Isrcpan saborski izvještaj

Ovaj tjedan mogli smo svjedočiti kako željom vladajućih kao na pokretnoj traci jure zakonski prijedlozi i drugi akti. U tri dana rada Hrvatskog sabora odrađeno je tridesetak točaka dnevnog reda. U popodnevnim i večernjim satima, ponekad do 22 sata, bilo je žalosno sjediti u gotovo praznoj sabornici i gledati kako se izmjenjuju izvjestitelji po pojedinim točkama. Od njih tridesetak, bilo je tu i izvješća koja su sasvim sigurno trebali vidjeti i čuti građani u jutarnjem terminu, jer njima Sabor odgovara za sve što učini- No, volja vladajućih je bila drugačija.

Na dnevnom redu našla su se i tri zakonska prijedloga Hrvatskih laburista – Stranke rada. I za te prijedloge su se također vladajući pobrinuli da se nađu na raspravi u popodnevnim satima kada su isključene TV kamere, a samo malobrojni gledaoci MAX TV-a i oni koji Sabor prate putem internata mogli su pratiti raspravu o tim zakonima. Zapravo nije jasno koga se to vladajući boje kad se raspravlja o prijedlozima Hrvatskih laburista – Stranke rada. Boje li se svojih građana ili prijedloga koje nude Laburisti. Vjerojatno obojeg, jer predložene izmjene zakona bile su u interesu radnika i građana. Naravno, ocijenili su ih kao „opasne“, „demagoške“ i tome slično. Oni će, kažu, izraditi puno ljepše i bolje. Samo se ne zna kada. Do tada brige građana brinu laburisti. Vlast nema vremena.

Prvi prijedlog laburista, Zakon o zračnim lukama, trebao je omogućiti radnicima Zračne luke Zagreb d.o.o. da steknu 10% poslovnih udjela u temeljnom kapitalu prije davanja u koncesiju Zračne luke Zagreb. Prijedlog je popraćen s 800 potpisa zaposlenih u Zračnoj luci Zagreb, a podupire ga i obećanje bivše vlade. Ni ti argumenti nisu ništa značili vladajućima. Zakonski prijedlog je odbijen. Jasno je i zašto – ide u prilog radnicima, a ne krupnom kapitalu, a zna se gdje su gazde ove vlade.

Drugi prijedlog je bio izmjena Zakona o minimalnoj plaći, kojim je minimalna plaća od 2.814,00 kn sa sadašnjeg iznosa od 36% u prosječnoj plaći Republike Hrvatske trebala porasti na 40% i rasti sljedećih pet godina svake godine po dva posto do iznosa od 50% udjela u prosječnoj plaći RH. Podaci govore da se minimalna plaća nije mijenjala tri godine, da je inflacija preko 5% u tijeku ove kalendarske godine, a da 115.000 radnika prima minimalnu plaću. Sve to nije bilo dovoljni i prijedlog zakona je odbijen – odbila ga je Vlada, ali ga je odbila i vladajuća socijal-demokratska većina u Saboru.

Treći je bio Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima, kojim je trebalo ukinuti deviznu klauzulu i zaštititi građane, a ne bankarski sustav koji ih dovodi na prosjački štap. Prijelod zakona je „opasan“, mi smo „populisti“ i našim prijedlogom mogli bismo „dovesti bankarski sustav u probleme“. Što smo svi mi u problemima – nema veze. Važno da banke ne dođu u probleme. Predstavnik kluba bivše vlasti čak je izjavio da možemo biti sretni jer banke kod nas nisu ušle ni u kakve poteškoće. Naravno da nisu, sanirane su ogromnim novcem hrvatskih građana, kupljene jeftino i danas posluju u uvjetima bankarskog raja – s deviznom klauzulum i promjenjivim kamatama. I još o njima brižno misle sve hrvatske vlade, i lijeve danas i desne jučer. Još nam je i dobro kakvi nama vladaju.

Dva naša prijedloga morali smo povući iz procedure jer je bilo bespredmetno o njima raspravljati nakon sedam mjeseci čekanja da dođu na dnevni red rasprave u Saboru. Radilo se o Zaključcima o stečaju koji su laburisti još 1. ožujka uputili u proceduru i Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji koji je upućen 10. travnja o.g.. Zbog vremenskog odmaka i donošenja drugih Zakona nakon ovoliko vremena rasprava o tim prijedlozima bila bi sasvim neprimjerena jer su se vladajući i o tome pobrinuli, ne dozvoljavajući o njima raspravu na vrijeme.

Osim o svojim zakonima zastupnici Hrvatskih laburista imali su značajne i zapažene raspraveo svim važnijim točkama dnevnog reda tako je o prijedlogu Zakona o registru birača koji je Vlada RH uputila u prvo čitanje govorio Dragutin Lesar.

O Prijedlogu nacionalne strategije za suzbijanje zlouporabe droga kao i izvješćuo pojavama diskriminacije za 2011. godinu govorila je NansiTireli.

O izvješće Hrvatske narodne banke za 2011. godinu na koju raspravu u popodnevnim satima se nije udostojio doći pred zastupnike guverner Vujčić već je poslao viceguvernera, govorio je Branko Vukšić, kao i o Izvješću o radu Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra domovinskog rata.

O izvješću Hrvatske Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja za 2011 godinu govorio je Zlatko Tušak.

Nikola Vuljanić je govorio o Izvješću Hrvatske zaklade za znanost za 2011. godinu i Izvješću o radu nacionalnog vijeća za znanost RH za 2011. godinu.

O izvješću o poslovanju Fonda hrvatskih branitelja iz domovinskoga rata i članova njihovih obitelji za 2011 godinu govorio je Mladen Novak.

Uz maratonski odrađen dnevni red laburisti su imali niz replika i pojedinačnih nastupa, a u ime Kluba laburista zatražena je i stanka zbog problema otkupne cijene mljekara o čemu je govorio Branko Vukšić.

U petak smo glasovali. Nažalost, elektronski sustav još uvijek ne rade – glasuje se rukom i nema evidencije kako je tko glasovao. Glasovali smo po savjesti i stavovima stranke – za sve ono što je od interesa građanima i posebno radnicima, protiv onog što mislimo da šteti. Izabrali smo glavnog ravnatelja i programsko vijeće HRT-a. Valjda će nam i program biti bolji. I valjda neće prekinuti prijenose Sabora.

— Zlatko Tušak

| Broj posjeta: 998 |

Želite li komentirati? Objava: "Isrcpan saborski izvještaj"

Imate li komentar?