Kosor kao Superhik, uzela bi siromašnima i dala bogatima

Nekad se dijelilo šakom i kapom kupujući glasove. Na drugoj strani, vlasnici kapitala profite su ulagali u svoju imovinu, a sada kad je kriza svi bismo morali snositi teret.

DRAGUTIN LESAR, PREDSJEDNIK HRVATSKIH LABURISTA, O SVOJOJ NOVOJ STRANCI I GOSPODARSKOM PROGRAMU VLADE

Kosor kao Superhik, uzela bi siromašnima i dala bogatima

Nekad se dijelilo šakom i kapom kupujući glasove. Na drugoj strani, vlasnici kapitala profite su ulagali u svoju imovinu, a sada kad je kriza svi bismo morali snositi teret

Dražen CIGLENEČKI, Novi list

Dva je mjeseca prošlo od osnivanja stranke Hrvatski laburisti i njihov predsjednik Dragutin Lesar smatra kako je to zasad uspješan projekt.

– Sve ide po planu. U svim većim gradovima već imamo ogranke ili povjerenike koji pripremaju formiranje ogranaka. Do rane jeseni pokrit ćemo sa svojim organizacijama deset županija. Interes za učlanjivanje veći je od očekivanja, samo preko naše web stranice dosad nam je pristupilo više od 400 ljudi. U svakom slučaju mislim da je vrijedilo ući u ovaj projekt.

Ne biste li ipak na idućim izborima lakše ušli u Sabor kao nezavisni zastupnik i prepoznatljiva osoba nego kao predsjednik jedne stranke koja čak nema hrvatski naziv?

– Naravno da bi mi bilo puno jednostavnije da sam se koncentrirao na samo moju, 3. izbornu jedinicu, i tamo tražio mandat za sebe. Ali, nisam osnovao stranku zbog svojeg interesa. Hrvatski laburisti žele imati zastupnike i iz drugih dijelova Hrvatske.

Zamislivo vam je da hrvatski birači kažu: idemo glasati za laburiste.

– Da.

Neobično zvuči.

– To je bio i cilj. Svojim smo imenom htjeli isprovocirati javnost, privući pažnju, iako je činjenica da smo se prvo namjeravali registrirati kao Stranka rada, međutim zakonski nismo mogli jer takvih je u Hrvatskoj već 11.

U Hrvatskoj, dakle, 11 stranaka koje u svojem imenu imaju rad egzistiraju u potpunoj anonimnosti. Želja za zaštitom radničkih interesa nije pala na plodno političko tlo, a vi ipak mislite da biračima treba još jedna takva stranka.

– Drago mi je da se slažete da SDP nije stranka rada i radništva niti se oni tako legitimiraju. Ne želim ulaziti u razloge zašto nisu uspjele ove stranke koje se nazivaju radničkima, dio ih ni ne sudjeluje na izborima, ali mi tražimo biračku potporu svih onih koji žive od svojeg rada.

Takva je u Hrvatskoj većina radno aktivnog stanovništva, poslodavci su u uvjerljivoj manjini.

– Riječ poslodavac ne znači ništa, to su kapitalisti. Ima u Hrvatskoj puno kapitalista.

Radnika ima puno više.

– Zato ne vidim razlog da ne uspijemo.

Vi ste antikapitalisti?

– Ne. Vlasnici kapitala imaju iznimno jake cehovske organizacije poput Udruge poslodavaca i njima je dozvoljeno raspravljati o politici, a kad to čine sindikati onda ih se optužuje za politikantstvo. Vlasnici kapitala imaju i devet stranaka u Saboru i one zastupaju njihove interese, dok mi nismo osnovani radnici nisu imali nijednu parlamentarnu stranku.

Osim Hrvatskih laburista nijedna stranka u Saboru nije barem dijelom na strani radnika?

– Nije, ne mogu se sjetiti takve stranke.

Nisu HDZ i SDP samo stranke kapitala.

– Najveća smanjenja radničkih prava dogodila su se 2003. godine za vrijeme Račanove vlade. Znači, SDP je stranka koja je iz Zakona o radu izbacila najviše toga što je išlo u korist radnika. A u šest i pol godina vladavine Zajedničara taj se proces nastavio kroz druge zakone.

Ako u Hrvatskoj ima radnika puno više nego kapitalista kako je moguće da kapitalisti imaju u Saboru tolike stranke, a radnici samo vašu?

– U društvu u kojem se politika formira na osnovu ideoloških razlika sasvim je moguće da radnici glasaju i za HDZ i SDP. Birači se opredjeljuju ideološki, ali mi nećemo ulaziti u te rasprave, nas ideologija ne zanima. Nismo ni lijevi ni desni.

Radnici glasaju za druge stranke, HDZ i SDP, zbog ideološke sklonosti i ne vide da one zapravo ne čine ništa za njih?

– Da, osim ideologije kod izbora stranke važna je svakako i tradicija. Mi, međutim, nagovaramo ljude da svoju odluku donose vodeći primarno računa o svojim interesima i socijalnom položaju. Radnički interes je posao, plaća i mehanizmi za zaštitu radnih prava.

Originalni, engleski, laburisti također već dulje vrijeme nisu klasična stranka rada kako je vi definirate.

– Mi nismo ni čitali njihov program, nismo zainteresirani za Treći put engleskih laburista.

Savez komunista za sebe je tvrdio da zastupa radnike, crpite svoje ideje od te stranke?

