Laburisti podnijeli Interpelaciju o radu Vlade RH u vezi TTIP-a

Predmet interpelacije je uloga Vlade Republike Hrvatske u postupku pregovora Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država o sklapanju Partnerstva za transatlantsku trgovinu i ulaganja (TTIP)

Zastupnici koji podnose ovu interpelaciju smatraju kako je nužno otvoriti raspravu pred Hrvatskim saborom o postupcima i odlukama Vlade Republike Hrvatske i njezinoj ulozi u procesu pregovora Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država o sklapanju Partnerstva za transatlantsku trgovinu i ulaganja (dalje u tekstu: TTIP), te odgovornom pristupu samim pregovorima koji uključuje izradu studije utjecaja TTIP-a na hrvatsko gospodarstvo, prava iz rada, zaštitu zdravlja građana te okoliša, kao i transparentno informiranje hrvatske javnosti o tijeku i sadržaju pregovora.

Pregovori o sklapanju TTIP-a između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država započeti su u srpnju 2013. godine. Europska komisija dobila je mandat pregovarati u ime Europske unije i svih 28 država članica. U pregovorima Europska komisija nastupa na temelju smjernica koje je od vlada država članica Europske unije dobila radi pregovora o TTIP-u. Smjernice za pregovaranje vlade država članica imaju priliku iznijeti na sastancima Vijeća Europske unije. U samim pregovorima Europsku uniju predstavlja povjerenica Europske komisije za trgovinu, uz koju sudjeluju i timovi pregovarača i stručnjaka Europske komisije s raznih gospodarskih područja. Za zastupanje hrvatskih interesa u pregovorima međunarodnih trgovinskih sporazuma nadležno je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova. Trenutno je završen deveti krug pregovora, no hrvatska javnost kao ni zastupnici u Hrvatskome saboru od Vlade Republike Hrvatske nisu dobili gotovo nikakve informacije o tijeku i sadržaju samih pregovora, kao ni stajalištima Republike Hrvatske vezanima uz pregovore o TTIP-u.

U okviru Europske unije, TTIP se proklamira kao najsloženiji bilateralni trgovinski i investicijski ugovor koji bi bio sklopljen na razini Europske unije, a na mrežnim stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova o TTIP-u se može se pročitati procjena kako će ovaj ugovor donijeti europskom gospodarstvu 119 milijardi EUR godišnje, ukidanje carina, smanjenje visokih troškova izvoza u SAD i priliku za male i srednje poduzetnike. U postupku pregovaranja, zaključivanja i potpisivanja TTIP-a primjenjuju se odredbe članka 207. Ugovora o funkcioniranju Europske unije koje se odnose na trgovinsku politiku, te odredbe članka 218. istog ugovora koje se odnose na sklapanje međunarodnih ugovora. Iako se TTIP pravno tretira kao trgovinski ugovor, činjenica je da se radi o ugovoru koji daleko prelazi uobičajeni opseg trgovinskih sporazuma budući da mu je primarna svrha usklađivanje poslovnih okruženja i to u pogledu regulative, usklađivanjem postojećih pravila te donošenjem novih zajedničkih standarda. Velik naglasak stavlja se na poticanje investicija i uzajamnih ulaganja u sve sfere gospodarstva, uključujući javni sektor (javno zdravstvo, obrazovanje i dr.), što po prirodi stvari ne pripada u domenu klasičnih trgovinskih ugovora.

Tri glavne komponente TTIP-a su:

a) pristup tržištu (trgovina robama i uslugama, trgovina, javne nabave)

b) regulatorna suradnja i otklanjanje tehničkih prepreka trgovini, uključujući sanitarne te fitosanitarne mjere te sektore: lijekovi, kemikalije, medicinski uređaji, kozmetika, motorna vozila, tekstil, ICT i pesticidi

c) pravila (pravila o podrijetlu, zaštita intelektualnog vlasništva, olakšavanje trgovine, trgovina i održivi razvoj, zaštita tržišnog natjecanja, trgovina energentima i sirovinama, odredbe o malim i srednjim poduzećima, kretanje kapitala i plaćanje, transparentnost i dr.).

