ONOVNI MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI HRVATSKOG GOSPODARSTVA

Uvidom u osnovne makroekonomske pokazatelje u razdoblju 2000.- 2010.g, može se sagledati dinamika kretanja Hrvatskog gospodarstva i osvjestiti dubina krize u kojoj jesmo.

Tablica: OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI HRVATSKOG GOSPODARSTVA 2000.-2010.G.excel

Bruto društveni proizvod, kao osnovni pokazatelj stanja i kretanja gospodarstva, od Domovinskog rata do danas imao je kontinuirani rast izuzev u dvije godine. Pad u odnosu na prethodnu godinu ostvaren je 1999 od -1,5% i deset godina kasnije, 2009. g. od -5,8%. Ovaj poslijednji započeo je početkom 2008. g. kad je ostvarena stopa rasta bila upola manja od ostvarene u prethodnoj 2007.g.

Eskaliranje pada BDP-a nastavlja se i u prvom polugodištu 2010.g. s negativnom stopom od -2,5% u odnosu na isto razdoblje urušene baze iz 2009.g.

Industrijske proizvodnje imala je također negativan rast samo u 1999.g., od -1,4% i 2009.g. od -9,2%. Već u 2008.g. bio je gotovo zaustavljen trend rasta iz 2007.g. i ranijih godina. Prerađivačka proizvodnja, čije učešće u strukturi industrijske proizvodnje iznosi 84%, pala je u 2009. u odnosu na 2008.g za gotovo 11 indeksnih poena i time najsnažnije utjecala na pad industrijske proizvodnje i BDP-a.

Problemi sa likvidnošću doprinjeli su takvom kretanju i ostavili duboke poslijedice. U uvjetima kad su domicilne majke naših banaka već bile u velikim teškoćama, u 2007 g. došlo je do znatnog smanjenja kredita stanovništvu, pravnim osobama i poduzetnicima, uz istovremeni rast kamatnih stopa. Središnja banka intervenirala je nekoliko puta otpuštanjem obaveznih rezervi poslovnim bankama radi kreditnih plasmana. No zbog neprilagođenih uvjeta kreditiranja i nepripremljenosti državnih institucija, ovi dragocijeni izvori ostali su bez značajnijih pozitivnih učinaka za gospodarstvo Hrvatske.

Na kraju 2009.g. bilo je 64 tisuće insolventnih osoba (27 tis. pravnih i 37 fizičkih- obrti), čije su nepodmirene prijavljene obaveze iznosile 27 mlrd. kn. ( pravne os. 22 mlrd.) a koje su zajedno imale 73 tisuće zaposlenih koji uglavnom nisu dobivali plaću. Među nepodmirenim obavezama nalazile su se i obaveza tih firmi prema Državi za poreze i doprinose.

Uslijedilo je otpuštanje radnika. U 2008.g. bilo je 236.741 nezaposlene osobe (stopa nezap. 13,2). U IX mj. 2010.g.bilo je 289.503 osoba (stopa 16,9) što je porast za 52.762 nezaposlena, od kojih je tek 69,5 tisuća ili 24% privremeno primalo novčane naknade za nezaposlenost. U IX mjesecu još je uvijek zaposlen veliki broj radnika u turizmu. Situacija je stoga puno teža. Prema privremenim podacima DSZ i HGK, neposredno prije privremenog zapošljavanja za potrebe turističke sezone, na kraju I kvartala o.g. bilo je nezaposleno 318.658 (porast nezaposlenih od 2008.g. za 81.917 radnika) a stopa nezaposlenosti 18,4.

U trgovini na malo pad prometa u 2009.g. iznosio je -15,3 %.. Krizi na pomolu unatoč, pravne osobe investiraju u dugotrajnu imovinu u 2007. g. 78 (rast 10%) a u 2008.g. 83,7 mlrd. kn. (rast 7%), nakon čega su investicije potpuno zamrle.

Unatoč kontinuiranom rastu iz godine u godinu, u 2009. g. svi pokazatelji turizma imali su negativan predznak. Broj noćenja -1,4% (domaći gosti -10,5% , strani – 0,25%). Devizni prihod od turizma – 20,2% %. U 2010. očekuju se pozitivni pokazatelji, izuzev broja noćenja domaćih turista. Međutim, unatoč porastu broja noćenja stranih turista, u razdoblju I-VIII od 3,6% , i rastu deviznog prihoda od 14,1%, ostvaren devizni prihod iz 2007. g. od 7,46 mlrd. EUR-a neće se dostići.

Zahvaljujući krizi pozitivan trend ostvaruje se u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Iako drastično padaju i izvoz i uvoz, pozitivno je što uvoz pada puno intenzivnije. Nakon velikog negativnog salda vanjskotrgovinske platne bilance u 2008. g. od -11.232 mlrd EUR-a u 2009. g. isti iznosi -7.702 mlrd. što je pad za 31,4%.

Unatoč svemu iz godine u godinu planira se rast državnog proračuna. U 2009. g. deficit proračuna je eskalirao na 9,6 mlrd., što nije niti blizo brojci koja se očekuje u 2010. g. Aktivnosti Vlade usmjerene su na nova porezna opterećenja najšireg zahvata za povećanje prihoda proračuna. Rashodi se sramežljivo korigiraju kroz nekoliko rebalansa proračuna.

Za podmirenje obaveza Država najčešće poseže za zaduživanjem u Zemlji i inozemstvu. Dug središnje Države na kraju 2009.g. iznosio je 115,8 mlrd. kn., (koji je udvostručen u odnosu na dug iz 2000.g.) a bruto inozemni dug RH 44,5 mlrd. EUR-a (koji će do kraja 2010.g. biti 4 puta veći od duga iz 2000.g.), jer je u proteklom razdoblju 2010. g. trend jednog i drugog duga u usponu.

Marija Hećimović

| Broj posjeta: 3.791 |

Želite li komentirati? Objava: "ONOVNI MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI HRVATSKOG GOSPODARSTVA"

Imate li komentar?