LESAR Sabor nikada do sada nije bio u tako inferiornom položaju prema Vladi. To je sramota ove vladajuće većine

Zbog rasta rejtinga naše stranke dio medija počeo je primjenjivati metodu prešućivanja Hrvatskih laburista, a dio njih pak se obrušuje na nas ne birajući sredstva. Pri tome se koriste poluistinama, manipuliraju podacima, izjavama, prijedlozima, stavovima ali i izmišljotinama. A sve samo da bi se dodvorili SDP-u, rekao je Dragutin Lesar

Saborski zastupnik i predsjednik Hrvatskih laburista stranke rada Dragutin Lesar u opsežnom u razgovoru za portal Dnevno objasnio je svoje viđenje Vladine politike, Zakona o strateškim investicijama i konstatnom porastu nezaposlenih, na koji način se Laburisti pripremaju za izbore, zašto je tužio premijera Milanovića, te vidi li se jednog dana na premijerskom mjestu.

Kažete da ste jedina stranka koja zaista zastupa radnike. Zadnjih godina sve je više otpuštanja radnika, a broj nezaposlenih je u konstantnom porastu. Imate li što poručiti radnicima u ovim teškim vremenima?

– Sada je jasno da Plan 21 nije uspio. Naš posao kao oporbene stranke je da vladajuće prisilimo na promjenu ukupne ekonomske politike. Ali ne samo naš, to je posao i sindikata, organizacija civilnog društva ali i građana. Do sada ni jedan prijedlog u Saboru nisu prihvaćali. Stalno ponavljaju da su oni preuzeli odgovornost, ali za rezultate svoje odgovornosti nisu spremni snositi posljedice. Izgleda da će ih se na to morati prilisiti.

Gubitak radnih mjesta, otpuštanja, rast broja nezaposlenih koje je već prešao brojku od 375 tisuća, pad zaposlenih koji j s oko 1,5 milijuna pao na 1,35 posljedica je ukupne gospodarske, a posebice fiskalne i monetarne politike koja se vodi u RH. Vlada Kukuriku koalicije nastavila je neoliberalni koncept vođenja ekonomije i k tome pojačala mjere rezanja, kako oni to govore „mjere štednje“ koje su dovele do drastičnog pada kupovne moći stanovništva. S obzirom na to da naše gospodarstvo nije izvozno orijentirano, svaki pad domaće potrošnje direktno je utjecao na i na likvidnost poduzetnika i na pad proizvodnje, obim usluga a to pak je dovodilo do viška radnih mjesta i otpuštanja.

Druga velika pogreška ove Vlade je bila u zabludi da će (prezadužena) javna poduzeća biti generator investicija, razvoja i otvaranja radnih mjesta. Dodatni problem je bio i taj što su većina tih investicija bile takozvane ‘potrošačke investicije’ – nakon završetka ne daju novostvorenu vrijednost nego stvaraju nove troškove. Iz toga bi se moglo izuzeti samo Plomin i Ombla ali se pokazalo da i izgradnja termocentrale na ugljen negdje u Europi nije profitabilno, a Ombla pak je pod znakom pitanja ne samo iz ekoloških razloga nego i razloga ukupne isplativosti.

Treća zabluda traje još i danas: svi očekuju da će ulaskom u EU i naše gospodarstvo imati veliko tržište. EU tržište još 5 do 6 godina biti u stagnaciji i mi se hitno moramo okrenuti ka velikim tržištima izvan EU poput Rusije, Kine, Indije…

Hrvatski laburisti su sada treća stranka po snazi u Hrvatskoj sa oko deset posto potpore sa uzlaznom putanjom. Jeste li spremni prihvatiti odgovornost za preuzimanje vlasti na državoj razini?