Uz to, TTIP predviđa i mehanizam rješavanja sporova između ulagača i država (ISDS) koji je naišao na brojne primjedbe i zabrinutost širokog spektra zainteresirane javnosti, i to zbog manjka transparentnosti u odabiru arbitara, izostanka žalbenog postupka, sve učestalijeg korištenja ovog mehanizma na štetu suverenog prava država da mijenjaju smjer svojih javnih politika u svrhu promocije javnog interesa, kao što je bio slučaj s Australijom koju je korporacija Philip Morris tužila zbog strožih propisa u označavanju duhanskih proizvoda. Uslijed velikog pritiska javnosti ali i Europskog parlamenta, Europska Komisija je početkom svibnja predložila donekle modificirani prijedlog ISDS-a, o čemu je prva rasprava održana na Vijeću ministara vanjskih poslova dana 7. svibnja 2015. godine. O stajalištima koje je Vlada RH zagovarala na tom sastanku, kao ni sadržaju i razini postignutog dogovora, Vlada RH nije pružila informacije Hrvatskom saboru.

Budući da se radi o izuzetno važnom trgovinskom ugovoru, koji osim tržišnih odnosa ima intenciju regulatorno usklađivanje propisa i standarda s područja zdravstva, radnih odnosa, proizvodnje hrane, obrazovanja, zaštite okoliša, proizvodnje lijekova, uporabe pesticida i dr., čime zadire u najosjetljivija i najvažnija područja života hrvatskih građana, smatramo da je nužno da Vlada Republike Hrvatske odgovorno pristupi ovim pregovorima, te pokaže odgovornost prema svojim građanima pružajući im kvalitetne i provjerene informacije o TTIP-u.

Osnovni razlozi za podnošenje ove interpelacije su sljedeći:

1. Vlada Republike Hrvatske do sada nije izradila studiju utjecaja TTIP-a na hrvatsko gospodarstvo, društvene odnose (rad, zdravstvo, obrazovanje i druge javne usluge) i zaštitu okoliša

2. u Prioritetima Vlade Republike Hrvatske u institucijama Europske unije iz ožujka 2015. sklapanju ovog ugovora daje se deklaratorna podrška bez navođenja specifičnih uvjeta i pitanja od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, kao ni argumenata ili mjerljivih kriterija po gospodarskim područjima i u cjelini

3. Vlada Republike Hrvatske nije zauzela jasno stajalište da je TTIP potrebno definirati kao „mješoviti ugovor“ (mixed agreement) koji podliježe ratifikaciji u nacionalnim parlamentima, čime umanjuje važnost Hrvatskog sabora i europskih nacionalnih parlamenata, te se time priklonila „isključivo europskom“ modelu ugovora (EU-only), koji se potpisuje od strane Europske komisije i time stupa na snagu u svim državama članicama

4. Vlada Republike Hrvatske podržava sklapanje TTIP-a, a o toj činjenici, kao ni o razlozima podrške nije pružila kvalitetne ni transparentne informacije hrvatskoj javnosti.

OBRAZLOŽENJE:

1. Činjenica jest da je Vlada Republike Hrvatske dala podršku sklapanju TTIP-a bez da je prethodno izradila studiju utjecaja TTIP-a na domaće gospodarstvo i društvene odnose u cjelini. Ovakvo postupanje opravdano ulijeva nepovjerenje kako saborskih zastupnika, tako i hrvatske javnosti prema sklapanju TTIP-a. Trgovinski ugovori ovakvih razmjera u pravilu će najviše koristiti razvijenim gospodarstvima snažno orijentiranima na izvoz, dok na slabija gospodarstva, u koja se ubraja i Republika Hrvatska, mogu imati negativne posljedice i poremetiti ionako krhke gospodarske i socija
lne prilike. Možebitno opravdanje da se radi o zanemarivim i još uvijek nepoznatim učincima ne stoji, budući da je susjedna Republika Slovenija, zemlja malog regionalnog gospodarstva, dala izraditi nezavisnu studiju koja je predočena javnosti još u siječnju 2015. Ta je studija pokazala da su pozitivni učinci na rast slovenskog BDP-a zanemarivi. Očekuje se pad radnih mjesta (najmanje 220 u najboljem slučaju, pa sve do 1.500 u slučaju veće liberalizacije trgovine) i to zbog smanjene konkurentnosti više važnih sektora (farmacije, autoindustrije i poljoprivrede) budući da očekivano povećanje izvoza u SAD od 35% neće kompenzirati očekivani pad izvoza u druge države članice EU. Stoga smatramo da je nužno da Vlada RH u što skorijem roku izradi studiju utjecaja TTIP-a na hrvatsko gospodarstvo i pribavi sve raspoloživa podatke za ovaj izračun. Stav Ministarstva vanjskih i europskih poslova kojim se izražava da studiju nije moguće izraditi jer se još ne zna što će sve TTIP-om biti ugovoreno držimo neozbiljnim, već apeliramo na diplomatsku i znanstvenu suradnju kako bi se izradila što kvalitetnija neovisna studija koja će razviti više mogućih scenarija te obuhvatiti sva relevantna područja, i na temelju koje će Republika Hrvatska odrediti svoje prioritetne uvjete i zauzimati službena stajališta u praćenju pregovora i konačnom odlučivanju o TTIP-u na razini Vijeća Europske unije.

