HRT – javna stvar ili privatna prćija?

Hrvatski laburisti i predsjednik saborskog Odbora za medije, Branko Vukšić, prihvatili su početkom godine, u dobroj vjeri, suradnju s ministricom kulture Andreom Zlatar u namjeri da se preuzme odgovornost za stanje na HRT-u i da se zaustavi kontinuirana proizvodnja kaosa kojim upravljaju očito nekompetentni ljudi.

Javna televizija je snažan javni servis svih građana i zato smo odgovorno pristupili poslu uvjereni da je suradnja na tom pitanju s vladajućima moguća i neophodna.

Očekivali smo da će ova Vlada ozbiljno pristupiti rješavanju problema, ali, gle čuda, prevareni smo. Svoju nesposobnost ili MUTNU igru vladajuća koalicija želi zamagliti prebacivanjem odgovornosti na Hrvatske laburiste i Branka Vukšića osobno.

Dirigirani napadi i podmetanja Nacionala u protekla dva tjedna, tomu idu u prilog.

Hrvatski laburisti neće više sudjelovati u FARSI koju proizvodi vladajuća koalicija, gebelsovska manipulacija očito ima veze s “gestapovskom efikasnosti” prvog potpredsjednika Vlade Čačića.

Naš prijedlog izmjena i dopuna Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji, koji se bitno razlikuje od krivotvorene verzije objavljene prošli tjedan u Nacionalu, uputili smo u redovnu proceduru.

Osnovna postavka prijedloga je jasna, program mora biti prije svega autonoman u odnosu na vlasničku strukturu, a to znači u odnosu na vlast i političare.

Politika može samo stvoriti uvjete da radiotelevizijom upravljaju sposobni i odgovorni ljudi.

Hrvatski laburisti u tome vide svoju ulogu, bez obzira koliko ona bila ograničena odnosima vladajućih i oporbe, većina i manjine.

Laburisti neće sudjelovati u kanibalizaciji Hrvatske radiotelevizije, a pitanje je samo koliko pirana pliva u moru oko televizije čiji proračun iznosi 1,5 mlrd. kuna? Da li je i ovdje riječ o popularnom javno-privatnom interesu koji namjerno generira kaos i nastoji odgoditi promjene ili zauzeti ključne pozicije u raspodjeli javnog novca.

Što nudi PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRT-u Hrvatskih laburista – Stranke rada?

Agonija na Hrvatskoj radioteleviziji, mediju koji bi trebao biti javan, na usluzi građanima, je neupitna. Jedino što je daleko teže odrediti je početak agonije, a još je teže pobrojati sve one koji su činjenjem ili nečinjenjem pridonijeli očajnom stanju na Prisavlju. Ovaj se Zakon, naravno, ne bavi uzrocima i posljedicama agonije te njezinim protagonistima, već nudi BRZO RJEŠENJE.

Trenutno važeći Zakon o HRT-u je toliko loš da ga treba mijenjati po hitnome postupku. Samo hitnim izmjenama Zakona moguće je HRT dovoditi u programski i financijski red odmah. A to „odmah“ za programsku shemu znači – jesen.

Što novoga, bitno drukčijega, boljega, efikasnijega i provedivoga donosi ovaj prijedlog Hrvatskih laburista?

U trenutno važećem Zakonu o HRT-u, u kojem je i omjer programa na hrvatskome jeziku pet puta manji od programa na ostalim, nehrvatskim jezicima, najbolnije je preklapanje kompetencija upravljačkog i nadzornog tijela s uredničkim. Što je, naravno, dovelo do toga da HRT-om rukovode klanovi, osobni interesi i voluntarizam. Struka – i ona upravljačka, i ona financijska, i ona urednička – najmanje je važna. Profesionalizam je s Prisavlja u potpunosti prognan pa i nije čudo što se HRT sigurno pretvara u samo još jednu od hrvatskih komercijalnih televizija za koju glavni urednik traži od poznatog režisera PILOT FILMA (to vam je, pojašnjava režiser, kao da tražite pilot OLIMPIJADE).

Ovaj Zakon stvara pretpostavke da HRT postane javni servis.

Ovaj Zakon stvara pretpostavke da svatko u okviru svojih kompetencija i ovlasti radi svoj posao.

Ovaj Zakon stvara pretpostavke da Uprava HRT-a ne utječe na program.

Ovaj Zakon stvara pretpostavke da POLITIKA ne može kadrovirati na HRT-u.

Evo i bitnih izmjena, odnosno, odlika laburističkih promjena Zakona o HRT-u:

  1. UPRAVLJAČKI SEGMET HRT-a

Čine ga Nadzorni odbor i Ravnateljstvo.

Tko bira Nadzorni odbor?

Hrvatski sabor.

Tko bira Ravnateljstvo, odnosno; glavnog ravnatelja HRT-a?

Nadzorni odbor, na temelju raspisanog natječaja.

Koja je uloga Nadzornog odbora?

Nadzirati poslovanje HRT-a, odnosno Ravnateljstva.

  1. UREDNIČKI SEGMENT HRT-a

Čine ga Programsko vijeće te glavni urednik Hrvatske televizije i glavni urednik Hrvatskoga radija.

Tko bira Programsko vijeće od 11 članova (10 medijskih, neovisnih stručnjaka iz civilnoga društva te jedan s HRT-a)?

Hrvatski sabor (po natječaju koji raspisuje Odbor za informatizaciju, informiranje i medije).

Tko bira glavne urednike?

Programsko vijeće. Raspisuje natječaj. Razgovara sa svim kandidatima koji pred novinarima i Vijećem obrazlažu svoj program. Glavnog urednika kojeg izabere Programsko vijeće treba potvrditi Radna jedinica Program s 50% plus jedan glas. Dakle, mišljenje „kreativnih radnika“ je OBVEZUJUĆE!

PRVI I DRUGI „segment“ HRT-a tijesno surađuju ali se ne miješaju jedan drugome u posao.

Kao što je vidljivo, na ovakav izbor poslovnog i uredničkog vrha HRT-a politika ima najmanje utjecaja. Više utječe na onaj poslovni, što je, možda, i prirodnije.

Novim načinom izbora glavnih urednika politici je gotovo nemoguće nametnuti svojega favorita.

Novinari bi po prvi put IZRAVNO ODLUČIVALI tko će HRT uređivati, voditi kreativno.

Članovi Programskoga vijeća moraju biti ugledni stručnjaci – a ne peta liga ovisnih političara zakamuflirana članstvom u umjetničkim udrugama i civilnome sektoru – čije je područje djelovanja vezano (i) uz medije. Po ovome se Prijedlogu zakona ne može postati članom Programskoga vijeća samo zbog pripadnosti npr. udruzi potrošača ili nekoj umjetničkoj asocijaciji. Član Vijeća može biti npr. slikar koji se ujedno bavi i medijima, branitelj, književnik ili član udruge potrošača koji dokazano poznaje medije.

Što ako ravnateljstvo loše posluje a urednici rade loš, komercijalan, nejavan program?

Odbije li Sabor njihova godišnja izvješća, biraju se nova poslovna i urednička tijela.

Objavom našeg prijedloga zakona otvaramo i javnu raspravu. Svoje prijedloge šaljite na klub.laburisti@sabor.hr

Dragutin Lesar

>>> Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji

| Broj posjeta: 1.108 |

Želite li komentirati? Objava: "HRT – javna stvar ili privatna prćija?"

Imate li komentar?