– Naravno da smo spremni. Evo, to već činimo i na predstojećim lokalnim izborima. U Gradu Zagrebu i 8 županija, u 20 gradova i 13 općina sa ukupno 109 kandidata za čelna mjesta i njihove zamjenike izlazimo na izbore. Ako kandidiramo kandidata za gradonačelnika Zagreba, osam kandidata za župane, dvadeset kandidata za gradonačelnike i trinaest kandidata za načelnike općina zar to nije spremnost preuzimanja odgovornosti? Uz to, na izbore izlazimo i sa 151. listom za izbor članova za općinska i gradska vijeća te županijske skupštine na kojima je više od 3.050 kandidata od čega 42 posto žena. A preuzimanje odgovornosti na državnoj razini moguće je samo na slijedećim parlamentarnim izborima, bili oni redovni ili prijevremeni.

Zašto ste podigli tužbu protiv predsjednika Vlade Zorana Milanovića?

– Vrlo jednostavno i sažeto: on je predsjednik Vlade koja je, po mom mišljenju protuzakonito donosila odluke o upravljanju državnom imovinom. Zakon o upravljanju državnom imovinom jasno propisuje da Vlada upravlja državnom imovinom na temelju Strategije koju na njezin prijedlog donosi Hrvatski sabor. Vlada Saboru nije predložila pa Sabor nije ni mogao usvojiti Strategiju. Smatram da sve odluke Vlade a posebno one koje se odnose na privatizaciju Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke nisu zakonite. U Saboru smo pokušali otvoriti raspravu i od Vlade zatražiti prijedlog Strategije. Već nekoliko mjeseci to čeka na dnevnom redu, a predsjednik Sabora redoslijed rasprava raspoređuje tako da se ta tema stalno preskače. Sukladno prisezi koju sam kao zastupnik dao preostala mi je samo prijava Općinskom državnom odvjetništvu.

Zašto su Hrvatski laburisti protiv donošenja Zakona o strateškim investicijama?

– Najprije ću vam citirati jednu odredbu iz toga prijedloga: ‘Nekretninama u vlasništvu RH, uključujući i šume, šumsko zemljište, poljoprivredno zemljište, javne ceste i javno vodno dobro, potrebnim za provedbu strateškog projekta raspolaže vlada RH u skladu s lokacijskom dozvolom, odnosno odgovarajućim prostornim planom, te u tu svrhu provedbe stratepkog projekta može neposrednom pogodbom otuđiti i/ili na njima osnivati stvarna prava o čemu Vlada RH donosi Odluku’. Sada pitam: gdje je popis tih ‘strateških projekata’? Koji su to strateški projekti koji se ne mogu realizirati u praznim ili polupraznim poduzetničkim zonama kojih ima nekoliko stotina, ili na područjima napuštenih i zapuštenih vojnih objekata i poligona. Ili na zemljištima propalih tvornica a u državnom su vlasništvu? Ili koliko neiskorištenog građevinskog zemljišta ima u RH? Doista bih volio da mi netko pojasni koji su to strateški projekti zbog kojih Vladi treba dati ovlasti da neposrednom pogodbom otuđuje šume, poljoprivredno zemljište, javno vodno dobro…

Prilikom pokretanja inicijative za izmjenu Ustava RH u vezi sa smanjivanjem potrebnog broja birača za pokretanje referenduma od strane građana na 200.000 potpisa sa sadašnjih 10 posto (oko 450.000 birača) mediji su uglavnom popratili tu inicijativu. Međutim, kad je Sabor odbio ove izmjene gotovo nitko to nije objavio. Mislite li da postoji određena medijska blokada po ovom pitanju?

– Da, dobro ste to primijetili. Vjerojatno su jedan od razloga ankete i rejting naše stranke što je dio medija počeo primjenjivati metodu prešućivanja Hrvatskih laburista, a dio njih pak se obrušuje na nas ne birajući sredstva. Pri tome se koriste poluistinama, manipuliraju podacima, izjavama, prijedlozima, stavovima ali i izmišljotinama. A sve samo da bi se dodvorili SDP-u.

Završio je ‘referendumski ustanak’, građani nisu uspjeli prikupiti dovoljan broj potpisa za pokretanje referenduma, ali interes je bio poprilično velik. Zašto Hrvatski laburisti – Stranka rada nisu javno poduprli ovu akciju?

– Zato što nas organizator nije zvao. Naime, imamo pravilo da se bez poziva organizatora ne miješamo u tuđe akcije. Kao što ne želimo da se bilo tko drugi bez dogovora umiješa u naše.

