Predsjednik Hrvatskih laburista tvrdi da je želio zaustaviti protupravno ponašanje Vlade

Hrvatski laburisti i sindikati neprestano su Vladu prozivali da je socijalno neosjetljiva. No, prije tjedan dana agencija Standard & Poors snizila je hrvatski kreditni rejting, a kao razlog je navela činjenicu da nije otpušteno dovoljno ljudi iz javnog sektora i nisu smanjene plaće i mirovine. Ispada, dakle, da je Vlada zapravo bila previše socijalno osjetljiva. Predsjednik Laburista Dragutin Lesar objašnjava taj paradoks.

– Kao prvo, Vlada nije osjetljiva ni na što, a kamoli na socijalu. A što se tiče kreditnog rejtinga situacija je sljedeća. Kad nam je prije nekoliko mjeseci Fitch zadržao rejting, govorio sam da je u pitanju reketarenje Hrvatske, konkretno interes britanskog financijskog lobija. To se pokazalo točnim nakon što su propali pregovori o jednom projektu koji je trebao financirati britanski kapital. Zanimljivo, dok je premijer Milanović ranije cinično komentirao moju izjavu da iza zadržavanja rejtinga stoji interes britanskih bankara, danas sasvim slobodno tvrdi da je legitimno pravo kreditnih agencija da štite nečije interese, a pritom spominje i MMF. Ovo snižavanje rejtinga je, znači, povezano s MMF-om. Iz proračuna se dalo lako iščitati da država planira 14,7 milijardi kuna državnih obveznica plasirati na strano tržište, a budući kreditni rejting utječe na cijenu kapitala, trebalo je pripremiti teren da taj kapital koji bi Hrvatska pokušala pribaviti bude što skuplji. Istovremeno, sve su glasniji oni koji kažu da bi MMF morao ući u Hrvatsku. Ništa nije slučajno. I sad smo došli do teme zaduživanja države u Hrvatskoj, a ne u inozemstvu.

Državne obveznice

Sve je to povezano?

– Da. Kad je prijedlog proračuna bio u Saboru, pitao sam ministra Linića zašto država tih 14,7 milijardi kuna obveznica ne ponudi hrvatskim građanima. Odgovorio mi je da je to zato da se ne bi smanjivao domaći kapital koji treba ići u gospodarstvo. Ali, te domaće banke koje su trebale investirati u gospodarstvu, u inozemstvu su iznijele milijardu eura tvrdeći da u Hrvatskoj nemaju u što ulagati. Zato sam i predlagao državnu obveznicu, a neki sam dan čuo Linića da i sam o tome ozbiljno razgovara. Prije tjedan dana hrvatski bankari poludjeli su na ideju o državnoj obveznici, sastajali su se međusobno i s nekim ljudima iz izvršne vlasti kako bi to spriječili jer su znali da bi im na taj način pale kamate. Dio štednje građana bi sigurno otišao u te državne obveznice i bankari su zato stalno blokirali tu inicijativu. Međutim, u srijedu sam čuo da su se bankari po treći put našli i po novom oni misle da državne obveznice ne bi bile tako loše zato što banke plaćaju u Švicarskoj 0,1 posto za čuvanje štednih uloga, pa im je to postalo preveliko opterećenje. Željeli bi se riješiti dijela štednje građana. Uglavnom, kad bi bilo hrabrosti izvršne, ali i monetarne vlasti, išlo bi se u projekt državne obveznice za građane, na to kreditni rejting nema nikakav utjecaj, a onda bi agencije daleko pažljivije ocjenjivale naš rejting. Siguran sam da bi odjednom rekli, pa niste vi baš tako loši kako nam se činilo. Osobno sam speman uložiti u državne obveznice.

A sad je S&P odradio pripremu za MMF?

– Da, jednim dijelom. Naravno, snižavanje rejtinga loš je signal za strane ulagače, ali nisam ni dosad primijetio njihovu navalu u Hrvatsku. Europski investitori svoje su interese u Hrvatskoj zadovoljili kupnjom banaka, telekomunikacija, farmaceutske industrije i trgovine na malo i više im nismo zanimljivi. Kad se predsjednik Josipović, zajedno s tadašnjim ministrom Kalmetom, vratio iz Kine, rekao je da su Kinezi spremni uložiti u Hrvatsku dvije milijarde eura, ali ništa od toga. Slično je bilo i najavama da dolazi ruski kapital jer imaju loša iskustva s hotelskim kompleksom u Haludovu u koji su uložili, a još ne mogu s njime raspolagati. Svojedobno sam čuo jednog lokalnog dužnosnika u Dubrovniku da će radije pristati na srpski nego židovski kapital koji je tamo zainteresiran za za gradnju hotela. Mi u Hrvatskoj imamo problem, nikako da se dogovorimo čiji kapital želimo.

