Inventura kandidata za EP: EUropa za ljude ili?

Sučeljavanje oko drugačije Europe

Ukoliko bude dovoljno političkog poštenja, kreativnosti i dijaloga, Europska unija može učiniti zaokret prema izgradnji demokratske europske javne sfere, održivom modelu razvoja, sigurnosti i dostojanstvu rada te pravednom i demokratskom upravljanju javnim i zajedničkim dobrima, kao i beskompromisnoj zaštiti ljudskih prava – smatraju u Platformi 112.

Stoga je kako bi se javnost informiralo što o tome misle hrvatski kandidati, Platforma 112 kao neformalna koalicija organizacija civilnog društva organizirala sučeljavanje kandidata za izbore za Europski parlament „Drugačija EUropa je moguća!“ u Novinarskom domu, kojemu su se odazvali predstavnici glavnih političkih grupacija u Europskom parlamentu.

Demokratska EUropa: Politika za ljude, a ne za krupni biznis!

„Europa mora biti Europa svih građana i temeljiti se na određenim vrijednostima i principima. Od vas zastupnika tražimo da nakon pet godina mandata u svakoj zemlji članici imamo veće razine ljudskih prava i sloboda – manje diskriminacije i manje ksenofobije, a više solidarnosti i zaštite slabijih. Pritom valja voditi računa o ulaganju u javno obrazovanje i zaštitu javnog prostora te slobodu medija i novinara jer želimo lice EUrope koju će voditi građani, a ne korporacije“, istaknuo je Dragan Zelić, izvršni direktor GONG-a, uvodno govoreći o značaju „demokratske Europe: politike za ljude, a ne za krupni biznis“.

Hrvatska dobro zna što znači ozbiljan Izvještaj o napretku (Progress Report) pa je jedno od pitanja za kandidate bilo podržavaju li uvođenje takvog mehanizma za sve države članice tako da se Europskoj komisiji daju jače ovlasti u provođenju sankcija nad onim zemljama koje ne poštuju pravnu stečevinu i standarde zaštite ljudskih prava koje donosi Europski parlament? Sudeći prema odgovorima, svi kandidati podrazumijevaju poštivanje ljudskih prava te se zalažu za veće uključenje građana u odlučivanje u EU kako bi došlo do razgradnje demokratskog deficita i povećanja legitimiteta institucija koje donose odluke o EU. Također, kane štititi javna dobra poput javnih medija i javnog obrazovanja, a nisu baš oduševljeni Sporazumom o slobodnoj trgovini (TTIP) o čijim odredbama tajnovito pregovaraju Europska komisija i Washington i koji bi, kako se očekuje, EP trebao do kraja godine ratificirati bez ulaska u sadržaj.

NIKOLA VULJANIĆ (predstavnik liste Hrvatskih laburista) Dostignuta razina ljudskih prava je zapravo osnova funkcioniranja EU. No, potrebno je veće zalaganje za napredak zaštite prava i veće sudjelovanje građana pri odlučivanju u EU. Prisutan je disbalans između prava rada i prava kapitala i iluzorno je govoriti ova prava, ona prava, svi smo izgubili na račun korporacija, a i mediji su pod kontrolom onih s najviše nula na računu. Protiv smo TTIP-ija jer ta vrsta globalizacije nije onako kako mi vidimo Europu, koja bi trebala biti uzor Americi, a ne obratno.

MIRELA HOLY (predstavnica liste ORaH-a) Potrebno je jačanje kontrole provedbe zaštite ljudskih prava, zaštite civilnog društva te demokratskih standarda. Osim podizanja kvalitete samih zakonskih rješenja, potrebno je i osvještavanje javnosti u pravcu odmaka od ksenofobije i loših tendencija uz poštivanje različitosti. Ne smije se raditi nikakvu hijerarhiju među ljudskim pravima.

OLEG VALJALO (predstavnik liste SDP-a, HNS-a, IDS-a i HSU-a) Očuvanje standarda ljudskih prava je važno, pogotovo jer je u posljednjih šest godina s ekonomskom krizom njihovo poštivanje palo u drugi plan i robuje se statistikama i štednji. Sve se svodi na raspolaganje financijama, a zašto ne uvesti porez na financijske transakcije i u EP ću poticati rasprave da se spriječi porezne oaze. Što se tiče TTIP-ija, dok pravila ne budu kao na razini EU, nećemo biti za potpisivanje Sporazuma.