2. U dokumentu Vlade RH Prioriteti Vlade Republike Hrvatske u institucijama Europske unije, koji je sukladno Zakonu o suradnji Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske dostavljen Hrvatskom saboru 6. ožujka 2015. godine, Vlada RH obavještava Sabor o najvažnijim pitanjima, temama i stajalištima koje će u razdoblju 2015. godine zastupati pred tijelima Europske unije. Dokument ima tendenciju obuhvatiti najznačajnija pitanja iz nadležnosti EU, podijeljena na područja Općih poslova, Vanjskih poslova, Ekonomskih i financijskih pitanja, Pravosuđa i unutarnjih poslova, Poljoprivrede i ribarstva, Konkurentnosti, Prometa, telekomunikacija i energetike, Zapošljavanja, socijalne politike, zdravlja i pitanja zaštite potrošača, Okoliša i klimatskih promjena te Obrazovanja, mladih, kulture i sporta. U 17 stranica kojima je Vlada obuhvatila svoje prioritete i predstavila ih Saboru, o TTIP-u nije dana niti jedna mjerodavna informacija. U tekstu se tek izražava vrlo načelan stav da Vlada RH podržava sklapanje TTIP-a te da će u okviru zastupanja hrvatskih interesa u pregovorima o sklapanju bilateralnih trgovinskih sporazuma poseban fokus staviti na sklapanje ovog ugovora.

3. Vlada RH nije zauzela jasno stajalište da se TTIP ima smatrati „mješovitim ugovorom“ (mixed agreement). Status „mješovitog ugovora“ pretpostavlja da će svi sklopljeni ugovori zaključeni od strane Europske unije proći i ratifikaciju u nacionalnim parlamentima država članica EU. Na taj je način stala na stranu onih koji smatraju da TTIP pripada u kategoriju „isključivo europskih“ (EU-only) ugovora, koji se sklapaju od strane ovlaštenih tijela Europske unije, te stupaju na snagu u državama članicama samim potpisivanjem, bez naknadne ratifikacije u nacionalnim parlamentima. Ovakvim „stavom bez stava“ Vlada RH derogira važnost Hrvatskog sabora i odriče pravo i mogućnost da se i domaći parlament uključi u donošenje strateških odluka za Europsku uniju, koje će se dugoročno odraziti na svim poljima hrvatskog gospodarstva i društva u cjelini. Na važnost pitanja određenja TTIP-a kao „mješovitog ugovora“ ukazuju i aktivnosti predsjednika 20 europskih parlamenata država članica Europske unije, koji su se u lipnju 2014. sa zajedničkom inicijativom obratile Europskoj komisiji tražeći da se TTIP definira upravo kao „mješoviti ugovor“, a ne „isključivo europski“. Republika Hrvatska nije bila među potpisnicama ove inicijative. Na ovaj upit država članica u listopadu 2014. godine odgovor je dao potpredsjednik Europske komisije Maroš Šefčović, tvrdeći da još uvijek nije moguće odrediti prirodu TTIP-a, već će se ona znati tek kada uvjeti sporazuma budu ispregovarani. U odgovoru se navodi važnost da se o TTIP-u i sporazumima slične prirode povede široka i kvalitetna rasprava u nacionalnim parlamentima, koja će objasniti uvjete i posljedice sklapanja ovakvih ugovora. U međuvremenu, provode se brojni diplomatski napori da se TTIP svrsta u „mješovite ugovore“. U isto vrijeme, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova koje zastupa Republiku Hrvatsku u pregovorima o TTIP-u u tim naporima nema nikakvog udjela.