Neosjetljiva Vlada

O čemu se tu radi, Hrvati su protiv stranog kapitala?

– Mi još uvijek ne znamo što hoćemo.

Tko mi?

– Država, a njome upravlja izvršna vlast.

Izvršne vlasti se mijenjaju, no taj zazor prema stranim ulagačima ostaje. A sve ih je narod izabrao, možda jednostavno narod ne valja.

– To nisam rekao, ne mislim da bi umjesto vlasti trebalo mijenjati narod.

Ali, ako niti jedna vlast nije dobra, a sve su posljedica narodnog izbora, zašto ne reći da narod ne valja? Zašto misliti da narod zaslužuje bolje vlasti, da je narod dobar, a vlasti koje izabere nikad to nisu?

– Polako, nisam rekao da ništa ne valja nego da neki konkretni potezi vlasti nisu bili dobri. Žao mi je što se u Hrvatskoj ne može ponuditi niti jedna politika različita od ove neoliberalne, a da je se odmah ne nazove demagogija i populizam. Ne shvaća se da i u EU napuštaju tu neoliberalnu koncepciju. Francuska, Švedska ili Finska dobri su primjeri da država itekako može dobro gospodariti i poduzećima za proizvodnju automobila i telekomunikacijama i drugim.

Vi se zalažete za nacionalizaciju poduzeća, a ne za privatizaciju sada državnih?

– Država ne smije bježati od toga da bude sudionik u tržišnoj utakmici, o tome govorim.

Vratimo se na socijalnu (ne)osjetljivost Vlade.

– Ponavljam, Vlada nije osjetljiva ni na što. Sjećam se da sam u raspravi o prijedlogu proračuna za 2012. govorio Vladi da ne pojačava poreznu presiju na građane jer u tom slučaju pada njihova kupovna moć.

A ako se smanje porezi, onda će se plaće, mirovine i opsežni socijalni programi, za koje se i vi zalažete, financirati od kuda?

– Iza smanjenja poreza slijedi pravljenje reda u socijalnoj politici kako bi se sprječilo da ljudi u mercedesima dolaze po socijalnu pomoć. A takvih primjera ima na tisuće.

Potpora Liniću

Sad tvrdite da bi Hrvatska i s manjim državnim proračunom mogla bolje funkcionirati i da vi budete zadovoljni.

– Nastavljam, maknite iz mirovinskog sustava sve što nije posljedica staža i plaćenog doprinosa. Iz zdravstvenog sustava očistite sva ona javno-privatna partnerstva i posebne ugovore s privatnim sektorom kroz koje su osam godina nekontrolirano odlazile milijarde. Treba se precizno utvrditi koliko je negdje novca potrebno, a koliko ga ima, umjesto da se rasipa. Što se tiče zaposlenih u državnoj službi, možda ih je doista previše. Ali, sačinite analizu koliko je tu potrebno ljudi i dođite s njom pred Sabor.

Vi se zapravo slažete s kreditnim agencijama da treba otpuštati iz državnih službi?

– Ne znam treba li jer nama nikad nije došla analiza o tome.

Da u Sabor dođe takva analiza, vi biste za nju digli ruku?

– Ne, tada bi tek imali argumente za raspravu. Za sada o broju zaposlenih u državnoj upravi čitam u novinama. Izvršna vlast ima obvezu napraviti inventuru, zatim strategiju i onda s njom doći u Sabor.

Iz ovog što govorite mogu jedino zaključiti da bi Lesar bio bolji premijer nego Milanović, a vaši laburisti Vukšić, Vuljanić i Nansi Tireli bolji ministri nego što su to sadašnji.

– Imate pravo na svoj zaključak, ali bi trebalo onda dodati još desetak naših imena. Moje je pravo da kao oporbeni zastupnik Vladu držim neprestano budnom, ali nikad nisam rekao da financije poznajem bolje nego Linić. Čak smo ne
koliko njegovih prijedloga podržali, poput objave poreznih dužnika.

Laburisti ipak ne bi bolje upravljali Hrvatskom nego Milanovićeva vlada?

– Nisam to rekao.

Bi ili ne bi?

– Svakako bismo upravljali sposobnije, odgovornije i savjesnije. S tim da moramo biti realni jer nakon idućih parlamentarnih izbora niti jedna stranka neće moći sama sastaviti Vladu.

Vi imate ambicija sudjelovati u Vladi?

– Naravno.