MIRELA HOLY (predstavnica liste ORaH-a) Malo me ovo iznenadilo jer su socijalisti u EU bili za potpisivanje sporazuma, a na kraju odlučuje EK. Mi nećemo biti za Sporazum dok ne bude na razini EU jer primjerice zbog GMO-a on može ugroziti građane te veliki broj malih kompanija.

RENATA ŠEPERIĆ PETAK (predstavnica liste Nacionalnog foruma, HSLS-a, PGS-a i liste za Rijeku) Zaštita ljudskih prava treba biti imperativ društva, a potrebni su dodatni napori u zaštiti azilanata te zaštita prava na internetu i prava na referendumska pitanja, kao i jačanje međusektorske te međuinstitucijske komunikacije na državnoj razini. TTIP je jedan od najvećih političkih izazova jer bi mogao poljuljati temelje EU gospodarstva, a to su poljoprivreda i održivi razvoj. Mi nećemo podržati smjernice koje se odnose na farmaceutsku industriju, slobodu kretanja ljudi te poljoprivredu.

IVAN SABLIĆ (predstavnik liste HDZ-a, HSS-a, HSP AS-a, BUZ-a, ZDS-a i HDS-a) Treba staviti naglasak na prava socijalno ugroženih, a odgovornost treba postojati prema zaštiti ljudskih prava i na EU i na nacionalnoj razini. Civilni dijalog i transparentnost trebaju biti prioriteti i funkcioniranje EU mora početi na lokalnoj razini, a razina zaštite TTIP-ija treba biti na razini EU.

Socijalna Europa: ulaganja u socijalnu sigurnost i obrazovanje rješenje, a ne trošak!

„EU se danas suočava s najnižim stopama zaposlenosti od početka krize, siromaštvo i socijalna isključenost su u stalnom porastu kao rezultat sve gore situacije na tržištu rada i ograničene učinkovitosti sustava socijalne zaštite“, upozorio je Darko Šeperić, savjetnik za europska pitanja Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, poručivši da je „reforma financijskog tržišta potrebna da Europu okrene u smjeru održivog razvoja.

Socijalna politika postaje sve više nužna i važnija. Nacionalna država gubi snagu da učinkovito regulira tržište, a nismo razvili mehanizme solidarnosti i zaštite bez čega se samo pojačava nesigurnost. Umjesto nadmetanja trebaju nam zajednička rješenja“. Osim već postojećih mjera, poput Garancije za mlade, sindikati predlažu totalni zaokret – novi Socijalni ugovor koji bi umanjio potrebu za održanjem deficita, ali i reindustrijalizaciju te minimalni zajamčeni dohodak i jačanje socijalnih indikator uz izuzimanje obrazovanja iz «troškova» prilikom obračuna deficita u Europskom semestru.

RENATA ŠEPERIĆ PETAK (predstavnica liste Nacionalnog foruma, HSLS-a, PGS-a i liste za Rijeku) Štednja na račun profesora i učitelja nema smisla te treba ulagati u razvoj obrazovanje i znanost. Prioritet nam je zapošljavanje mladih korištenjem strukturnih i kohezijskih fondova i stavljanjem državne imovine u funkciju. Važna stvar u priči je sloboda kretanja, a posebno smo zabrinuti u vezi mladih bez kvalifikacija. Što se tiče štednje, postoji mogućnost alternativnih mjera uštede kao primjerice zasjedanje EP u jednom mjestu. Protivimo se snižavanju minimalne plaće i uvođenju novih poreza, a osim mladih i ljude starije od 50 godina treba pripremati za tržište, važno je cjeloživotno učenje i minimalno kreditiranje.

OLEG VALJALO (predstavnik liste SDP-a, HNS-a, IDS-a i HSU-a) Strategija za 2020. ostat će mrtvo slovo na papiru i mjere štednje neće donijeti ništa. Potreban je porez na financijske transfere i borba protiv poreznih oaza &
scaron;to bi zasigurno napunilo proračune. Garancija za mlade nije dovoljna te se obrazovanje mladih mora izuzeti iz obračuna deficita.

