Odmah ukinuti II. obavezni mirovinski stup (video)

U organizaciji Kluba zastupnika Hrvatskih laburista – Stranke rada, 25. studenog u Hrvatskom saboru održan je okrugli stol na temu „Mirovinska reforma – opstojnost II. mirovinskog stupa“.

Mediji o temi:

>> http://www.sssh.hr/hr/vise/nacionalne-aktivnosti-72/okrugli-stol-mirovinska-reforma-opstojnost-ii.-mirovinskog-stupa-856

>> http://www.vecernji.hr/gospodarstvo/drugi-mirovinski-stup-je-dijete-bankarskog-sustava-odmah-ga-treba-ukinuti-904968

>> http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Razmatra-se-ukidanje-2.-mirovinskog-stupa

Obavezni II. mirovinski stup treba ukinuti jer ugrožava isplatu mirovina sadašnjih umirovljenika, isplatu mirovina budućih umirovljenika koji će mirovinu dobivati iz I. i II. stupa te državni proračun s nesagledivim posljedicama.

Sadašnji umirovljenici ugroženi su time što će u proračunu nedostajati sedam milijardi kuna (za one koji su mirovinu ostvarili iz rada i na temelju rada), i svake godine sve više, zbog II. stupa.

Budućim umirovljenicima, a naročito mladima koji se sada zapošljavaju ili već rade, mirovina iz II. stupa neizvjesna je, kako po visini iznosa tako i sigurnosti isplate. Država nedostatak novca za mirovine osigurava iz trajnih izvora (doprinosa), a budući da su nedovoljni, mora se zaduživati po visokim kamatama.

Zbog navedenog nužno je odmah ukinuti II., te u I. stup vratiti sve osiguranike iz II. stupa, zajedno s njihovim ulozima. Kako na računima osiguranika ima oko 54 milijardi kuna smatramo da bi, i uz gubitke zbog troškova sustava, izgubljenih vrijednosti zbog propalih banaka i “dobrih poduzeća” gdje su sredstva plasirana, ostalo dosta sredstava za stabilizaciju mirovinskog sustava i državnog proračuna.

U Hrvatskoj je na dan 30. lipnja 2013. godine broja osiguranika iznosio 1,497.355, od čega do 40 godina starosti 714.544, do 50 godina 391.353, a do 60 godina 324.772. U 12 godina od početka primjene postojećeg Zakona o mirovinskom osiguranju samo još 4,45 posto osiguranika izdvaja puni iznos za I. stup, odnosno, 20 posto. Svi ostali izdvajaju 15 posto u I. mirovinski stup, a 5 posto u II. stup, što iznosi oko šest do sedam milijardi kuna, pa samo po toj osnovi nedostaje šest do sedam milijardi kuna za isplatu sadašnjih mirovina.

Za isplate mirovina iz rada i na temelju rada potrebno je godišnje oko 28 do 29 milijardi kuna za 1,127.587 umirovljenika.

Hrvatska nije imala nikakva iskustva s funkcioniranjem II. stupa, a riječ je o modelu koji nam je nametnula Svjetska banka, koja je uvođenje II. stupa provodila kao eksperimentalni projekt u mnogim tranzicijskim zemljama. Manjkavost II. stupa vidjela se tek kada je prvi umirovljenik stekao uvjete za mirovinu, koja je bila i do 30 posto manja od mirovina umirovljenika samo iz I. stupa.

Od 2002. godine kada se počeo primjenjivati II. stup osnovane su mnoge financijske institucije za servisiranje sustava, koje brinu o uplaćenim sredstvima i njihovoj “oplodnji” ulaganjem, a hoće li i kakve rezultate (visina buduće mirovine) polučiti, njih se to ne tiče. No, mirovina po II. stupu već će u startu biti manja razmjerno troškovima sustava (primjerice, doprinos za II. stup iz plaće tri tisuće kuna bruto je 150 kuna, a umanjeno za trošak sustava iznosi 120 do 130 kuna). Usto, plaće u Hrvatskoj su male, a time i doprinosi za mirovinsko osiguranje. Dodatni argumenti u korist ukidanja II. stupa su i često neisplaćivanje plaća, još češći obračun doprinosa samo na minimalnu plaću, te 90 posto novozaposlenih samo na određeno vrijeme. Istovremeno, izmjene radnog zakonodavstva idu u smjeru uvođenja povremenih ili tzv. „mini poslova“ koji će stvoriti novu vojsku zaposlenih na određeno, s još nesigurnijim poslovima, u pravilu s malim primanjima a time i malim izdvajanjima za I. i II. stup.

Što se sigurnosti uloga/štednje osiguranika tiče, rizik za sudbinu sredstava II. stupa isključivo je njegova, jer su se svi drugi u lancu osigurali na različite načine. Ulaganje sredstava u državne obveznice samo je relativno i kratkoročno sigurno, o čemu možemo naučiti iz primjera Argentine. Prihvatljivo je i ulaganje u “dobra trgovačka društva i banke”, ali dok pozitivno i stabilno posluju. Koliko je “dobrih” poduzeća u ovoj krizi nestalo, osiguranici će saznati tek za nekoliko desetaka godina.

Stoga, za dobrobit osiguranika i državnog proračuna tražimo hitno ukidanje II. i vraćanje svih osiguranika i uloga u I. stup.

| Broj posjeta: 1.190 |

2 komentara u "Odmah ukinuti II. obavezni mirovinski stup (video)"

  1. Načelno podržavam Vašu stranku i Vaše ideje. Međutim, ova ideja čini mi se potpuno ne…zrelom jer su argumenti za očuvanje drugog stupa daleko, daleko jači od Vaših koji su usmjereni prema kratkoročnom cilju, a ne prema rješavanju dugo godina stvaranog problema vezanog za isplatu mirovina. Vaše rješenje jednostavno bi zasidrilo vladajuću garnituru i dalo im neočekivani, a dobrodošli predah koji nikako ne zaslužuju. Iako najveća, to ne bi bila i jedina šteta. Bilo bi puno dugoročne štete po mnoge od nas koji jesmo u drugom stupu. Samo manji dio bi zasigurno profitirao – i to debelo. A to narod ne voli.
    No, za shvaćanje dugoročne štete potrebno je razumijeti (berem jednostavnu) matematiku, a političari su cijeli svemir udaljeni od poznavanja iste pa je bolje niti ne započinjati pojašnjavanje.

  2. Drugi obavezni mirovinski stup nije dobar jer država određuje obvezu izdvajanja 5% u privatne fondove kojima upravljaju privatne banke i koje godišnje za uslugu koju rade uberu 300 miliona kn. U 10 godina se ulog članova povečao samo 24% više bi imali da su sa članovi fonda te novce mogli sami oročavati. Korist kod odlaska u mirovinu imati će samo oni iznad prosječnom plaćom, a ostali će imati manje mirovine nego da su i tih 5% uplaćivali u I stup. S druge strane država kojoj nedostaje novaca za isplatu I stupa se zadužuje i na to plaća velike kamate. Po toj osnovi padati će mirovine I stupa jer nema novaca i svi umirovljenici će gubiti jer jer većina izdvajanja od 15% za generacijsku solidarnost i nije ovako dugoročno održiv. Promjenama zakona se planira rizičnija ulaganja II obaveznog stupa što može dovesti do propadanja novaca članova, a tko će onda biti krivac jer to su ponavljam privatne banke i fondovi. (Zlatko Tušak)

Imate li komentar?