– I to je ideologija o kojoj ne želim, ali u našem programu zalažemo se za radničko suodlučivanje. Jednako tako i za model fleksi sigurnost nastao u skandinavskim državama kako gubitak posla ne bi bio teret pojedinca nego zajednice.

Što najviše ne valja u novom paketu mjera premijerke Jadranke Kosor?

– Nedostaje zadnja stranica na kojoj bi pisalo kakvi će biti rezultati provedbe tih mjera. Želimo znati koliko će, ako se mjere realiziraju, 2013. godine biti manje nezaposlenih, kolika će tada biti prosječna plaća, za koliko će se povećati strane investicije…

Čitajući program pronalazite li odgovore na ta pitanja?

– Ne. Program je popis određenih ciljeva koju mogu svima biti prihvatljivi. Međutim, razlike nastaju kod odabira metoda za postizanje tih ciljeva. Premijerka bi uzela siromašnima i dala bogatima, ta je metoda već viđena kod Superhika i ovo je kopiranje.

Ne moraju li svi snositi teret izlaska iz krize?

– Ne. Hrvatski bankarski sustav i sada ostvaruje ogromne profite, a od njih kroz porezni sustav korist ima država koja vodi socijalnu politiku u zavisnosti koliko su blizu izbori. Nekad se dijelilo šakom i kapom kupujući glasove. Na drugoj strani, vlasnici kapitala profite su ulagali u svoju imovinu, a sada kad je kriza svi bismo morali snositi teret. Ne, najveći teret moraju podnijeti oni koji su krizu izazvali i pridonijeli njezinom produbljivanju. No, nijedna predložena mjera ne ide u tom smjeru.

Iz krize se može izaći samo doprinosom kapitalista?

– Prvenstveno njihovim doprinosom, a onda i svih ostalih. Evo konkretnih podataka, u ožujku prošle godine prosječna plaća iznosila je 5.307 kuna, 59 posto zaposlenih imalo je plaću ispod pet tisuća kuna. Do 6.000 kuna plaću primalo je 74 posto zaposlenih. Zar da jednak teret izlaska iz krize snose oni koji mjesečno zarađuju do šest tisuća i oni koji imaju preko 40 tisuća kuna?

Sav teret prebaciti na 26 posto građana čije su plaće preko šest tisuća?

– Ne. Nužno je smanjiti i državne rashode. Što Vlada predlaže kako bi smanjila osam milijardi kuna koje godišnje odlaze na povlaštene mirovine?

Kome treba smanjiti povlaštene mirovine?

– Ne mogu na to odgovoriti, prvo u Saboru treba otvoriti raspravu o svih 14 kategorija povlaštenih mirovina što ih prima 181 tisuća korisnika. Postavljam pitanje postoje li društveni razlozi da neke od tih kategorija ostanu ili ih sve treba prebaciti u redovni mirovinski sustav. Vjerujem da se pravom analizom privilegiranih mirovina može godišnje uštedjeti dvije milijarde kuna. I prebacivanjem pojedinih kategorija u redoviti mirovinski sustav i promjenom
načina izračuna visine tih mirovina.

Koje biste kategorije ukinuli?

– Prvo je nužna analiza. Ali, načelo da je mirovina rezultat samo uplaćivanja u mirovinski sustav mora vrijediti za sve hrvatske građane, a ne samo za radnike.

Na taj bi način brojnim nositeljima povlaštenih mirovina one drastično pale.

– I što onda?

Država godinama subvencionira brodogradilišta zbog čega nema novca ze neke druge potrebe. Biste li podržali likvidaciju brodogradilišta i otpuštanje njihovih radnika?

– Ne. Još uvijek ima dovoljno vremena da se ta poduzeća preusmjere na nešto drugo, da više ne grade brodove. Podvala je dilema – privatizacija ili likvidacija?

OKVIR

Višak radnika u izmišljenim agencijama

Jeste li spremni podržati otpuštanje radnika? Recimo u državnoj upravi.

– Zadnjih šest godina izmišljeno je tridesetak agencija, fondova, ureda… Te su parainstitucije koristile isključivo HDZ-u i njihovim koalicijskim partnerima za zapošljavanje i davanje sinekura. Naravno da će reforma državne uprave za posljedicu imati višak zaposlenih.

I vi kao radnička stranke nećete se buniti ako oni budu otpušteni?

– U gospodarstvu je samo u zadnjih pola godine otpušteno 60 tisuća ljudi i nitko se ne pita o njihovoj sudbini. A temom eventualnih otpuštanja u državnoj upravi trebali bismo se svi baviti?

SDP će popustiti oko ustavnih promjena

Tko će popustiti u ustavnim promjenama, HDZ ili SDP?

– Vjerujem da će biti potrebna 102 glasa za ustavne promjene i da će ih na koncu podržati i oni koji ih sada žestoko kritiziraju.

Znači, SDP će popustiti?

– Mislim da hoće. Oni su se doveli u situaciju da ih vladajući optužuju da će blokirati ulazak Hrvatske u Europsku uniji ako ne podrže predložene promjene Ustava. HDZ je doveo SDP u vremenski tjesnac, nasjeli su im. Ali, vjerujem da će SDP ipak na kraju glasati za Ustav, bez obzira što će se mijenjati. A moj je stav da 11. izborne jedinice ne bi trebalo biti, da dijaspora ne bi trebali imati svoje zastupnike. Hrvatski državljani s prebivalištem izvan Hrvatske trebali bi glasati u jednoj od 10 redovnih jedinica.