Političare u Tvornicu – sindikalno predizborno sučeljavanje (video)

Zaštita radničkih prava, kolektivni ugovori, javna poduzeća, otpuštanja i plaće, budućnost hrvatskog gospodarstva – bile su to samo neke od tema o kojima su sindikalci iz prve ruke htjeli čuti što i kako misle političke stranke pa su prigodno u zagrebačkoj Tvornici organizirali današnje predizborno sučeljavanje pod nazivom ”Političare u Tvornicu’ nakon kojega će svojim članovima preporučiti na koje stranke bi trebali obratiti pažnju pri glasovanju na skorašnjim parlamentarnim izborima..

U organizaciji Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i Zaklade Friedricha Eberta predizborno se sučelilo šest političkih stranaka, odnosno njihovih predstavnika, koji su odgovarali na pitanja iz područja od sindikalnoga interesa. Silvano Hrelja iz Kukuriku koalicije, Dragutin Lesar iz Hrvatskih laburista Stranke rada, Velimir Srića iz HSLS-a, Ljubo Jurčić iz Hrvatske ekonomske inicijative te Boris Kunst iz HDZ-a i Damir Bajs iz HSS-a odgovarali su na sljedeća pitanja moderatora Mislava Bage:

Jesu li hrvatski radnici prezaštićeni ili podcijenjeni?

Kunst: Sigurno nisu prezaštićeni, ali oni koji rade u javnoj upravi zaštićeniji su od onih u privatnom sektoru.
Srića: Hrvatski radnici često su objekt samovolje svojih poslodavaca, a sustav treba organizirati tako da štiti dobre radnike i da postoji kult rada i znanja. Međutim, kod nas se lakše razvesti, nego s radnog mjesta maknuti onoga koji ne radi dobro.
Bajs: Postoje dvije kategorije radnika – stalni i privremeni, a ako ste zaposleni na određeno i to se stalno produžuje, u problemima ste jer, primjerice, ne možete dobiti kredit za stan.
Hrelja: Hrvatski radnici su formalno-pravno zaštićeni, ali u stvarnosti su vrlo loše zaštićeni.
Lesar: Sustav inspekcija nije osposobljen, a nema ni radnih sudova.
Jurčić: Apsolutno nisu zaštićeni, za razliku od kapitala koji je politički zaštićen kao sveto pismo, a radnicima, kojima su kolektivni ugovori bačeni kao mamac, sustav daje samo mrvice, dok je odgovornost države da stvori uvjete za kreiranje radnih mjesta.

Mnogo više radnih mjesta izgubljeno je u privatnom, nego javnom sektoru, u kojem je bilo i dodatnog zapošljavanja, je li to pošteno?

Kunst: Ima i privatnih poslodavaca, koji plaćaju i cijene svojega radnika.
Srića: Postoji proračunska i tržišna Hrvatska, prva je zadržala mjesta bez rezultata, a druga je izgubila 80.000 radnih mjesta.
Bajs: Postoji održivost i neodrživost, u privatnom i javnom sektoru, a dobar poslodavac želi i dobre radnike.
Hrelja: Postoje dvije kategorije radnika kad je riječ o sigurnosti posla – oni u javnom sektoru s boljim uvjetima radnog mjesta i oni u privatnom sektoru koji to nemaju, a greška je nastala 1995. godine kad se odustalo od općeg kolektivnog ugovora.
Lesar: Po prirodi stvari javni je sektor bio i uvijek će biti u boljoj poziciji, ali gubitak kolektivnog ugovora tamo povlači za sobom isto i u privatnom sektoru, tu bi trebalo biti riječi o solidarnosti.
Jurčić: Problem je u neefikasnoj politici, i postoji taj osjećaj da je politički pobjednici u državnu upravu nepotrebno uhljebe svoje. Međutim, treba razlikovati od toga školstvo i zdravstvo, koji opslužuju 4,5 milijuna ljudi i treba povećati broj zaposlenih u privatnom sektoru. Naime, vrlo malo se može smanjiti državnu administraciju, tamo je problem efikasnost.

Jesu li javna poduzeća najveći kočničari?