4. Smatramo da Vlada Republike Hrvatske putem Ministarstva vanjskih i europskih poslova ima dužnost obavještavati hrvatsku javnost o svim bitnim sastavnicama TTIP-a, o svim fazama i područjima pregovora te stajalištima koje je Republika Hrvatska u tim pregovorima zauzela. Do sada nije izrađen niti jedan sustavan prikaz stajališta Republike Hrvatske o TTIP-u, niti je hrvatska javnost upoznata sa sadržajem 24 poglavlja ugovora o kojima se raspravlja. Hrvatskoj javnosti nisu poznati diplomati koji su zaduženi za zagovaranje stajališta Republike Hrvatske u Bruxellesu, niti joj je poznat ishod pregovora u odnosu na hrvatska stajališta. Mrežne stranice Ministarstva vanjskih i europskih poslova sadrže površne informacije, te je dojam da je nadležno ministarstvo stava kako je svoju obvezu informiranja ispunilo objavljivanjem poveznica (linkova) na mrežne stranice Europske komisije.

Obzirom na navedeno, podnositelji Interpelacije predlažu Hrvatskom saboru da nakon provedene rasprave donese sljedeće

ZAKLJUČKE

1. Zadužuje se Vlada Republike Hrvatske da u roku 30 dana Hrvatskom saboru dostavi cjelovito izvješće o aktualnom statusu pregovora o TTIP-u, koje će uključiti prikaz svih dosad definiranih stajališta Vlade Republike Hrvatske u svim dosad održanim krugovima pregovora i rasprava u okviru Vijeća Europske unije, s posebnim naglaskom na mehanizam ISDS te stajališta o opsegu sporazuma s obzirom na javne usluge i javnu nabavu.

2. Hrvatski sabor zauzima stajalište da TTIP spada u kategoriju „mješovitih ugovora“, koji nakon zaključivanja podliježe ratifikaciji u Hrvatskom saboru, i zadužuje Vladu Republike Hrvatske da se za taj stav jasno, nedvosmisleno i aktivno zalaže pred svim tijelima Europske unije ovlaštenim za pregovaranje, zaključivanje i potpisivanje TTIP-a

3. Zadužuje se Vlada Republike Hrvatske da se pred svim tijelima Europske unije ovlaštenima za pregovaranje, zaključivanje i potpisivanje TTIP-a bez odgađanja založi za potpuno uklanjanje oznaka tajnosti s pregovora o TTIP-u u odnosu na nacionalne parlamente država članica Europske unije, i time doprinese transparentnosti pregovora o TTIP-u i dostupnosti svih relevantnih informacija o TTIP-u zastupnicima u Hrvatskom saboru

4. Zadužuje se Vlada Republike Hrvatske da u roku od četiri mjeseca Hrvatskom saboru dostavi nezavisnu studiju utjecaja TTIP-a na hrvatsko gospodarstvo, pružanje javnih usluga, društvene odnose, javno zdravstvo i zaštitu okoliša, na način:

Pored općih pokazatelja i makroekonomske analize, kao područja posebnog interesa hrvatske javnosti koja bi trebala biti obuhvaćena studijom utjecaja, navodimo sljedeće:

a) Radnička prava i kolektivno pregovaranje

Činjenica je da je Europska unija potpisnica osam konvencija Međunarodne organizacije rada (ILO) koje štite prava radnika i kolektivno pregovaranje, dok su Sjedinjene Američke Države potpisnice samo dviju od tih konvencija. Stoga očekujemo jasne i konkretne odgovore vezane uz posljedice potpisivanja TTIP-a i zaštite radničkih prava na području Republike Hrvatske
. Također očekujemo odgovore o uvjetima fluktuacije radne snage i stajalištima EU i SAD što se tiče zaštite prava radnika. Poznato je da SAD ima niže standarde od EU što se tiče kolektivnog pregovaranja, slobode udruživanja i organiziranja radnika, te da se radnička prava sve češće navode kao „prepreka poslovanju“. Analiza i studija utjecaja treba uključiti jasne odgovore na pitanja zaštite radnika i kolektivnog pregovaranja. Potrebno se osvrnuti i na odredbe TTIP-a o „outsourcingu“ radne snage iz Europske unije u SAD u odnosu na prava iz rada.