S kim?

– Prije zadnjih izbora objavili smo 10 točaka za koje smo rekli da su minimum od kojeg nećemo odustati i da surađivati možemo samo s onima koji prihvaćaju da te točke uđu u zajednički program. Slično ćemo napraviti i pred iduće izbore.

Preuzimanje odgovornosti

Vi zapravo, budimo realni, ne želite sudjelovati u vlasti i zato postavljate te visoke zahtjeve potencijalnim partnerima. Laburisti su tipična oporbena stranka i nije vam do preuzimanja odgovornosti za upravljanje državom zato što biste u tom slučaju shvatili da ništa nije tako jednostavno kako se vama sada čini i neminovno biste razočarali birače. Bolje vam je stoga biti po strani u opoziciji.

– To su vaši proizvoljni zaključci. Mi smo dosad nastupili samo na jednim izborima i temeljem tih 10 točaka dobili smo povjerenje građana.

Laburisti su potrebna stranka jer nužno je da netko artikulira i glas najvećih žrtava recesije. Ne bi bilo normalno da i u Hrvatskoj ne postoji stranka poput vaše, ali zaista je upitan domet Laburista.

– Vidjet će se kad prvi put uđemo u izvršnu vlast. Bilo je puno pitanja i kad smo mi sa šest zastupnika ušli u Sabor i sada kad nam je po anketama rejting oko 10 posto.

Ako će se kriza nastaviti, vaš će rejting rasti, to nije sporno.

– Nije u pitanju samo kriza, da mi ništa ne radimo, da ne komuniciramo s ljudima i ne trudimo se okupiti stručnjake, potpora nam sigurno ne bi rasla. Zašto bi nas u tom slučaju podržavali?

Zato što građani kojima je teško traže instant rješenja, žele da im netko govori kako je sve to skupa zapravo jednostavno i potrebno je tek izabrati prave ljude koji će povući nekoliko pravih poteza.

– Na zadnjim izborima bila je velika ponuda stranaka, a ipak smo mi osvojili šest mandata, a ne neki drugi. Laburisti žele preuzimati odgovornost, zato idemo sa svojim kandidatima i na lokalne izbore.

Tri godine zatvora

Izlazite pred građane i tražit ćete da svoje povjerenje daju ljudima bez ikakvih operativnih iskustava?

– Imaju upravljačka iskustva u strukama kojima se bave, ali dosad nisu sudjelovali u vlasti jer to nisu željeli raditi na način kakav se prakticirao u Hrvatskoj. Nudimo ono što i građani traže – nove ljude. A onda će na parlamentarnim izborima naših 10 točaka biti puno pozornije analizirane od drugih stranaka nego je to bio slučaj prije godinu dana.

Neovisno o tim točkama, vjerojatno nepromostiva prepreka za suradnju sa SDP-om, ako će ga i na iduće izbore voditi Zoran Milanović, je kaznena prijava koju ste podnijeli protiv njega. Nikad još predsjednik jedne stranke nije podigao kaznenu prijavu protiv predsjednika druge stranke, koji je usto još i premijer.

– I na to sam jako ponosan.

Ali, pretpostavljam da vam Milanović neće to samo tako zaboraviti. Jedno je kritizirati nekoga da je nesposoban ili zlonamjeran, kaznena prijava sasvim je nešto drugo. Morat ćete se, dakle, s tih 10 točaka obratiti Karamarku i HDZ-u.

– Kaznenu prijavu sam podnio protiv premijera i zašto bi to bio problem za suradnju dvije stranke?

Uvjeren sam da je Milanoviću to problem.

– S moje strane to nije problem za suradnju sa SDP-om, ali ako njemu je, onda je to njihov problem. Ja nisam dosad niti prekršajno kažnjavan, za razliku od nekih koje je Milanović držao na funkcijama, a bili su osuđeni u prvom stupnju. Prijavu sam podnio zato što smo u Saboru iscrpili sve mogućnosti u sprječavanju nezakonitog upravljanja državnom imovinom. Kad sam ljetos doznao da je Vlada raspisala natječaj za savjetnika za privatizaciju HPB-a i Croatia osiguranja, tražio sam izvanredno zasjedanje Sabora i to je odbijeno. Kasnije sam premijeru postavio zastupničko pitanje o činjenici da Vlada nema izvorne ovlasti za upravljanje državnom imovinom nego tek nakon što Sabor donese strategiju koju nemamo.

Vlada još nije donijela odluku o prodaji tih poduzeća.