MIRELA HOLY (predstavnica liste ORaH-a) U potpunosti podržavamo prijedlog sindikata i stavljamo naglasak na otvaranje radnih mjesta na zelenim poslovima, kojima se u pravilu zapošljava veći broj ljudi nego u nekim neodrživim industrijama, te zapošljavanje mladih uz uvođenje transnacionalnih kolektivnih ugovora i minimalne plaće na razini cijele EU. Dodatno, što se tiče mladih, prema njima treba voditi ne parcijalnu, nego ukupnu politiku s naglaskom na participaciju mladih u političkom životu. Bez poštivanja socijalne i društvene pravde nema održivog razvoja u EU i zalažemo se za porezno rasterećenje rada, a opterećenje kapitala i financijskih transakcija.

NIKOLA VULJANIĆ (predstavnik liste Hrvatskih laburista) Ako EU ovako nastavi, doći će do eksplozije i nije točno da je socijalna država umrla kako to kažu elite, ona je ukradena. Kolač postoji, takav kakav jest, samo si je netko odrezao preveliki komad. Treba postaviti zajedničke kriterije te značajno povećati garancije za mlade, no zapravo Europa treba garanciju za sve ljude. Uostalom, mene je moja baka učila da se štedi kad se ima, a ne kad se nema.

IVAN SABLIĆ (predstavnik liste HDZ-a, HSS-a, HSP AS-a, BUZ-a, ZDS-a i HDS-a) Zalažemo se za socijalni dijalog uz praćenje prakse drugih zemalja EU te kao jednu od mjera kraće radno vrijeme. Potrebna je reindustrijalizacija, moramo iskoristiti mogućnosti iz EU fondove, važno je poduzetništvo kao kompetencija, a mlade treba pripremiti da budu spremni za tržište kad izlaze iz škola.

Zelena Europa: Zaštita okoliša i javnih dobara kao poluga održivog razvoja!

EUropa treba novu energetsku i fiskalnu politiku, postoje ciljevi do 2030. za obnovljive energente, smanjenje emisija stakleničkih plinova i energetsku učinkovitost te usmjeravanje prema inovacijama u upravljanju prirodnim resursima, poput vode i šuma, od strane zajednica, u trgovačkim i posebno komunalnim poduzećima. „Hrvatska se dosad ponašala vrlo pasivno po ovom pitanju slijedeći politike drugih jer smo kao mala zemlja, no što je s upravljanjem prirodnim resursima jer mnogim se komunalnim poduzećima upravlja neodgovorno, a međunarodne institucije i lobiji često predlažu privatizaciju tvrdeći da se tako povećati efikasnost premda iskustvo pokazuje da se događalo upravo suprotno“, upozorio je Enes Čerimagić iz Zelenog foruma.

Naime, cilj EU je zadržati porast prosječne temperature na maksimalno dva Celzijuseva stupnja i u tu svrhu EK predlaže smanjenje emisija stakleničkih plinova za 40 posto do 2030. Premda i veći broj zastupnika EP smatra da je to nedovoljno, a najveće udruge za zaštitu okoliša argumentiraju kako je neophodno da smanjenje bude i do 55-60 posto. Također, prošle je godine je dva milijuna građana EU peticijom zatražilo da EU svim svojim građanima osigura pravo na pristup vodi i da upravljanje vodom ne bude podložno pravilima tržišnog poslovanja, no što o tome misle kandidati za buduće euro-zastupnike:

NIKOLA VULJANIĆ (predstavnik liste Hrvatskih laburista) Zalažemo se za smanjenje emisije stakleničkih plinova jer su to resursi koje smo dobili na upravljanje, a protivimo se privatizaciji javnih dobara u Hrvatskoj i u EU jer su javna dobra vlasništvo svih ljudi i građana i ona ne mogu biti predmet komercijalne eksploatacije. No, mora doći do kompromisa (što je inače čarobna riječ u EP-u) unutar EU između ambicioznih ciljeva i realnih mogućnosti.

MIRELA HOLY (predstavnica liste ORaH-a) Protivimo se privatizaciji privrednih resursa u apsolutnom smislu, a što se tiče smanjenja emisija stakleničkih plinova smatramo da treba ići daleko ambicioznije, 35 posto do 2020. , ali znamo da to neće biti lako.

