Žohari i anđeli

Novu godinu zasigurno će obilježiti nastavak polemike oko uloge središnje banke u Hrvatskoj, koja se osobito zaoštrila na kraju stare. Neki medijski analitičari i sveučilišni profesori, među kojima su najistaknutiji Drago Jakovčević i Ivan Lovrinović, sve glasnije traže da središnja banka promijeni restriktivnu monetarnu politiku kakvu vodi 18 godina i stavi se u službu izlaska hrvatskoga gospodarstva iz krize. Na drugoj strani, guverner HNB-a Boris Vujčić optužuje kritičare da zagovaraju ideje iz prošlosti, koje su se pokazale pogrešnima, ali da usprkos tome izlaze na površinu poput žohara. Na guvernerovoj su strani i neki bankovni analitičari.

U polemiku se neizravno uključio i šef Hrvatskih laburista Dragutin Lesar koji je na kraju stare godine predložio HNB-u da počne otkupljivati Vladine projektne obveznice. To znači da se Vlada za financiranje svojih investicija ne bi morala zaduživati isključivo u inozemstvu i kod privatnih banaka, nego bi to činila i kod HNB-a, po neusporedivo nižim kamatama. Tako bi se i HNB uključio u gospodarski oporavak.

Nije poznato jesu li bankari i Lesara nazvali žoharom iz prošlosti, ali treba imati na umu da je polemika oko uloge HNB-a umjetni sukob koji u praksi monetarno suverenih zemalja, kakva je na papiru i Hrvatska, ne postoji. Poznato je, naime, da se gospodarstvo i konkurentost poduzeća mogu poboljšati uz pomoć barem triju protagonista. Na prvome su mjestu sama poduzeća, koja se za bolji položaj na tržištu bore povećavanjem kvalitete proizvoda i smanjivanjem troškova. Na drugoj razini, konkurentnosti i boljoj poslovnoj klimi pomažu vlade, svojom ekonomskom politikom, porezima i poticajima. Treće, konkurentnosti i rastu gospodarstva pomažu središnje banke, svojom tečajnom i kamatnom politikom. Labavijom monetarnom politikom poboljšavaju financijski krvotok ekonomije, vladama pomažu putem (ne)izravnog financiranja njihovih projekata, a sistemski važnim privatnim bankama pokrivaju gubitke. Gospodarski oporavak može se lakše postići ako svi protagonisti rade usklađeno.

Guverner, međutim, poručio je javnosti i Vladi da isključivo ona sada može poboljšavati konkurentnost, tako da jače reže proračun i drži se naputaka Svjetske banke iz njezina priručnika »Doing Business«. Profesori Jakovčević i Lovrinović, primjerice, uopće ne osporavaju ulogu koju imaju poduzeća i Vlada, nego upozoravaju da se u priču treba uključiti i HNB, kao treći faktor, te dati svoj doprinos. Guverner, naprotiv, ustrajava na tome da središnja banka treba biti isključena iz priče, pa naglašava da neće mijenjati politiku ni popuštati pred tim pritiscima iz prošlosti.

Ako je aktivnija uloga HNB-a stvar povijesti, onda su i aktivne monetarne i fiskalne vlasti – koje zagovaraju sljedbenici J. M. Keynesa u svijetu i Hrvatskoj, a kakve danas imaju SAD, Britanija, Japan te brojne druge velike i male države – također naplavine prošlosti. Međutim, guverner i njegovi pristaše trebali bi odgovoriti zašto ti »žohari iz prošlosti« po suvremenom svijetu, u borbi s krizom i nezaposlenosti, imaju malo bolje rezultate nego »anđeli« iz Hrvatske.

Izvor: http://www.novilist.hr/Komentari/Kolumne/Iza-pozornice-Branka-Podgornika/Je-li-i-Lesar-zohar

| Broj posjeta: 874 |

Želite li komentirati? Objava: "Žohari i anđeli"

Imate li komentar?