– To nije točno. Ministarstvo financija mi je na zastupničko pitanje odgovorilo da je Vlada donijela tu odluku, imam njihov pisani odgovor. Zato sam i podnio prijavu, a sve što Milanović ima objasniti neka učini kod Općinskog državnog odvjetništva. Sada on bizarno komentira tu prijavu na način kao da je upoznat s njezinim sadržajem, pa je možda već ispitan u ODO-u. Inače, ne bi smio znati što piše u prijavi.

Koliko bi Milanović mogao dobiti zatvora?

– Zakon predviđa kaznu u rasponu od novčane do tri godine zatvora.

Želite Milanovića strpati u zatvor?

– Ne ja, ODO u Zagrebu dalje odlučuje o ovom predmetu. Moja je namjera bila zaustaviti protupravno ponašanje Vlade.

A ako Milanović završi u zatvoru to je bonus.

– S obzirom na brzinu hrvatskog pravosuđa, teško da bi to moglo utjecati na moguće koalicije.

Utjecajni bankari

O bankarima imate loše mišljenje, što je s poduzetnicima?

– Ima onih koji su se bez ičije pomoći probili na međunarodno tržište i postižu fantastične rezultate, ali i onih koji su stalno državnim jaslama i obogatili su se u kriminalnoj pretvorbi ili putem poticaja i benificiranih kreditiranja. Mnogi od ovih u međuvremenu su propali jer se nisu mogli nositi na tržištu.

Bankari su veći negativci nego poduzetnici, tko je veći negativac guverner Vujčić ili premijer Milanović?

– Neodgovorno bi bilo da to uspoređujem. Svatko od njih dvojice ima odgovornost u svojoj domeni, a smatram da je Vujčić dosljedno nastavio lošu monetarnu politiku svojeg prethodnika Rohatinskog. Bez ozbiljnije promjene monetarne politike, ovi u izvršnoj vlasti mogu se pretrgati, ali učinak će izostati, neće biti novih radnih mjesta, investicija… Isključivi preduvjet za poticanje ulaganja je izmjena monetarne politike.

A rezovi i strukturne reforme na kojima inzistiraju i poduzetnici?

– Za njih strukturne reforme znače jedino smanjenje plaća i svih rashoda za zaposlene i olakšavanje otpuštanja. Tako da svako jutro portir nekom radniku kaže da može ući u poduzeće, a drugom da više nije potreban i da ide doma. To je tržište rada kakvo bi oni željeli. Otpustili su od 2008. godine 160 tisuća ljudi, a i dalje tvrde da ih Zakon o radu ograničava. Kad ga ukinu, koji će im onda biti izgovor? Ali, tada će se dogoditi nešto drugo što želimo izbjeći. Ljudi ne mogu toliko trpjeti, puknut će prije ili kasnije.

Kao u Sloveniji?

– U Sloveniji je puklo na lokalnoj korupciji, teško je pretpostaviti što će biti šibica u Hrvatskoj.

Ali bi šibica mogla planuti i u Hrvatskoj?

– Da.

Izvor: Novi list

LABURISTI TEK OBRAZUJU SVOJE LJUDE

Bilo bi jako zanimljivo kad biste osvojili neki ozbiljniji grad, pa da to bude ogledni primjer kako to Laburisti upravljaju.

– Točno, zato i izlazimo na izbore s kandidatima koji su se o ovih godinu i pol dana isprofilirali i spremni su preuzeti rizik izlaska pred građane.

Nemojte
zaboraviti da mi imamo sedam tisuća članova dok druge velike stranke imaju toliko ljudi koji posjeduju upravljačka iskustva jer su obnašali razne dužnosti od lokalne do nacionalne razine. Mi naše ljude tek obrazujemo, nemamo onih koji su upravljali općinama, gradovima ili javnim tvrtkama.

BANKARI SU MOĆNI I ORGANIZIRANI

Jesu li gori poduzetnici ili bankari?

– Bankari su utjecajniji, izuzetno su moćni i jako dobro organizirani. Uzet ću jedan primjer njihovog djelovanja. HNB naplaćuje bankama regulatorne troškove kreditne plasmane i oni su isti i za kredit za kupnju auta i za ulaganje u tvornicu cipela. To nema smisla, regulatorne troškove za ulaganja treba smanjiti i na taj bi se način kamatne stope mogle sniziti za jedan do dva postotna poena. O tome mi je nedavno pričao čovjek koji je koautor zakona o HNB-u. Pozivam guvernera da smanji regulatorne troškove ovisno o vrsti kredita.

| Broj posjeta: 623 |

Želite li komentirati? Objava: "Predsjednik Hrvatskih laburista tvrdi da je želio zaustaviti protupravno ponašanje Vlade"

Imate li komentar?