Laburisti traže raspravu o stečajevima, poslovanju javnih poduzeća i analizama banaka

ZAGREB, 1. veljače 2012. (Hina) – Čelnik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar najavio je danas da će zatražiti tematske rasprave u Hrvatskom saboru o stečajevima, poslovanju javnih poduzeća te o tome kako analize banaka mogu biti opasnost za kreditni rejting zemlje.

“Želimo doista ući u suštinu i vidjeti, što svi šapuću i govore, a nitko se jasno ne usudi reći, da je u vođenju stečajnih postupaka novo veliko leglo korupcije i organiziranog kriminala u Hrvatskoj, jer je izuzetno malo ljudi u to uključeno, a nevjerojatno dugo traju stečajni postupci koji gotovo uvijek završavaju samo likvidacijom”, rekao je Lesar u Hrvatskom saboru nakon sjednice svog zastupničkog Kluba.

Osim Peveca, kazao je, ne može se sjetiti niti jedne tvrtke koja je kroz stečaj i preustroj nastavila svoju djelatnost.

Laburisti će, najavio je, zatražiti popis svih tvrtki koje su u stečaju u Hrvatskoj, kao i kada su ti stečajevi otvoreni. Zanima ih, rekao je, i koliko su prije otvaranja stečajnog postupka tvrtke prestale plaćati poreze i doprinose jer je, kako je naglasio, prestankom plaćanja poreza i doprinosa državi dano na znanje da se u tim tvrtkama nešto počelo događati.
Zatražit će i uvid u to koji stečajni upravitelji vode više od dva-tri predmeta, s obzirom na to da, prema Lesarovim tvrdnjama, ima i onih koji vode po 15-ak stečajnih postupaka istovremeno.

Lesar je upozorio i na problem trošenja novaca javnih poduzeća u državnom vlasništvu kao i u vlasništvu općina i gradova i županija.

“Na koji način javni sektor i javna poduzeća u državnom vlasništvu, ali i u vlasništvu općina i gradova i županija troše svoj novac”, zapitao se Lesar napomenuvši kako je prema podacima za 2009. oko 150 milijuna kuna godišnje odlazilo na različita sponzorstva, donacije, dotacije u sportu i slično.

To bi, smatra Lesar, hitnom intervencijom vlade trebalo zaustaviti i zabraniti javnim poduzećima, jer su obično na popisu najvećih i najizdašnijih donatora uvijek oni koji su najveći problem.

Lesar je rekao i kako je jučer “fantomska nepostojeća ilegalna kreditna agencija, koja djeluje kao agentura u Hrvatskoj, snizila kreditni rejting Hrvatskoj”.

“Po drugi put se desilo da tobože ekonomski analitičari stranih banaka u Hrvatskoj najavljuju radikalni pad BDP-a u trenucima kad u Hrvatsku dolazi misija MMF-a ili kad se očekuje novi kreditni rejting od kreditnih kuća koje prate države i od trenutka kad se najavljuje da će se država zaduživati na financijskom tržištu”, rekao je.
Njihove prognoze, kazao je, koje su daleko ispod prognoza vlade, zapravo su “umjetno špekulativno rušenje kreditnog rejtinga zemlje”.

Ja mislim da ni u jednoj državi u Europi nitko nikada ne bi preživio, u smislu svog posla kojim se bavi, kada bi to napravio Nicolasu Sarkozyu, Angeli Merkel ili nekom drugom, poručio je Lesar pozvavši izvršnu vlast da reagira.

“To je alarm da izvršna vlast mora hitno reagirati jer svi napori koji će se eventualno i ulagati past će u vodu, a Hrvatska će se zaduživati po nepovoljnijim uvjetima nakon takvih prognoza koje dolaze iz same Hrvatske”, naglasio je čelnik Hrvatskih laburista.

Izvor: Hina

| Broj posjeta: 1.570 |

2 komentara u "Laburisti traže raspravu o stečajevima, poslovanju javnih poduzeća i analizama banaka"

  1. eto konačno javno netko postavlja pitanja koje potajno svi šapućemo…nažalost gosp. Lesar već duži niz godina (koliko ja pratim rad sabora) postavlja takva pitanja ali ne pamtim da sam na njih ćuo i javni odgovor a kamoli da je netko za takve propust i odgovarao..a valjda će se i to promjeniti

  2. Velikim istraživanjem koje je 2004g.i 2008g. provela radna grupa Svjetske banke i Međunarodne financijske korporacije(International Finance Corporation) u suradnji sa Oxford University Press, te Stečajnim odborom Međunarodnih saveza odvjetničkih komora, bila je obuhvaćena i Hrvatska, kroz analizu 69 slučaja stečajnih postupaka.
    U analizi su se obrađivali podaci o troškovima stečajnog postupka, vremenu trajanja, indikatoru očuvanja prioriteta naplate, indikatoru pozitivnog ishoda,indeksu opsega ovlasti suda u postupku i indeks uspjeha u postignuću tri cilja stečajnog postupka.
    Po troškovima stečajnog postupka Hrvatska je sa svojim postotkom od 15% vrijednosti tog troška u ukupnoj vrijednosti dužnika bila prvi vrhu te ljestvice.
    Veći troškovi stečajnog postupka bili su izraženi u Italiji(22%), Makedoniji(28%),Poljska(22%),Slovačkoj(18%),Srbiji(23%), dok je apsolutni (negativni)rekorder sa svojih 42% bila Ukrajina!
    Najmanji trošak stečajnog postupka imala je Norveška sa svega 1% udjela od vrijednosti poduzeća.
    Znači, kroz troškove stečajnog postupka se kod nas u prosjeku “pojede” 15% vrijednosti poduzeća koje uđe u stečajni postupak!
    “Troškovi stečajnog postupka”(sudski troškovi postupka, nagrade stečajnog upravitelja i članova odbora vjerovnika) i “Ostale obveze stečajne mase”(troškovi odvjetnika i odvjetničkih ureda) su u prioritetu isplate ispred radničkih potraživanja koja se vode kao prvi viši isplatni red!?
    Po čemu se tako vode, a nisu pri vrhu, to treba pitati bivšu vladu Ive Sanadera koja se 2006g. hvalila kako je radnike stavila na prvo mjesto kod naplate potraživanja!?
    Po prosječnom vremenu trajanja stečajnog postupka Hrvatska je, na žalost, opet pri samom vrhu te tablice sa 3,1 godine prosječnog trajanja stečajnog postupka.
    Gora od nas je Bugarska, BiH, Rumunjska i Turska sa 3,3 godine,Makedonija (3,7), Slovačka (4), Češka (6,5), a neslavni rekorder je svakako Indija sa svojih 10 godina prosječnog trajanja stečajnog postupka.
    Najkraće vrijeme stečajnog postupka je u Irskoj (3 mjeseca.), Kanadi (8 mj.), te Norveškoj i Finskoj (9mj.).

    E.B.

Imate li komentar?