RENATA ŠEPERIĆ PETAK (predstavnica liste Nacionalnog foruma, HSLS-a, PGS-a i liste za Rijeku) Protivimo se privatizaciji javnih dobara, a nezadovoljni smo i načinom plaćanja koncesija.

OLEG VALJALO (predstavnik liste SDP-a, HNS-a, IDS-a i HSU-a) Nisam prvenstveno za privatizaciju, ali važno je i kako tko upravlja.

IVAN SABLIĆ (predstavnik liste HDZ-a, HSS-a, HSP AS-a, BUZ-a, ZDS-a i HDS-a) Cilj je smanjenje stakleničkih plinova do 2020., a protivimo se izgradnji elektrana na poljoprivrednim zemljištima te poticanju ulaganja u solare.

MIRELA HOLY (predstavnica liste ORaH-a) Zanimljivo, malo me i ovo iznenadilo jer to je stajalište u suprotnosti sa stajalištem EPP-a.

Kultura kao zajedničko dobro i sastavnica održivog razvoja

„Institucije Europske unije, a osobito Europski parlament, moraju napraviti snažan zaokret i aktivno razvijati Uniju kao politički projekt temeljen na kulturi i učenju, kao odgovor na strukturne probleme koji nisu samo financijski i ekonomski, nego i politički, društveni i kulturni. Društveni razvitak, a ne samo ekonomski rast, mora postati prioritet, a kulturni razvitak se pri tom mora razumjeti kao strateška nužnost, kao četvrti stup održivog razvoja“, istaknula je Emina Bužinkić iz Culture Action Europe govoreći o „kulturi kao zajedničkom dobru i sastavnici održivog razvoja“.

RENATA ŠEPERIĆ PETAK (predstavnica liste Nacionalnog foruma, HSLS-a, PGS-a i liste za Rijeku) Neprihvatljiv je naglasak na iskorištavanje EU fondova nauštrb kulturi, a važnim pitanjima smatramo dvojezičnost, multikulturalnost i medije.

NIKOLA VULJANIĆ (predstavnik liste Hrvatskih laburista) Postoje dva puta iz krize, naime, reorganizacija društva tako da se može pristojno živjeti ili radikalni put kroz nalaženje zajedničkog neprijatelja, a mi se zalažemo za reorganizaciju društva gdje je kultura jednaka kao i sva ostala prava. Multikulturalnost je jedan od ključnih aspekata Europe i nije mrtva.

MIRELA HOLY (predstavnica liste ORaH-a) Dobra je inicijativa da se u koncept održivog razvoja kao četvrti stup postavi kultura, a to je i pitanje direktno povezano s problemom migracija i određenim kulturnim disbalansima u Europi. Stoga je potreban korak u pravcu proširenja definicije kulture prema socijalnom aspektu.

IVAN SABLIĆ (predstavnik liste HDZ-a, HSS-a, HSP AS-a, BUZ-a, ZDS-a i HDS-a) Podržavamo koncept kulture kao četvrtog stupa održivog razvoja, a razina političke komunikacije u javnosti u RH mora se poboljšati.

OLEG VALJALO (predstavnik liste SDP-a, HNS-a, IDS-a i HSU-a) Kultura je uvijek među prvima na udaru rezanja sredstava, a imamo puno toga za pokazati.

Europa ljudskih prava – migracijska politika: zaštitimo ljude, a ne granice!

„Poruka Platforme 112 sažeta je u ovo: zaštitimo ljude, a ne granice! Bit će zanimljivo vidjeti u kojem će pravcu krenuti rasprava o migracijama i azilu jer je skrenula u populizam i restrikcije, a treba ju vratiti u ozbiljan diskurs. Što se pak tiče vanjske politike, EU je najveći donator i uspjela je obraniti tu poziciju i prilikom kreiranja novoga proračuna, no pitanje je kako taj novac trošimo i što njime uspijevamo ili ne uspijevamo raditi po pitanju migracija“, istaknuo je Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije, upozorivši i na govor mržnje koji se često pojavljuju kada su u pitanju manjine te podsjetivši i na pitan
je daljnjega proširenja EU. Neizostavna tema pritom je bilo i uvođenje građanskoga odgoja i obrazovanja koje su podržali svi prisutni kandidati osim Sablića jer ga on ne podržava u predloženom obliku.

