto se radnicima u slučaju stečaja jamče samo tri minimalne plaće.

»Vidimo da ovo nije bila zaštita radnika, nego države da sa sebe skine odgovornost obveze isplate tri minimalne plaće prema Zakonu o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja i prebaci je na stečajne upravitelje. Ove izmjene neće pomoći u problemu stečaja, samo će se stvoriti zbrka, a radnicima će i dalje ostati samo metoda šatora i prosvjeda«, zaključio je Tušak.

Tekst: tportal.hr, Vjesnik & uredništvo