Jurčić: Nisu, ali bi mogli biti ti koji povlače i sveukupno u usporedbi s nama sličnim zemljama ima 30.000 ljudi bez kojih bi se moglo, ali ne da ih se otpusti, nego ‘preseli’ u privatni sektor da rade.
Lesar: U HEP-u i Hrvatskim šumama dao bih otkaz upravama, jer zbog HEP-ovog neinvestiranja, Hrvatska je postala energetski ovisna, a Hrvatske šume nisu u funkciji razvoja drvoprerađivača, nego su postale lovačko društvo i izvoznik trupaca.
Hrelja: Javna poduzeća su danas baladt, ali sutra mogu biti generatori razvoja.
Bajs: Mi nismo za privatizaciju ili davanje u koncesiju voda i šuma. Javna poduzeća mogu biti učinkovitija i mnoga su smanjila broj zaposlenih, a Hrvatske šume su pomogle u najtežim trenucima.
Srića: Javna poduzeća su leglo korupcije. Hrvatske šume, koje imaju razne parafiskalne namete, pomogle su drvoprerađivačima, ali su iscrpile sve ostalo. Javnim poduzećima trebaju drugačiji vizija i menadžment.
Kunst: Važni su oni koji ih vode i da to bude pošteno i u interesu države.
Hrelja: Odgovornost je na vlasniku, koji ne smije dozvoliti da se dozvoljavaju minusi i nagrađuju menadžeri.
Jurčić: Problem je što država ne priprema kadrove i politički pobjednici postavljaju svoje kadrove pa imamo politička imenovanja umjesto stručnjaka.
Hrelja: Politika će uvijek tražiti da se ostvaruju politički ciljevi.
Lesar: Vlada je ta koja mora postaviti ciljeve, koje moraju ostvarivati menadžeri.
Bajs: Bitno je da to budu stručni ljudi.
Srića: Ali ne vode nas sposobni, nego podobni, takav politički realizam vlada, da se pobjedom mijenja sve od ministra do čistačice.

Dobro, jasno je da ne biste valjda za šefa javnog poduzeća postavili sobaricu, ali evo – koga biste, da ste ministar, poveli sa sobom u svoj kabinet?

Srića: Svi koje zateknem tamo, trebali bi ponuditi svoj mandat, a ljude bih izabrao na javnom natječaju, na koji se i oni mogu javiti.
Kunst: A u Zagrebu u Plinari imate ljude koji samo plin znaju upalit i to je svo njihovo znanje na tom polju, prvo treba pomesti pred svojim vratima.
Jurčić: Mučimo se oko nadzornih odbora, a ono što državi treba jest agencija koja će vršiti kontroling kao nekada interna revizija i to je najbolji nadzor.
Lesar: Jedini kontrolori kod nad su bili Bajić i Cvitan.

Biste li direktore javnih tvrtki plaćali prema dobiti ili biste im ostavili fiksne plaće

Jurčić: Ne trebaju imati plaću iznad ministarske. Oni su državni administratori.
Lesar: Nema bonusa i menadžerskih ugovora i plaća treba biti ispod ministarske.
Hrelja: Ovisno o tome ovisi li poslovanje o čovjeku, tamo gdje postoji, ne treba limit ovisiti o državi.
Bajs: Ako rade na slobodnom tržištu, tada im i plaća treba biti takva.
Srića: Ako je riječ o monopolistima, država treba odlučivati o plaćama, a ako su na tržištu, tada one trebaju ovisiti o njemu. Ljudi koji imaju veće odgovornosti, trebaju imati i veće plaće.
Kunst: One koji posluju na tržištu treba nagraditi.
Hrelja: Vladina odluka o limitu je loša jer je sve strpala u isti koš.
Bajs: Teško je kod javnih tvrtki govoriti o dobiti.
Jurčić: Treba ići u suštinu svakog poduzeća jer nisu isto Hrvatska poštanska banka te Janaf i Plinacro.

Smije li država raskidati kolektivne ugovore u krizi?

Kunst: Kolektivni ugovori općenito trebaju imati rok važenja i treba ih prilagođavati novim uvjetima.
Srića: Svi ugovori trebaju imati rok trajanja.
Bajs: Kolektivni ugovori daju viši standard i mora
ju biti bolji od zakonskih rješenja i treba razmisliti o sudskoj zaštiti ugovora.
Hrelja: Sindikate u kondiciji drži sklapanje ugovora na određeno vrijeme.
Lesar: Razvijat ćemo sustav kolektivnog pregovaranja i mislim da će biti rokova trajanja. Problem je u jednostranim pravilnicima o radu, koji su pomeli prava radnika.
Jurčić: Svi se moraju prilagođavati društvenim okolnostima.
Srića: Pravednost je ključna riječ za sklapanje kolektivnih ugovora.
Kunst: Kolektivni ugovori nam trebaju i daj bože da ih imamo što više.