b) ISDS mehanizam – rješavanje sporova između investitora i države

ISDS mehanizam sastavnica je međunarodnih trgovinskih ugovora, a sadrži ugovoreni način rješavanja sporova između investitora i država. Njime se investitoru daje mogućnost da tuži i dobije odštetu od države koja, promjenom nekih propisa nakon ugovaranja investicije, umanji planirani profit investitora. U studiji valja prikazati procjenu mehanizama ISDS-a o kojima se pregovara, usporediti do sada poznate slučajeve i visine odšteta koje su plaćale države s mehanizmima ugovorenima na sličan način, te sačiniti projekcije najizglednijih slučajeva u kojima bi potencijalni investitor mogao od Republike Hrvatske tražiti odštetu, uspoređujući zakonodavnu dinamiku naše zemlje u odnosu na izmjene poreza, uvjeta rada, minimalne plaće te doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Također se potrebno osvrnuti na ugovorene uvjete za potraživanje odštete zbog neotklonjenih administrativnih barijera kao prepreke investicijama i poslovanju, budući da je pred Republikom Hrvatskom još uvijek velik izazov rješavanja ovog pitanja. Pored toga, potrebno je detaljno prikazati ugovorene ili ponuđene sustave rješavanja sporova (arbitraže i međunarodni sudovi).

c) Javno zdravstvo

U studiji je potrebno sustavno izložiti ponuđene ili dogovorene uvjete vezano uz ulazak privatnih investitora i osiguravatelja u sektor javnog zdravstva i odredbe o mogućoj privatizaciji zdravstvenih usluga, posebice u odnosu na cijenu, kvalitetu i dostupnost zdravstvenih usluga. Ovo je područje ocijenjeno kao najkontroverznije u pregovorima o TTIP-u, a informacije su rijetke i pomno čuvane. Poseban osvrt u ovom području potrebno je staviti i na ISDS mehanizam, imajući u vidu iskustvo Slovačke koja je 2007. godine, nakon što je odlučila zaustaviti započetu privatizaciju zdravstva, bila tužena od osiguravateljske kuće Achmea, te joj je po izgubljenom sporu bila primorana isplatiti gotovo 30 milijuna eura odštete. Ista osiguravateljska kuća, upravo temeljem ugovorenog ISDS mehanizma, tužila je i Poljsku, koja joj je naposljetku morala isplatiti 1,85 milijardi eura odštete.

d) Proizvodnja hrane i GMO

Poznata je činjenica da su američki standardi u proizvodnji hrane kvalitativno niži i neusporedivo manje rigorozni, posebice u odnosu na GMO proizvode. S druge strane, Europska unija još uvijek se drži pravila o “nultoj toleranciji” na GMO proizvode, što predstavlja prepreku trgovini te ima štetne posljedice po američke izvoznike. U studiji je potrebno izložiti detaljnu usporedbu standarda EU o GMO proizvodima i sigurnosti hrane i standarda SAD-a koji će se usklađivati putem TTIP-a. Studija i argumenti vezani uz standarde proizvodnje hrane trebaju biti potkrijepljeni konkretnim podacima, kako bi se načinio pomak s uobičajenog odgovora kojeg hrvatska nadležna tijela daju na ovo pitanje, a to je cit. „da se neće ići protiv niti ispod sadašnjih standarda“.

e) Zaštita okoliša

Potrebno je prikazati i analizirati propise o zaštiti okoliša koji su na snazi u SAD-u i Europskoj uniji, a koji su predmet pregovora o TTIP-u u području regulatorne suradnje i donošenja zajedničkih pravila. U studiji posebnu pozornost treba posvetiti usporedbi pravila koja reguliraju zabranu uporabe štetnih kemikalija u industriji. Također, potrebno je jasno razložiti i usporediti sadržaj pregovora i regulativu EU i SAD-a s područja energetike vezano uz proizvodnju biodizel goriva, nafte, te plina dobivenog hidrauličnim lomljenjem tla (fracking).

f) Poljoprivreda

Analiza IFO instituta o utjecaju TTIP-a na gospodarstvo EU pokazuje da bi potpisivanje tog sporazuma smanjilo dohodak u poljoprivredi odnosno djelatnosti proizvodnje hrane u Europskoj uniji. Također, prema nedavnoj studiji o održivoj poljoprivredi za Hrvatsku, Srbiju, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu koju je naručila zaklada Heinrich Böll Zagreb, proizlazi da bi upravo ekološka poljoprivreda za ove zemlje imala najbolje socio-ekonomske i ekološke učinke. Obzirom na značaj poljoprivredne djelatnosti i njezin udio u BDP-u odnosno ukupnoj zaposlenosti, od velike je važnosti da Republika Hrvatska izradi detaljnu analizu utjecaja TTIP-a na poljoprivredu.

