Spas od bankrota: Kako bi oporba i stručnjaci riješili goruće probleme

Opozicija se protivi Vladinu planu, privatizaciji državne imovine za 25 milijardi kuna

Oštra polemika bivše ministrice financija Martine Dalić i sadašnjeg ministra Slavka Linića o promjeni fiskalnog pravila, ali i raspravi vezanoj uz koncesije i brzu privatizaciju, pokazuje da opozicija neće podržati Vladin plan spašavanja javnih financija brzom privatizacijom državne imovine. Vlada računa da će idućih mjeseci autoceste i prodaja tvrtki iz državnog portfelja donijeti u proračun oko 25 milijardi kuna. To je gotovo pa četvrtina svih godišnjih poreznih prihoda države i po novčanom se iznosu ne može mjeriti ni s jednom dosadašnjom privatizacijom. Autoceste, prema Vladi, idu u koncesiju da bi se smanjio javni dug, a ostale tvrtke u prodaju da se financira fiskalni deficit. Zanimalo nas je što o vrućim ekonomskim temama misle vodeće opozicijske stranke, ali i ljudi od struke. Naši su sugovornici Dubravka Jurlina Alibegović, ravnateljica Ekonomskog instituta, Dragutin Lesar, predsjednik Hrvatskih laburista, i Domagoj Milošević, zastupnik HDZ-a u Saboru.

 Laburist Dragutin Lesar godinama zagovara ukidanje valutne klauzule Foto: Patrik Macek/PIXSELL

1. Oporba se ne slaže s Vladinim planom za spas javnih financija

– Nijedna dionica hrvatskih autocesta nije izgrađena s primarnom svrhom da se ostvari profit, već ponajprije zbog razvojno-gospodarskih razloga. Autoceste imaju neposredan utjecaj na unapređenje kvalitete života pojedinih dijelova Republike Hrvatske, posebice na jugu zemlje. Davanje u koncesiju znači da privatni partner želi ostvariti profit, stoga uvjeti koncesioniranja neće biti povoljni za Hrvatsku – vjeruje Dragutin Lesar, predsjednik Hrvatskih laburista, te podsjeća da su sadašnji koncesionari u tunelu Učka i na cesti Zagreb – Macelj oslobođeni plaćanja PDV-a, i to na temelju ugovora koji nikada nisu javno objavljeni te imaju pravo od države zatražiti nadoknadu ako cijenom i gustoćom prometa nisu ostvarili planirani profit.

Za Lesara je davanje autocesta u koncesiju na 50 godina zapravo prikrivena prodaja. Dok je HDZ bio na vlasti, i njezini su ministri kovali planove za koncesiju i računali koliko bi ona donijela, no sada se vrh stranke oštro protivi. Domagoj Milošević kaže da Hrvatska nije prisiljena na rasprodaju pošto poto, koju priprema Milanovićeva vlada te mu spočitava što nije išao na strukturne reforme umjesto da “poseže za rasprodajom u paničnom pokušaju opstanka na vlasti”.

Ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb Dubravka Jurlina Alibegović kaže kako je važno znati da većina naših autocesta ne može ni podmiriti svoje osnovne rashode zbog niza razloga kao što su slab obujam i gustoća prometa, a kamoli ostvariti profit. Ona nije protiv koncesije, ako se njezina vrijednost realno procijeni te Vlada unaprijed odredi da se sredstva od koncesije koriste za isplatu najskupljih dugova države, a ne podmirivanje tekućih proračunskih rupa.

– Poželjno bi bilo da vrijednost koncesije barem odgovara iznosu koji je uložen u gradnju i opremanje autocesta te servisiranje svih obveza – kaže ravnateljica. Njezino je mišljenje da je strah javnosti kako će privatni koncesionar uvesti visoke cestarine neopravdan. – Koncesionar neće određivati cijenu tako da bude visoka i da na njoj nema prometa, nego da zarađuje. To bi samo značilo da će voditi brigu da cijenom privuče i novi promet te zadrži postojeći umjesto da ga visokim cestarinama preusmjeri na lokalne ceste – ističe Jurlina Alibegović.

2. Valutna klauzula: Lesar bi je ukinuo, HDZ brani guvernera

U Saboru će biti polemike i o još jednoj vrućoj temi, za koju je zainteresirano stotine tisuća zaduženih u švicarskom franku, kada u parlament dođe Linićev prijedlog zakona da se kamate na kredite u švicarskom franku vrate na početnu razinu. Poznato je da laburist Lesar godinama zagovara ukidanje valutne klauzule, pa i sada kaže da je treba zabraniti. Uvjeren je da, kad su u pitanju krediti u švicarskim francima, banke nisu ni imale valutni rizik jer su se zaduživale u eurima, a ne u švicarskim francima te su sav valutni rizik prebacile na korisnike kredita.

– Najveći krivac za takvo ponašanje banaka je HNB, koji nije na vrijeme reagirao te ni dan-danas ne preuzima odgovornost što je mirno gledao masovnu pljačku građana. Stoga se zalažemo da kod kredita s valutnom klauzulom treba zabraniti promjenjivu kamatnu stopu – kaže Lesar.

HDZ na cijelu priču gleda ponešto drukčije.

– Odnosi i tečajevi stranih valuta posljedica su globalnih tržišnih kretanja i, nažalost, Hrvatska na njih ne može utjecati – kaže Domagoj Milošević koji savjetuje Vladi da kamate spušta mudrom ekonomskom politikom, a ne zakonima.

