Lesar: proračun je konačna demontaža društvene pravednosti i socijalne države (video)

ZAGREB, 27. studenog 2012. (Hina) – Predloženi proračun konačna je demontaža društvene pravednosti i socijalne države, poručio je danas Dragutin Lesar (Klub Laburista) u saborskoj raspravi o prijedlogu državnog proračuna za iduću godinu.

Rekao je kako je odbijanjem povećanja minimalne plaće i njezin udio na 40 posto prosječne plaće, toleriranjem neisplata plaća to napravljeno u privatnom sektoru, a demontaža kolektivnih ugovora u javnom sektoru će se napraviti ovih dana.

U Hrvatskoj, ustvrdio je Lesar, štede svi – i država i javni sektor i državna uprava i privatni sektor – svi osim financijskog sektora odnosno banaka koje su uspjele ‘natući’ inozemni dug direktno kao banke ili njihova leasing poduzeća kćerke na 22 milijarde eura. “Stupove proračuna za 2013. nazvao bih ‘Stupovima ako‘ – ako rast BDP-a bude 1,8 posto, ako inflacija bude 2 posto, ako potrošnja kućanstva poraste za 1,8 posto, ako investicije u fiksni kapital rastu od 11,5 posto, ako izvoz poraste od 1,9 posto, a uvoz od 3,6 posto…”, rekao je Laburist Lesar.

Ustvrdio je i da investicija, nema zbog previsokih kamata, za što odgovornom drži Hrvatsku narodnu banku (HNB). “Oni su se fokusirali na tečaj i ništa drugo, a visina kamatnih stopa koja je u Hrvatskoj za investitore do tri puta veća nego u zemljama okruženja njih ne zabrinjava niti se time bavi ovaj guverner, niti onaj prije njega”, rekao je Lesar. Kao “zanimljivost proračuna” naveo je postojanje 33 agencije, 13 zavoda, 27 ureda, i 8 centara. “Imamo više agencija za poljoprivredu nego obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva u Hrvatskoj”, rekao je Lesar, na što se nadovezao Dražen Đurović (HDSSB), upozorivši da je planiran rast rashoda nekih agencija “za koje većina nas ne zna ni čemu služe”.

Lesar mu je odgovorio da je rast rashoda, već drugu godinu za redom, planiran i u uredu predsjednika Vlade. “Očito su odlučili sada profesionalno zaposliti dosadašnje volonterke koje se bave PR-om u Vladi”, rekao je.

“Valjda su odlučili zaposliti one volonterke koje su im do sada radile PR”, rekao je Lesar.

Na Lesarove primjedbe na rad HNB-a odgovorio je ministar financija Slavko Linić, koji je podsjetio da je HNB lani otpustila 6 milijardi kuna obvezne pričuve, ali da se, unatoč povoljnoj kamati do 3 posto, uspjelo plasirati svega milijardu kuna tih sredstava. “Imamo još 5 milijardi za koje gledamo kako olakšati uvjete da ih potrošimo do kraja prvog kvartala iduće godine”, rekao je Linić, ističući da “evidentno problem nije novac”.

Nakon izjašnjavanja klubova počela je pojedinačna rasprava o prijedlogu proračuna o državnom proračunu za koju je prijavljeno pedesetak zastupnika. (Hina)

Fonogram rasprave Dragutina Lesara o prijedlogu državnog proračuna za 2013. u ime Kluba zastupnika Hrvatskih laburista

Proračun demontaže društvene pravednosti i socijalne države

Ovaj proračun strukturiran kao što je predložen za ovu raspravu po nama je konačna demontaža društvene pravednosti i socijalne države. Odbijanjem povećanja minimalne plaće, njezin udio na 40% prosječne plaće, toleriranjem neisplata plaća, to je napravljeno u privatnom sektoru, demontažom kolektivnih ugovora u javnom sektoru to će se napraviti ovih dana. Znanost, obrazovanje i zdravstvo ne samo po količini smanjenja prava zaposlenih nego i činjenice da dio troškova iz države i od države se seli na građane završen je taj ciklus. I doista u Hrvatskoj štede svi, i država, i javni sektor, i državna uprava, i privatni sektor osim financijskog sektora, odnosno banaka koje su uspjele natući inozemni dug direktno kao banke ili njihove leasing poduzeća kćeri na 22 milijarde eura.

Stupovi ovog Proračuna za 2013. otprilike nazvao bih stupovima „ako“. Dakle, ako rast BDP-a bude od 1,8%, ako inflacija bude 2%, ako potrošnja kućanstva poraste za 1,8%, ako investicije u fiksni kapital rastu od 11,5%, ako izvoz poraste od 1,9% a uvoz 3,6%. Doprinos rastu BDP-a Vlada je matematički projicirala na sljedeći način: da potrošnja kućanstva diže ili sudjeluje u tom povećanju sa 0,3, investicije sa 2,1 i izvoz sa 0,8 kao pozitivni, a ono što je negativni dio to je državna potrošnja 0,4 pad i pad uvoza za 1,5%. To je struktura predviđenog rasta BDP-a od 1,8%.

