Odluka Ustavnog suda RH kojom se pitanje referendumske inicijative za zabranu outsourcinga proglašava neustavnim, ponovno nas potiče da upozorimo na svu nakaradnost hrvatskog pravnog uređenja referenduma.
Hrvatski laburisti u nizu pokušaja upozoravali su da je nužno promijeniti slijed radnji prilikom prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma. I dalje čvrsto stojimo na stajalištu da Ustavni sud, i prije početka prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma, mora odlučiti o ustavnosti samog referendumskog pitanja na zahtjev Organizacijskog odbora.
Ovo pitanje nužno je urediti na ovaj način upravo zbog građana koji daju svoje potpise, i silnog truda kojeg svaka građanska inicijativa mora uložiti kako bi zadovoljila rigoroznim uvjetima propisanim našim zakonima, a to je da se prikupi 10% potpisa birača u RH u 14 dana. Nakon što su Organizacijski odbor i više od pola milijuna hrvatskih građana zatražili raspisivanje referenduma o donošenju zakona kojim bi se zabranilo izdvajanje pratećih djelatnosti iz javnih službi, Ustavni sud svojom je odlukom spriječio raspisivanje referenduma odlučivši da pitanje nije u skladu s Ustavom, i time osujetio napore brojnih građana koji su podržali ovu inicijativu. Ovakav scenarij mogao se izbjeći da inicijativa Hrvatskih laburista da se o ustavnosti referendumskih pitanja odlučuje prije prikupljanja potpisa, nije bila odbijena od vladajuće većine bez razumnog obrazloženja.
Čitajući obrazloženje odluke Ustavnog suda, ističemo zanimljiv stav Ustavnog suda o karakteru referenduma. Iako je Ustavom izrijekom propisano da narod svoju vlast ostvaruje izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem, pri čemu Ustav ova dva modela izjednačuje po važnosti, obrazloženje ove Odluke Ustavnog suda kaže drugačije. Tako se u točki 33.3 Odluke kaže da neposredna demokracija jest Ustavom dopušteni i legitimni, ali ne i primarni i redovit oblik odlučivanja o uređivanju gospodarskih, pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj. Iz tog stava Ustavni sud izvodi svoj zaključak (točka 47.) da su Vlada i Hrvatski sabor ovlašteni provoditi sve mjere koje im po Ustavu pripadaju, u bilo koje vrijeme i bez bilo kakvih posebnih uvjeta, pa sa zebnjom postavljamo pitanje – znači li to da će se svaka buduća zakonodavna građanska inicijativa proglasiti neustavnom, jer je donošenje i predlaganje zakona primarno u nadležnosti nadležnih državnih tijela, što se desilo i u slučaju referenduma o outsourcingu? Plašimo se da ovakvim obrazloženjem Ustavni sud i službeno referendum svrstava u rang zabave za narod, lišavajući ga izvorne snage koju mu daje Ustav.
Nansi Tireli
predsjednica
Na žalost nisam dovoljno dobro upoznat sa sadržajem našeg stranačkog prijedloga da se o ustavnosti referendumskih pitanja odlučuje [b]prije[/b] prikupljanja potpisa.
Pretpostavljam da se razmatralo mogućnost da razni “organizacijski odbor” iskoriste takvu mogučnost da bi provjeravali svoje razumijevanje razlike ustavnog i neustavnog, te tako “zatpali” Ustavni sud.
Svakako bi bilo potrebno da Orgamizacijski odbori nekako [b]legitimiraju svoju ozbiljnost[/b] s referendumskom inicijativom [da je pitanje važno, da su podržani građanskom javnošću, da je izgledna mogućnost prikupljanja dovoljnog broja potpisa itd.]
No, kao što rekoh, ne znam puni sadržaj prijedloga Hrvatskih laburista, jer možda je u prijedlogu sve to riješeno, a ja naprosto gnjavim iz neznanja, što mi se nerjetko događa :-)!
Romano Krauth
Ogranak Trnje