– Na kraju, svakako i Vlada i HNB trebaju trajno sudjelovati u upozoravanju i edukaciji kada su u pitanju valutni rizici, upravo kako je to današnji guverner jedini činio na samom početku krize – kaže Milošević u guvernerovu obranu.

3. Sadašnji model financiranja zdravstva ne može se održati

Pet milijardi kuna cijena je aktualne sanacije zdravstvenog sustava, za koju vlast tvrdi da će biti posljednja, no opozicija, a ni nezavisni stručnjaci nisu uvjereni u to. Predsjednik Laburista Dragutin Lesar kaže da je sadašnji model financiranja bolnica uveden još 1. srpnja 1996. godine, a počiva na tri pogrešna stupa. Formalni su vlasnici bolnica županije (osim KBC-a), ali one nemaju utjecaja na upravljanje jer HZZO utvrđuje mjesečni proračun za svaku bolnicu te sve standarde u zdravstvu. Materijalna prava zaposlenih utvrđuju se kolektivnim ugovorom na nacionalnoj razini, a potpisuje ga ministar zdravlja, i županije su opet isključene iz dogovora. Plaće i obveze iz kolektivnog ugovora sudjeluju sa od 75 do 93 posto mjesečnog proračuna.

– Zbog takvog modela pogrešno je govoriti o sanaciji bolnica jer dugove nisu proizvele bolnice nego nakaradni sustav njihova financiranja – tvrdi Lesar koji rješenje problema financiranja bolnica vidi u uspostavi jedinstvenog standarda kategorizacije bolnica i usluga koje se moraju pružiti osiguranicima.Proračun koji se određuje za bolnicu mora podmirivati standard propisanih usluga. –

Najveća pogreška ove vlade bila je smanjiti doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje sa 15% na 13% pod izlikom rasterećenja gospodarstva i tu stopu treba vratiti – uvjeren je šef Laburista. Smanjenje doprinosa problematizira i HDZ.

– Javni sustav zdravstva morat će doživjeti temeljitu reformu, ali ne na štetu kvalitete javnog zdravstva i rasta troškova – kaže hadezeovac Domagoj Milošević koji ne objašnjava kako u isto vrijeme postići i jedno i drugo. Za HDZ, međutim, sporno je i raskidanje ugovora s privatnim ustanovama.

– Uništavanje privatnog sektora u zdravstvu predstavlja potpuno pogrešan način lažnog pomaganja u spašavanju zdravstvenog proračuna i bolnica – kaže Milošević.

Ravnateljica Ekonomskog instituta Dubravka Jurlina Alibegović slaže se s Lesarom da sadašnji model financiranja bolnica nije održiv iz više razloga, od toga da su prava pacijenata široka, a broj pacijenata i njiho
ve bolesti različite pa tako i stvarni trošak zdravstvenog tretmana, do toga da se uprave u bolnicama ne ponašaju poput menadžera u privatnom sektoru.

– Nužno je napraviti prave reformske zahvate koji utječu ne samo na rashodnu stranu proračuna bolnica, smanjenja troškova, nego i na prihodnu, kao što je uspostava sustava financiranja koji će osigurati kontrolu cijena bolničkih usluga, povećati prihode uvođenjem određenog sustava plaćanja participacije i slično – kaže Jurlina Alibegović te dodaje da HZZO-a treba dominantno preuzeti ulogu osiguravajućeg društva za zdravstvene usluge.

4. Fiskalni deficit najbezbolniji način izlaska države iz krize

Ulazimo u proceduru prekomjernog deficita, a spuštanje manjka ispod 3 posto ne prije 2016. Laburisti se slažu se sa spuštanjem deficita do 3% BDP-a tek nakon 2016. godine, ili čak nakon 2017. godine. Fiskalni deficit najbezbolniji je način samofinanciranja države i izlaska iz krize. U HDZ-u tvrde da je Vlada nesposobna usmjeriti nacionalnu ekonomiju prema rastu, već je poreznom presijom državu koja je 2011. izašla iz recesije vratila u krizu Iz Ekonomskog instituta smatraju da je dugoročno bolji izbor prihvatiti se odmah rješavanja ograničenog broja najvećih problema. Programima i projektima koji ne postižu zadovoljavajuće rezultate i u dovoljnoj mjeri ne pridonose ostvarivanju strateških ciljeva može se smanjiti ili uskratiti proračunsko financiranje.

5. Za brzu privatizaciju HPB-a i CO-a nema razloga

Vlada privodi kraju pripreme za prodaju HPB-a i Croatia osiguranja te niza manjinskih udjela u tvrtkama. Laburisti se snažno se protive privatizaciji HPB-a i CO jer za to ne postoje gospodarski prihvatljivi razlozi. HDZ nije protiv svake privatizacije, ali postoje imovina i tvrtke od strateškog značenja, a među njima su HPB i Croatia osiguranje. Iz Ekonomskog instituta smatraju da bi Vlada trebala prodati i zaraditi na prodaji poduzeća koja ostvaruju pozitivan vlasnički kapital, a ostale restrukturirati. Privatizacije moraju biti dobro osmišljene.

Izvor: http://www.vecernji.hr/vijesti/spas-bankrota-kako-bi-oporba-strucnjaci-rijesili-goruce-probleme-clanak-584037

| Broj posjeta: 881 |

Želite li komentirati? Objava: "Spas od bankrota: Kako bi oporba i stručnjaci riješili goruće probleme"

Imate li komentar?