I najveći optimisti izvan Vlade i vladajuće koalicije skeptični su i izražavaju rezervu. Ali, ja neću polemizirati sa procjenama jer doista se sa ministrom Linićem slažem kada je prije nekoliko mjeseci na novinarska pitanja oko prognoza i procjena rekao svatko ima pravo na svoje prognoze i procjene. Vlada ima svoje prognoze i procjene temeljem kojih je pripremila ovakav proračun.

Zato ću izraziti svoje rezerve. Inozemne izravne investicije, rast 11,5% ukupno, podsjećam. U što i čije investicije? Kako se ponašamo i kako smo se ponašali prema stranim investitorima u Hrvatskoj? Prije par godina sjećam se kad je jedan investitor iz Izraela želio investirati u turizam na jugu Hrvatske osvanuo je transparent i izjava lokalnih političara da će se prije dozvoliti investiranje srpskom kapitalu nego židovskom.

Kada je Kina rekla da ima 2 milijarde eura za investicije u Hrvatskoj i pitala za projekte prilikom boravka Hrvatske delegacije u Pekingu ostali smo nijemi. Kada je Rusija rekla da je spremna investirati na hrvatsko tržište, ali su ljubazno zamolili da konačno nakon toliko godina recimo riješimo njihove investicije na Mljetu i u Haludovu gdje smo im napravili, neću upotrijebiti riječ koja je primjerena, ali takve svinjarije da nijedan investitor koji to zna sigurno u Hrvatsku neće dolaziti. Dakle kako se ponašamo prema inozemnim investitorima vidjeli smo. Obaramo potrošnju i najavljujemo investicije, to u nijednoj državi nije išlo zajedno.

Treće, kamatne stope za investitore su u Hrvatskoj previsoke. I četvrto, što se javnih investicija tiče, najveći nositelji javnih investicija su već sada prezadužena javna poduzeća.

Kamatne stope su previsoke. Ponavljam, Hrvatska narodna banka odrekla se prava i mogućnosti vođenja monetarne politike i na način da usmjereno djeluje na pad kamatnih stopa. Oni su se fokusirali na tečaj i ništa drugo, a visina kamatnih stopa koja je u Hrvatskoj za investitore do tri puta veća nego u zemljama okruženja njih ne zabrinjava niti se time bavi ovaj guverner, niti onaj prije njega.

I kažu stručnjaci: zašto država, ili javna poduzeća veliki investitori ne bi bili, izdavali projektne obveznice koje bi Hrvatska narodna banka kupovala recimo uz 1% kamata iz primarne emisije. I sad prije nego skoče svi oni koji vele da primarna emisija sama po sebi izaziva inflaciju, moram pridodati da se takve velike investicije ne financiraju u roku mjesec dana, nego tri, četiri godine, dakle ne radi se o primarnoj emisiji u roku od tjedan dana, a da povratom takvih kredita se ta primarna emisija poništava i zatvara.

A kolika je masa tih sredstava koja na taj način iz primarne emisije može od strane HNB-a biti dat u gospodarstvo za investicije za raspolaganje, stvar je izračuna i predmet stručnjaka, a ne političke rasprave. Uostalom o tome da u hrvatskoj nedostaje količina kuna u opticaju i da je to jedan od razloga nelikvidnosti hrvatskog gospodarstva govorili su ugledni profesori i stručnjaci financija i ekonomije u Hrvatskoj. I naravno da su najveći protivnici takve ideje bankari i njihov lobi, jer su svjesni da bi o direktno utjecalo na visinu kamatne stope.

Još jedna zanimljivost, u proračunu sam
našao 33 agencije, 13 zavoda, 27 ureda, i 8 centara. Imamo Agenciju za privlačenje investicije, druga agencija prati investiciju, treća razvija javnoprivatno partnerstvo, četvrta je za hranu, peta je za plaćanje u poljoprivredi, šesti je Centar za poljoprivredu, hranu i selo, sedmi je Agencija za poljoprivredno zemljište, i imamo i Hrvatsku poljoprivrednu agenciju. Tako da imamo više agencija za poljoprivredu nego obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva u Hrvatskoj.

Prihodi od 113,3 milijarde i rashodi od 122,5 milijarde znače 10,8 milijardi a to je taman 3,1% društvenog proizvoda nedostaje. Rashodi su povećani ako sam dobro pratio, naime dio proračuna je kompariran sa proračunom za 2012., a dio sa već rebalansiranim proračunom za 2012., dakle rast prihoda je negdje oko 3,2 milijarde a s naslova PDV-a rast prihoda 2,9 milijarde.