Prošle g
odine ste izjavili da promijenjena Europa koja ide prema federalizaciji u interesu bankara, bankarskog lobija i bankarskog sustava traži potpuno nov ugovor o funkcioniranju EU-a jer to nije ono u što je RH pristala ući. Čak je i sam premijer Milanović nakon Vaše izjave napomenuo kako je potreban novi referendum po tom pitanju. S obzirom na ovo, je li moguće da se stavovi Hrvatskih laburista promijene u vezi ulaska u EU?

– Nema potrebe da mi mijenjamo svoje stavove, ali otvorili ste jedno jako važno pitanje. EU je pred velikim promjenama. I Barroso je rekao da slijedi velika promjena arhitekture Unije. Ta promjena će tražiti ili izmjene ili novi Ugovor o funkcioniranju EU. I uvjeren sam da će u većini članica političke elite taj ugovor dati na prihvaćanje građanima na referendumima. Premijer Milanović je u prvoj izjavi rekao nešto slično, da će to i u Hrvatskoj biti predmet referenduma, ali je u drugoj izjavi to relativizirao i dodao da taj referendum neće predlagati kao nešto što se mora.

Što možete reći o odnosu sadašnje Vlade prema Saboru? Provodi li se marginalizacija Hrvatskog sabora?

– Uz pomoć predsjednika Sabora, kolege Leke stvoren je odnos u kojemu ja Vlada nadređena Saboru. I po sadržaju i po redoslijedu sve se prilagođava Vladi. U saboru sam devet godina i moram priznati da Sabor nikada do sada nije bio u tako inferiornom položaju u odnosu na Vladu kako je to danas. Ali to je sramota vladajuće većine.

Približavaju se lokalni izbori i izbori za Europarlament, na koji način se pripremate?

– Mi smo pripreme započeli još u ožujku 2012. serijom stručnih predavanja, osposobljavanja naših aktivista. To je trajalo sve do veljače ove godine. Od listopada prošle godine pa do početka ožujka svi naši ogranci u općinama i gradovima kao i podružnice u županijama vodile su kandidacijske postupke i birali svoje kandidate za načelnike općina, gradonačelnike i župane a iza toga sastavljali i utvrđivali liste kandidata za općinska i gradska vijeća te županijske skupštine. Samostalnost ogranaka i podružnica u tom kandidacijskom postupku na visokom je nivou. Zadovoljan sam cijelim postupkom, a posebno zbog činjenice da ni jedan ogranak kao ni jedna podružnica nije podlegla pozivima drugih stranaka za predizbornu koaliciju (a bilo je ih jako puno) kao i činjenicom da na listama ima više od 42 posto žena .

Kao stranka donijeli ste preporuku da na izbore izađete samostalno. Hoće li biti koaliranja nakon izbora, ako to bude potrebno za sastavljanje većine, bez obzira o kojim strankama je riječ?

– Odluke o tome donose skupštine ogranaka i podružnica. Vjerojatno će biti koalicija, a ja ću svim kolegicama i kolegama savjetovati da u koalicije ulaze samo ako se radi o koalicijama ljudi, pojedinaca koji zajedno mogu dobro upravljati lokalnom zajednicom. čiste stranačke koalicije su samo zbrajanja mandata i fotelja.

Koliko Hrvatskih laburista vidite u Europarlamentu ove godine?

– Jako teško pitanje. To uvelike ovisi i o odzivu birača na izbore. Tri?

Kada ste osnivali stranku jeste li mislili da možete dogurati ovako daleko ili ni ovo nije kraj? Iako ovo možda zvuči kao daleka budućnost, možete li se vidjeti kao predsjednik Vlade?

– Naravno da smo vjerovali u cijeli projekt. Nije bilo lako, ali isplatio se trud. Mjesto premijera? Idemo korak po korak, sada su izbori za Europski parlament a onda lokalni.

Izvor: http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/81201-sabor-nikada-do-sada-nije-bio-u-tako-inferiornom-polozaju-prema-vladi-to-je-sramota-ove-vladajuce-vecine.html