Tireli: Što ćemo raditi kada ne budemo imali što dati u koncesiju ili prodati? (video)

Dok god Vlada ne objavi studiju kojom bi pokazala da je monetizacija autocesta jedino moguće rješenje, Hrvatski laburisti ne mogu podržati namjeru Vlade da autoceste da u koncesiju. Također ne mogu podržati planiranu prodaju HPB-a jer smatraju da je upravo ova banka, koja je još uvijek u hrvatskom vlasništvu, ‘zlatna koka’ koja bi mogla pokrenuti hrvatsko gospodarstvo

Izostanak očekivanih reformi i investicija, poručila je potpredsjednica Hrvatskih laburista Nansi Tireli, doslovno tjera Vladu na poteze poput monetizacije autocesta i prodaje HPB-a, a to, smatraju Laburisti, nije dobro. Upravo zbog toga Laburisti su od Vlade zatražili da napravi studiju kojom bi se dokazalo da je monetizacija isplativija ili jedino moguće rješenje.

‘Realno ne znamo koliko će nas koštati obveze prema koncesionaru u budućnosti s obzirom na rentabilnost odnosno ostvareni promet tijekom godina. Svi investicijski projekti koji mogu imati imalo utjecaja na rentabilnost autoceste morat će se usuglašavati s privatnim partnerom, pri čemu će troškove investiranja u novu prometnu infrastrukturu i dalje snositi država. Jasno je da u ovakvom poslu rizike snosi država, a privatni partner ostvaruje profit’, poručila je Tireli.

Uvjereni su Laburisti da će konačni ceh svega što se događa oko autocesta snositi građani. ‘Što se može očekivati kad ceste preuzme koncesionar? U prvom redu poskupljenje cestarine, upitno održavanje, a pogotovo upitan status za 2.500 radnika. Razlog za dodatnu zabrinutost svakako je dosadašnja praksa. Na to ukazuju klauzule ugovora s Bina Istrom i autocestom Zagreb-Macelj. Npr. Bina Istra ne plaća PDV na ispostavljenu fakturu’, kaže Tireli.

Podsjetila je Tireli i na to da je premijer Zoran Milanović predložio da mirovinski fondovi hrvatskim obveznicama otplate kredite HAC-a. ‘Od početka krize u Hrvatskoj obvezni mirovinski fondovi dramatično su povećali svoja ulaganja u hrvatske državne obveznice. Prema lipanjskim podacima, uložili su ogromnih 45,16 milijardi kuna ili 72,33 posto svoje ukupne imovine. Rizik hrvatske obveznice toliko je velik da bi uprave mirovinskih fondova, najvećih kupaca obveznica koje su agencije za rejting proglasile smećem, trebali upozoriti državu da će zbog zaštite interesa 1,68 milijuna mirovinskih štediša konačno prestati financirati nesposobnost Vlade’, kazala je Tireli.

Laburisti su stoga predložili svoja rješenja da se autoceste ne bi morale dati u koncesiju. Kao prvo predlažu reprogram kredita HAC-a s obzirom da kamate na svjetskom tržištu kapitala nikada nisu bile povoljnije. ‘Kao drugo, moguće je izdati državne obveznice koje će otkupiti HNB. Naime u deviznoj rezervi HNB-a ima 12 milijardi eura, tako da bi HNB mogao dati četiri milijarde za kredit HAC-a. Kao treće moguće je rješenje da HAC izda obveznice koje bi onda otkupili mirovinski fondovi i građani koji imaju štednju’, pobrojala je Tireli.

Usprotivili su se Laburisti i prodaji HPB-a, za koji smatraju da može pokrenuti hrvatsko gospodarstvo. Naime, kako je podsjetio Zlatko Tušak, u jučer raspravljenoj industrijskoj strategiji Vlada si je, među ostalim, zacrtala povećanje izvoza za 30 posto i 85.000 radnih mjesta, no i sam ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak odmah je priznao da nedostaje kapital za provedbu tih mjera dok su poduzetnici upozorili da ih ne prate poslovne banke.

Laburisti stoga smatraju da bi upravo HPB mogao biti rješenje za problem. ‘Znamo da strane banke ne žele pomoći i financirati izvoz jer bi tako stvarale konkurenciju u svojim zemljama. Iako to znamo, ova vlast ipak pod svaku cijenu želi prodati jedinu banku koju ima u vlasništvu. Takva prodaja imat će dugoročne štete za gospodarstvo i kratkoročne koristi za krpanje proračunskih rupa. Upravo je HPB zlatna koka koja može biti pokretač hrvatskog gospodarstva, međutim Vlada se odlučila za prodaju od koje neće biti financijske koristi, a dobit će mrvice’, poručio je Tušak.

Kako bi potkrijepio svoju vjeru u HPB, Tušak je kazao da ova banka, koja je gotovo uništena mutnim poslovima, nakon pet godina ima sve bolje rezultate. Prije dvije godine aktiva HPB-a bila je 17 milijardi dok je u šest mjeseci ove godine bila 19,1 milijardu. HPB-u su rasle i kreditne aktivnosti za servisiranje gospodarstva za sedam posto, a za građane 2,9 posto.

‘Prodajom HPB-a izgubit ćemo i ovo malo financijskog suvereniteta koji imamo’, zaključio je Tušak.