IVAN SABLIĆ (predstavnik liste HDZ-a, HSS-a, HSP AS-a, BUZ-a, ZDS-a i HDS-a) Apsolutno treba sankcionirati govor mržnje, a financije treba usmjeriti u nadzor morskog prostora te u edukaciju ljudi u području oko EU iz kojih dolaze imigranti. Što se tiče proširenja, zalažemo se za njega, ali svaka država treba poštivati sve uvjete ulaska.

RENATA ŠEPERIĆ PETAK (predstavnica liste Nacionalnog foruma, HSLS-a, PGS-a i liste za Rijeku) Ne treba ostati samo na deklarativnoj razini kad se govori o govoru mržnje. Mora se kažnjavati u smislu prevencije govora mržnje od škole na dalje, a upravo imigranti dolaze prvi na udar govor mržnje. Predstoji nam prilagodba svih koji planiraju živjeti u RH i potrebna je mjera uvođenja službenih putova imigracije u RH, kao i vođenje politike integracije azilanata u društvo, a ne segregacije. Također, podržavamo politiku proširenja ne samo u zemljama regije, već i drugdje kao npr. Turska, naime, mir nema cijenu i zbog toga moramo dati sve od sebe da pomognemo našim susjedima pri ulasku u EU.

MIRELA HOLY (predstavnica liste ORaH-a) Moram se oštro protiviti govoru mržnje i treba raditi pritisak na institucije represije da sankcioniraju govor mržnje naročito kada je riječ o javnim osobama, a što se tiče proširenja važno je poštivanje pravila.

NIKOLA VULJANIĆ (predstavnik liste Hrvatskih laburista) Govor mržnje je prvi korak prema fizičkom nasilju i prevencija je potrebna svakako među djecom, a pravo na članstvo u EU imaju svi.

Ocjena generalne probe prije nedjelje 25. svibnja

Koliko su kandidati bili konkretni oko svojih stavova i budućih poteza, procijenit će naposljetku sami građani, a i u kampanji je uvijek moguće pričati svašta pa najbolje govore tek kasniji potezi. U međuvremenu, za ovu priliku svoju je ocjenu dao žiri u sastavu Sara Lalić iz Centra za mirovne studije, Luko Brailo, predsjedavajući Središnjeg odbora Hrvatskog novinarskog društva i član Vijeća GONG-a te Helena Puljiz, urednica vanjske politike na tportalu. Lalić je bila prilično zadovoljna jer ovoga puta nije bilo govora mržnje, a kako je zaključila: „Sami su građani posljednjih dana uslijed ovih strašnih poplava najbolje pokazali solidarnost koja prelazi granice i čini mi se da je to Hrvatska i EU kakvu želimo vidjeti u svakodnevnom životu“.

Brailo je upozorio da bi volio više čuti ne samo oko zelene, nego i plave Europe te istaknuo važnost očuvanja javnih medija kao platforme na kojoj će građani moći reći što ih tišti“. „Ovo je sučeljavanje pokazalo sve slabosti kampanje“, jasno je sažela stvari Puljiz upozorivši na nedostatak sadržaja i jasne komunikacije istih od strane kandidata pri čemu je naglasila kako joj je drago da se velika pažnja pridaje obrazovanju, ali da se gledajući prema nastupu kandidata „od onoga što je rekao Valjalo, ne bi moglo izvući pošten naslov, dok su Holy i Šeparić Petak dale najviše konkretnih odgovora, a Vuljanić je pak iskusan briselski vuk“. Što se tiče Sablića, upozorila je da je „tužno to što se HDZ, koji se deklarativno zalaže za što veću participaciju građana u odlučivanju, istodobno protivi građanskom odgoju jer građani teško mogu aktivno participirati u političkom životu ako ne znaju koja su im prava“.

Izvor: http://gong.hr/hr/izborni-sustav/europski/inventura-kandidata-za-ep-europa-za-ljude-ili/

Foto: laburisti

| Broj posjeta: 822 |

Želite li komentirati? Objava: "Inventura kandidata za EP: EUropa za ljude ili?"

Imate li komentar?