SVE GLASNIJI pozivi na ujedinjenje ljevice

USUSRET IZBORIMA ZA EUROPARLAMENTALEXIS TSIPRAS KANDIDAT LJEVICE

Talijanska ljevica dosad je bila prilično razjedinjena, što je problem i lijevih stranaka u Francuskoj. Zbog rasta ekstremne desnice u obje su zemlje sve češći pozivi na ujedinjenje

On je zgodan južnjak, prava faca, »personality«. Zna animirati ljude i složenu priču svesti na jednostavne rečenice koje gode uhu slušačima, a u isto vrijeme su istinite. Tako vođu grčke oporbe Alexisa Tsiprasa opisuje hrvatski laburist Nikola Vuljanić, zastupnik koji se u Europskom parlamentu priključio grupaciji Ujedinjena europska ljevica/Nordijska zelena ljevica (GUE/NGL).

Tsipras, koji u svojoj zemlji vodi stranku Syriza, kandidat je Europske ljevice za predsjednika Europske komisije, mada lokalni mediji nagađaju da su mu ambicije više nacionalne, a manje europske: u Grčkoj se u svibnju istodobno održavaju lokalni i europski izbori na kojima bi stranke na vlasti mogle izgubiti potporu birača, što bi, pak, moglo dovesti do prijevremenih općih izbora. A onda bi, nadaju se u Tsiprasovoj stranci, upravo Syriza mogla preuzeti vlast čime bi Tsipras došao u priliku postati premijer.

Syriza trenutno vodi u predizbornim istraživanjima javnog mnijenja u Grčkoj, jednoj od zemalja članica Europske unije u kojoj će, prema anketama, europska krajnja ljevica imati daleko bolje rezultate na europskim izborima 25. svibnja nego prije pet godina. Prema PollWatchu, koji prati predizbornu situaciju u 28 članica Unije, grupacija kojoj pripada Nikola Vuljanić u Grčkoj bi mogla osvojiti osam zastupnika, pet više nego što ih ima u sadašnjem sazivu Europskog parlamenta. Značajan rast te političke opcije PollWatch predviđa i u drugim, uglavnom južnim zemljama Europske unije.

Produžena kriza

Prije svega, na veći broj mandata GUE/NGL može računati u Španjolskoj, Francuskoj i Italiji. Iz ove posljednje, Italije, spomenuta politička grupacija trenutno nema niti jednog eurozastupnika, a u budućem mandatu mogla bi ih imati do četiri. Na europskoj razini, GUE/NGL trebao bi zabilježiti najveći rast među svim europskim političkim skupinama: danas u Europskom parlamentu imaju 35 zastupnika, dok bi nakon svibanjskih izbora u njihovim klupama moglo sjediti više od 50, pak čak i do 57 europskih parlamentaraca.

– Situacija je dosta jasna. Europa je u produženoj krizi iz koje se po ovom sistemu ne vidi izlaska. Financijski kapitalizam ne daje nikakve odgovore, svaki je dan sve više ljudi bijedno, a bogati su sve bogatiji. To ne može dugo trajati i moglo bi eksplodirati na cesti. Ali, ankete govore da ćemo imati šansu tu situaciju ipak rješavati u parlamentu, objašnjava Vuljanić svoje viđenje razloga zbog kojih popularnost stranaka ljevice u pojedinim državama članicama Unije raste.

U Hrvatskoj prognoze govore da će ljevica dobiti (ponovno) jednog zastupnika.

– Neko vrijeme ankete su nam davale dva mandata, ali Mirela Holy uzela je dio tog biračkog tijela, kaže Vuljanić, dodajući da je »ona sjajna žena koja puno zna o svojoj temi« pa mu je »jako žao što neće u Europski parlament«. Holy će biti prva na listi svoje stranke ORaH, ali će, ako prođe na euroizborima, u parlament netko drugi s njezine liste.

Hrvatskim biračima Vuljanić će, pak, kao kandidata za predsjednika Europske komisije prezentirati upravo Tsiprasa, na čiju popularnost, očito, računaju i u nekim drugim članicama EU-a. Prije svega, riječ je o Italiji u kojoj cijela izborna lista tamošnje ljevice za europske izbore nosi njegovo prezime. Lista Tsipras (punim imenom: L’Altra Europa con Tsipras) osnovana je početkom ožujka, kao potpora kandidaturi grčkog političara za mjesto budućeg predsjednika Komisije, a okuplja novinare, glumce, pisce, povjesničare…, ukupno 73 kandidata (koliko Italija bira zastupnika), od toga 37 muškaraca i 36 žena.

Poraz Hollandeove politike

Talijanska ljevica dosad je bila prilično razjedinjena, što je problem i lijevih stranaka u Francuskoj, no u obje se zemlje sada sve glasnije čuju pozivi na ujedinjenje. Razlog – rast ekstremne desnice.

U prvom je krugu lokalnih izbora u Francuskoj, održanih prošlog vikenda, krajnja desnica zabilježila izniman uspjeh. Nacionalna fronta Marine Le Pen na tim je izborima, prema ocjeni mnogih komentatora, ostvarila rezultat bolji od očekivanog te se nametnula kao »treća politička snaga u zemlji«. Na prvom testu na polovici mandata, politika aktualnog predsjednika Francoisa Hollandea i ljevice koja je na vlasti doživjela je poraz, među ostalim i zbog rekordno niskog odaziva birača koji su, smatraju tamošnji mediji, na taj način iskazali nepovjerenje u aktualnu vlast. Nakon što je Nacionalna fronta osvojila vlast u nekim gradovima, ponegdje sasvim neočekivano i to već u prvom krugu, procjenjuje se da bi ta euroskeptična stranka koja zastupa antiuseljeničku politiku mogla iznimno dobro proći i na izborima za Europski parlament.

U isto vrijeme, nizozemska stranka ekstremne desnice, PVV, koju vodi kontroverzni Geert Wilders, uzdrmana je skandalom, koji bi joj, prema procjeni medija, mogao naštetiti na predstojećim europskim izborima. Wilders je poznat po svojim antiislamskim i antiuseljeničkim stavovima, ali njegov nastup na jednom političkom skupu bio je previše čak i za neke njegove pobornike. Nakon Wildersovih ksenofobičnih komentara usmjerenih protiv marokanskih useljenika, njegovu su stranku napustili neki zastupnici, uključujući potencijalnu nositeljicu liste PVV-a za svibanjske europske izbore. Wilders ima još tjedan dana da nađe kandidata koji će na prvom mjestu liste zamijeniti Laurence Stassen. Osim bliskih suradnika, kaznili su ga i potencijalni birači: PVV je, prema rezultatima ankete Mauricea de Honda, kako prenosi agencija Reuters, nakon Wildersovih komentara izgubio određeni postotak potpore. Wilders, međutim, svoje komentare nije povukao.

Izvor: Novi list

| Broj posjeta: 1.036 |

Želite li komentirati? Objava: "SVE GLASNIJI pozivi na ujedinjenje ljevice"

Imate li komentar?