g) Uporaba pesticida

Ovo važno pitanje za zaštitu zdravlja ljudi i okoliša važno je prikazati na način da se usporede odredbe Direktive 2009/128/EC kojom se donose smjernice za postizanje održive uporabe sredstava za zaštitu bilja i biocida i koja donosi standarde o kontroli uporabe pesticida na području Europske unije, te točaka i sadržaja pregovora o ovom pitanju u okviru TTIP-a, imajući u vidu da SAD ima u značajnoj mjeri niže kriterije za uporabu pesticida pri proizvodnji hrane.

h) Uvoz i izvoz

Potrebno je izvršiti analizu utjecaja kojeg će TTIP imati po domaći izvoz u odnosu na podatke o robnoj razmjeni Republike Hrvatske i SAD-a, kao i Republike Hrvatske i pojedinih država članica EU te povezanih nacionalnih ekonomijama poput Turske, obzirom na očekivane promjene u robnoj razmjeni tih zemalja sa SAD-om, što može utjecati na izvozni potencijal Republike Hrvatske kako u SAD, tako i u EU i povezane ekonomije. Isto je tako potrebno napraviti projekciju uvoza iz SAD-a nakon sklapanja TTIP-a, obzirom na zastupljenost i vrstu robe u domaćem uvozu.

i) Malo i srednje poduzetništvo i obrt

Stav je Republike Hrvatske da će TTIP imati povoljan utjecaj na razvoj malog i srednjeg poduzetništva i pospješiti izvoz. Ta tvrdnja za sada nije potkrijepljena podacima, pa je u studiji potrebno prikazati analizu i konkretne podatke vezane uz vrstu djelatnosti, područja izvoza kao i područja uvoza malih i srednjih poduzeća te obrta, uz ostala područja i načine predviđenog razvoja (međunarodno umrežavanje, gospodarska suradnja i dr.).

j) Obrazovanje

U studiji treba jasno razložiti točke pregovora vezane uz područje obrazovanja. Ovdje je od posebne važnosti dati odgovor na najavljenu mogućnost daljnje komercijalizacije obrazovnog sustava i objasniti uvjete osnivanja i djelovanja franšiza stranih privatnih fakulteta, posebice u odnosu na obrazovne standarde država članica EU.

k) Zaštita osobnih podataka

U studiji je potrebno dati odgovor na pitanje o regulaciji zaštite osobnih podataka u okviru pregovora o TTIP-u. Ovaj prikaz potrebno je dati u odnosu na opće odredbe TTIP-a o ovom pitanju, kao i dostupnosti i obrade osobnih podataka u svrhu marketinga i prodaje. Potrebno je razložiti i odredbe TTIP-a o zaštiti osobnih podataka u kontekstu nadzora nad kršenjem autorskih prava u odnosu na ovlaštenike i način nadzora.

l) Regulatorna suradnja i ustavnost TTIP-a

Potrebno je analizirati predložene mehanizme regulatorne suradnje u pogledu dugoročnog usklađivanja industrijskih standarda i otklanjanja barijera trgovini, a s obzirom na njihov učinak na zakonodavni postupak u EU te na nacionalnoj razini, posebice s obzirom na rizike po primjenu načela supsidijarnosti, zaštitu suvereniteta, kao i osiguranja ravnopravnosti svih aktera u političkom odlučivanju te zakonodavne i nadzorne uloge nacionalnih parlamenata. Ovo je
povezano i s potrebom analize potencijalnih neusklađenosti odredaba TTIP-a s Ustavom RH, posebice u pogledu zaštite ustavnog načela ravnopravnosti, o čemu je već pokrenuta stručna rasprava u više država članica.

i) Izmjene i otkaz ugovora o TTIP-u

Potrebno je jasno i precizno prikazati način i uvjete izmjene ugovorenih uvjeta nakon stupanja na snagu TTIP-a. Prikaz podrazumijeva jasno navođenje tijela ovlaštenih za pokretanje postupka izmjene, dopuštene razloge za izmjenu, sam postupak izmjene, procjenu trajanja postupka te odredbe ISDS-a koje se odnose na naknadnu izmjenu ugovorenih uvjeta. Iste podatke potrebno je navesti i za postupak otkaza ugovora o TTIP-u.

5. Temeljem članka 4. stavka 1. Zakona o suradnji Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvatske u europskim poslovima (NN 81/13), Hrvatski sabor donosi odluku da ovlasti Sabora iz predmetnog zakona vezano uz TTIP izvršava Hrvatski sabor.

Interpelaciju je potpisao 21 saborski zastupnik.

Dokumentacija:

>> Interpelacija (pdf)