Jesu li hrvatski radnici preskupi?

Jurčić: Ne, hrvatsko gospodarstvo je neefikasno.
Lesar: Ne, to je neoliberalna podvala.
Hrelja: Ne, preskup je nerad i sporost državne administracije.
Bajs: Ne, ono što prima nije previše.
Srića: Ne, druga je stvar koliko košta poslodavca.
Kunst: Ne, hrvatski radnik je podcijenjen.

Stranci kažu da je hrvatski radnik preplaćen za ono što radi, stoji li to ili ne?

Jurčić: Radnik radi onoliko koliko mu se omogući, a problemi proizlaze i iz države i poslodavca, ne samo radnika.
Lesar: Prema izvješćima u kojima stranci kritiziraju hrvatsko gospodarstvo, radnici i njihov rad se nalaze tek na petom mjestu, a mi uvijek, zanimljivo, to stavljamo na prvo mjesto. O tome možemo pričati kad riješimo sporost birokracije, nesigurnost poreznog sustava, korupciji i nedostatnosti kapitala.
Hrelja: Tko dolazi ovamo da bi ostvario dobit zbog jeftine radne snage, sve mu je skupo. Naš sklop je da radimo visokostručne poslove, a ne za šaku riže.
Bajs: Imamo kvalitetnu radnu snagu, to se vidi i u turizmu.
Srića: Kod nad je sustavan kult nerada, previše ljudi ne radi i stvara se percepcija da nije popularno raditi, mnogi su dobili priliku ne raditi pa oni koji rade, rade i za njih.
Kunst: Mnogi su ovdje došli tražiti jeftinu radnu snagu, a uvijek bih stavio radnika na prvo mjesto jer bez njega nema ničega i mi imamo kvalitetne i dobre radnike.
Jurčić: Ali nam nedostaju elementi za stvaranje dodane vrijednosti, primjerice u turizmu.
Bajs: Hrvatska po turistu i stanovniku zarađuje triput više, nego Francuska, pogledajte statistike Svjetske turističke organizacije, ali naravno da treba više dodane vrijednosti.

Za kraj, gdje se vidite nakon izbora i moguće pobjede, u Vladi i na kojoj poziciji ili u Saboru?

Kunst: U Saboru.
Srića: Nemam ambicija biti u Vladi, nego biti saborski zastupnik kao štuka među somovima.
Bajs: Pričekajmo što će reći birači, ali zašto ne opet kao ministar turizma.
Hrelja: Ne vidim se u Vladi, ne bih mogao izdržati taj tempo, zdravstveno o čemu ne treba sad tu šire obrazlagati.
Lesar: Nemam ambicija biti u izvršnoj vlasti, ali kad me već tjerate, volio bih voditi žandarmeriju, Ministarstvo policije.
Jurčić: Predsjednik Vlade.

Zbilja mislite da imate šanse pored Milanovića i Kosor?

Jurčić: Čuda se uvijek događaju. Kome bi se država bolje dala u ruke? Državu dajemo u ruke ljudima koji nikada nisu ni buffet vodili.

U odluci kome će povjeriti svoje glasove, radnicima bi od pomoći mogla biti analiza svega što se danas moglo čuti, a koju će u četvrtak napraviti SSSH-a kako bi vidio koji su programi stranaka bliži radnicima, najavio je predsjednik SSSH-a Mladen Novosel. I obećao da će sindikati pokazati svoju snagu očekujući da se političari doista drže svojih predizbornih obećanja te da će ne nakon 100 dana, nego od prvog dana djelovati kao korektivni faktor, a ne da kao dosad svaka vlast prve tri godine mandata provede bez ostvarivanja onoga što je ranije zagovarala, izvlačeći se na bivšu vladu.

Izvor: http://izbori2011.tportal.hr/sve-vijesti/160988/Nemam-ambicija-za-izvrsnu-vlast-ali-vodio-bih-Ministarstvo-policije.html

| Broj posjeta: 1.378 |

Želite li komentirati? Objava: "Političare u Tvornicu – sindikalno predizborno sučeljavanje (video)"

Imate li komentar?