Izvor: http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/355045/Laburisti-umjesto-monetizacije-predlazu-da-HAC-izda-obveznice.html

Nansi TireliIzostanak očekivanih reformi i investicija doslovno tjera Vladu na poteze poput monetizacije autocesta i prodaje Hrvatske poštanske banke, a to nije dobro!

Laburisti se slažu s onim stručnjacima koji smatraju da racionalizaciju poslovanja i rentabilnost može ostvariti i domaći menadžment. Što ćemo raditi kada ne budemo imali što dati u koncesiju ili prodati?

Monetizacija je mjera za hvatanje kratkog daha za državu.

Ne vjerujemo Vladi tako dugo dok ne objavi studiju kojom bi pokazala da je tzv. monetizacija autocesta isplativija ili jedino moguće rješenje. Realno ne znamo koliko će nas koštati obveze prema koncesionaru u budućnosti s obzirom na rentabilnost odnosno ostvareni promet tijekom godina.

Svi investicijski projekti koji mogu imati imalo utjecaja na rentabilnost autoceste, morat će se usuglašavati s privatnim partnerom, pri čemu će troškove investiranja u novu prometnu infrastrukturu i dalje snositi država. Jasno je da u ovakvom poslu rizike snosi država, a privatni partner ostvaruje profit.

Ako autoceste nisu isplative državi, neće biti isplative ni privatnom partneru! A to će onda opet platiti država odnosno porezni obveznici.

Što se može očekivati kada ceste preuzme koncesionar?

U prvom redu poskupljenje cestarine, upitno održavanje, a pogotovo upitan status za gotovo 2500 radnika. Razlog za dodatnu zabrinutost svakako je dosadašnja praksa. Na to ukazuju klauzule Ugovora sa Bina Istrom i autocestom Zagreb — Macelj. Bina-Istra npr. ne plaća PDV na ispostavljenu fakturu.

Što nam je predložio premijer Milanović, osobito mlađima od 52 godine? Predlaže da mirovinski fondovi hrvatskim obveznicama otplate kredite HAC-a! Prema podacima HANFE, od početka krize u Hrvatskoj obvezni mirovinski fondovi dramatično su povećali svoja ulaganja u hrvatske državne obveznice. Prema lipanjskim podacima uložili su ogromnih 45,16 milijardi kuna ili 72,33 % svoje ukupne imovine.

Rizik hrvatske obveznice toliko je velik da bi uprave mirovinskih fondova, koji su najveći kupci obveznica koje su rejting agencije proglasile smećem, trebali upozoriti državu da će zbog zaštite interesa 1,68 milijuna mirovinskih štediša konačno prestati financirati nesposobnost Vlade. Ukupno su mirovinske štediše u lipnju u fondove uplatili 393 milijuna kuna, a od početka godine oko 2,5 milijardi.

Što se može napraviti, a da se autoceste ne daju u koncesiju pod tko zna kakvim uvjetima?

1. Na svjetskom tržištu kapitala kamate nikad nisu bile niže. Re
program kredita je prvi potez.

2. Moguće je izdati državne obveznice koje otkupljuje HNB

Zlatko TušakZašto HPB ne treba prodati?

Planom upravljanja imovinom RH (2014-2020.) među 26 tvrtki i Hrvatska poštanska banka predviđena je za prodaju. Planom je Vlada zacrtala i 4 cilja, a posebno važna su 2 cilja, povećanje izvoza za 30% i 85. 000 radnih mjesta.

Sam ministar Vrdoljak priznao je da nam nedostaje kapital za provedbu tih mjera, a poduzetnici upozoravaju da ih ne prate poslovne banke.

Znamo da strane banke ne žele pomoći i financirati izvoz jer bi tako stvarali konkurenciju u svojim zemljama. Iako to sve znamo ova vlast ipak pod svaku cijenu želi prodati jedinu banku koju ima u vlasništvu.

Takva prodaja imat će velike dugoročne štete za gospodarstvo i kratkoročne koristi za krpanje proračunskih rupa. Upravo HPB može biti glavni pokretač oporavka i razvoja naše industrije ali i zdrave bankarske konkurencije koja će zaštititi interese Hrvatske.

To potvrđuje i činjenica da HPB, gotovo uništena banka mutnim poslovima, nakon 5 godina ima sve bolje rezultate. Pokazuje se da i domaći menadžment može dobro upravljati bankama i javnim tvrtkama.

Rezultati pokazuju ogroman napredak HPB:

– 2012. Aktiva iznosi 17 milijardi

– 2013. 18 milijardi

– 6 mjeseci ove godine 19.1 milijardu

Svoju tržišnu poziciju ojačala je sa 3,6 na 4,9% u odnosu na druge banke i 7. je banka od ukupno 30 banaka.

Njene kreditne aktivnosti za servisiranje gospodarstva rasle su preko 7%, a za građane 2,9%.

Operativna dobit je porasla za 40% u 6/2014 za isto razdoblje 2013. i iznosi 156 miliona kuna.

To je banka koja nema hipoteku nad kreditima u CHF jer ih nije ni plasirala.

Knjigovodstvena vrijednost joj je 1,5 mlrd. kuna.

| Broj posjeta: 565 |

Želite li komentirati? Objava: "Tireli: Što ćemo raditi kada ne budemo imali što dati u koncesiju ili prodati? (video)"

Imate li komentar?