Od te 2,9 milijarde, milijardu i 200 većeg PDV-a će se naplatiti zbog uvođenja 5% PDV-a na kruh, mlijeko, lijekove, knjige, kino predstave i to od 1.1. a ne 1.7., a opravdanje je da u turizmu smanjujemo PDV. To će vjerojatno doprinijeti poboljšanju turističke ponude, ali sam siguran da oni koji će zbog povećanog PDV-a moći kupovati manje mlijeka, neće ići u restoran na pivo, da bi dobili blagodat smanjenje PDV-a na ugostiteljske usluge. Jučer objavljeni podatak da 960 tisuća građana, ili 21,1% je na granici siromaštva, što znači da četveročlana obitelj ima mjesečna primanja manja od 4 tisuće 242 kune, i planiramo rast potrošnje kućanstva 1,8%.

To su one moje rezerve ministre koje iznosim, da u ovakvoj socijalnoj situaciji, a uz to dodajem i citiram obrazloženje proračuna sa stranice 5.: uz realni pad plaća, uz realno smanjenje transfera stanovništvo, i tek blagi oporavak gospodarstva planiramo rast potrošnje kućanstva za 1,8%. Ne piše doduše i to da će rast i troškovi građanstva za zdravstvenu zaštitu, jer se prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja smanjuju i prije smanjenja košarice pravilnikom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje kao posljedica smanjenja zdravstvenog doprinosa.

Za mirovine treba 37,2 milijarde doprinosi iznose 19,7 milijardi, dakle visimo za 17 i pol milijardi. Očekivao sam da paralelno sa proračunom dođe i paket čišćenja mirovinskog osiguranja, jer bez čišćenja osiguranja, mirovinskog osiguranja nikakva mirovinska reforma neće biti moguća i ovaj manjak od 17 i pol milijardi iz godine u godinu će rasti.

Doprinosi za zdravstveno osiguranje od 16,4 milijarde i već smanjenog doprinosa od 2% i najavljenog daljnjeg smanjenja tog doprinosa je prelijevanje velikog dijela zdravstvenog troška na građane, a ušteda za državu. Zdravstvo je već sada u kolapsu, a to se dokazuje i činjenicom da je u proračunu planirana sanacija zdravstvenih ustanova prije svega bolnica sa 1,1 milijardu ako sam dobro zbrojio, a dospjele obaveze s 31.12.prošle godine samo za bolnice su 1,9 milijarde dospjele, ukupne 4,8 milijarde. A smanjenjem zdravstvenog doprinosa za 2% u idućoj godini uzeli smo 3,2 milijarde novaca zdravstvu. 3,2 milijarde smo uzeli, sada ćemo 1,100 sanirati gubitke a razliku prenijeti na teret građana. To smo napravili opravdavajući se rasterećenjem cijene rada. Nelikvidnost je porasla, blokade žiroračuna pravnim osobama rastu, investicija nema i zabilježili smo realni pad plaća. Tko je dakle profitirao od smanjenja zdravstvenog doprinosa?

Sivo tržište rada sa samo 10% sudjelovanje na tržištu rada i neisplata plaća 5 do 6% zaposlenih u Hrvatskoj, a to su oni kojima se ne plaćaju i doprinosi je samo kod doprinosa 5,4 milijarde kuna. Dakle zbog sivog tržišta rada i neisplata plaća gubimo 5,4 milijarde doprinosa. I kada svi ministra financija optužuju za poreznu presiju nitko se nije oglasio i rekao ali samo ovdje presije nema jer poslodavci optužuju za poreznu presiju, ali ovdje im odgovara da presije nema jer tih 5,4 milijarde završava kod njih u njihovom džepu, ne u tvrtkama, u njihovim novčanicima.

I na kraju, što se planiranog zaduženja tiče. Ako dobro iščitavam proračun što se tiče planiranih obveznica koje će Hrvatska imitirati iduće godine 7 milijardi doma na tuzemnom i 14,2 milijarde na inozemnom tržištu. Zašto ne više na domaćem tržištu? Zašto ako je 128 milijardi kuna u šednji građana zašto ne ponuditi otkup državnih obveznica građanima Hrvatske? 3 milijarde planirate od prodaje Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke.

Ministre, vaše je pravo da to planirate, ali vas upozoravam da Vlada nema pravo prodati niti udjele u Croatia osiguranju niti Hrvatskoj poštanskoj banci tako dugo dok Hrvatski sabor ne usvoji Strategiju upravljanja državnom imovinom, dok to tamo ne bude zapisano i tek nakon odluke Sabora Vlada može to prodavati. A iz jednog odgovora na moje zastupničko pitanje piše doslovno da ste već donijeli odluku o prodaji Hrvatske poštanske banke. Nemojte raditi protuzakonito.

| Broj posjeta: 874 |

Želite li komentirati? Objava: "Lesar: proračun je konačna demontaža društvene pravednosti i socijalne države (video)"

Imate li komentar?