Flex-Security po mjeri Hrvatske

Nekadašnji sindikalist, a sadašnji predsjednik Hrvatskih laburista – Stranke rada, već je drugi dan po završetku izbora okupio Klub zastupnika svoje stranke na kojem je šestorici izabranih zastupnika zadao smjernice za čije ostvarenje će se boriti u novom sazivu Sabora. U razgovoru za H-Alter, Dragutin Lesar objašnjava svoje zahtjeve, komentira najavljene poteze Kukuriku koalicije i odgađanje održavanja referenduma za ulazak u Europsku uniju, progovara o temama o kojima se njegova stranka nije izjašnjavala tijekom predizborne kampanje te o rješenjima za koje smatra da bi mogli dovesti do boljeg statusa Roma u hrvatskom društvu.

Najavili ste kako ćete odmah po početku rada Sabora započeti raditi na izradi prijedloga o dopunama Zakona o radu i izmjenama Zakona o referendumu. Možete li konkretizirati svoje zahtjeve i mislite li da će Kukuriku koalicija, koja sada čini većinu u Saboru, imati sluha za njih?

Sami sebi smo zadali deset zadaća koje želimo ispuniti u sljedećem sazivu Sabora. Pitanje da li će vladajući usvojiti nešto od toga, morate postaviti njima. Želim vjerovati da se nova vlast neće ponašati poput HDZ-ove, koja je godinama odbijala sve oporbene prijedloge ma kakvi god oni bili. Jedna od naših zadaća je povećanje neoporezivog dijela minimalne plaće koja u ovom trenutku iznosi 1800 kuna. Smatramo da taj iznos treba povisiti na 2800 kuna, odnosno na iznos minimalne bruto plaće. Do kraja mandata zalagat ćemo se da ta svota naraste do 80 posto iznosa prosječne plaće.

Druga tema kojom ćemo se baviti od samog početka su problemi kolektivnih ugovora koji su u Hrvatskoj praktički izgubili značaj. Jedan od načina da im se vrati vrijednost je dopuna Zakona o radu koji će u sebi sadržavati odredbu prema kojoj bi se posebni uvjeti rada, kao što je noćni i prekovremeni rad, rad blagdanima i nedjeljom, mogli provoditi pod posebno reguliranim kolektivnim ugovorima. Na taj način bi se riješio i problem nelojalne konkurencije na tržištu. Naime, trenutno je poslodavac koji poštuje pravila, odnosno isplaćuje plaće i uplaćuje doprinose, i to legalnim putem, a ne ispod stola, mnogo skuplji na tržištu nego li onaj koji vara.

Radit ćemo i na jačanju neposredne demokracije, odnosno naš je stav da građani ove zemlje imaju pravo putem referenduma odlučivati o svim bitnim nacionalnim temama. Primjerice, Hrvatska je imala sedam ustavnih promjena o kojima nikad nije raspisan referendum iako u Ustavu piše da ga Sabor može raspisati u takvim slučajevima. No ni jedna vladajuća elita do sad nije primjenjivala tu odredbu, pa čak i kada je 716 000 građana zatražilo referendum, pronašli su manevar kojim su izbjegli njegovo raspisivanje. Da bi izmijenili tu situaciju, za početak moramo izmijeniti Ustav na način da se smanji količina potrebnih potpisa za raspisivanje referenduma s dosadašnjih deset na pet posto od ukupnog broja birača.

Spomenuli ste poslodavce koji ne isplaćuju plaće i doprinose. U predizbornoj kampanji čuli su se različiti prijedlozi koji bi doveli do sankcioniranja ovakvih prijestupa, a vaša se stranka zalaže za osnivanje radnih sudova. Mislite li da bi to zaista utjecalo na promjenu situacije budući da je taj čin po već postojećem članku 114. Kaznenog zakona ionako okvalificiran kao kazneno djelo?

Problem je u tome što Državno odvjetništvo spomenuti članak tumači pomalo rastezljivo, odnosno na način da je potrebno dokazati da je poslodavac namjerno izbjegao isplatu plaća pa se sama neisplata ne tretira kao kazneno djelo. Iz Bajićevog prošlogodišnjeg izvješća o radu vidljivo je da je toj temi posvetio samo jednu rečenicu. Budući da je ekstenzivno tumačilo taj članak, Odvjetništvo po službenoj dužnosti nije provelo ni jedan kazneni postupak. Bitan je i Zakon o plaćanju. Sva plaćanja u zemlji trebaju biti svedena na zakonski okvir od 60 dana, a ukoliko 61. dan isplata ne bude provedena, u skladu sa Zakonom, na snagu bi trebao stupiti stečaj. U Hrvatskoj se stečajevi uopće nisu otvarali po nekoliko godina, sve dok dugovi nisu postali veći od vrijednosti imovine i kada radnici nisu mogli naplatiti svoja potraživanja iz stečajne mase. Radni sudovi bi ubrzavali postupke kod kršenja pojedinačnih radnih prava, a upravo je brzina sudovanja u radno-socijalnim sporovima najvažnija stvar. Ako se kod možebitne povrede radnog prava pravorijek ne izreče u kratkom roku, dolazi do problema. Primjerice, trenutno može doći do situacije u kojoj poslodavac tuži firmu koja se zbog predugog trajanja postupka u međuvremenu može ugasiti.

Spomenuli ste firme u stečaju i DORH. Trenutno svjedočimo istrazi u slučaju tvornice Kamensko. Kako komentirate recentni tijek događaja?

Već sam vam rekao da je Ministarstvo financija prema sadašnjem Zakonu o stečajnom postupku trebalo pokrenuti stečajni postupak 61. dan od kada je Kamensko prestalo plaćati doprinose. Ključno pitanje je zašto to nije učinjeno. Po pitanju zaštite radnih prava, pa tako i u ovom slučaju, državne institucije su do sada najmanje napravile, odnosno gotovo ništa, i zato su oni sukrivci takvoj situaciji.

Kako komentirate najavljeno otpuštanje u javnim službama od strane Kukuriku koalicije?

Ništa što sam do sada čuo od Kukuriku koalicije nisam razumio. Politika stranke se ne čita iz izjava lidera, već iz njihovih prijedloga zakona. Za bilo kakav komentar je potrebno pričekati njihove prve prijedloge. Cijelu kampanju su odradili hodajući po jajima, pazeći pri tome da se ni jedno jaje ne razbije.

No, tijekom kampanje su bili jasni kada su isticali kako će se po dolasku na vlast zalagati za fleksibilizaciju tržišta rada.

Prema rezultatima istraživanja koja su objavile Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora vidljivo je da su domaći i strani investitori istaknuli su da su problemi Hrvatske spora i neučinkovita državna birokracija, nesigurni porezni sustav, teška dostupnost i visoka cijena kapitala, korupcija i tek se na petom mjestu nalaze radna prava. Kako sad to da se peti problem našao prvi na redu za rješavanje? Te probleme bi trebalo rješavati od njihovog početka, budući da su prvo navedeni problemi zaista najveća prepreka u razvoju ove zemlje. Fleksibilizacija radnih odnosa je demagoška parola kojom se koriste lideri Kukuriku koalicije ne bi li narodu neposredno rekli da će biti otkaza. Oni one razumiju značenje flex security modela i ne znaju da on sadrži 15 poteza i podrazumijeva potpuno drugačiji sustav tržišta rada od onog kojeg imamo sada. Svi oni su pročitali samo njegovu prvu točku koju se odnosi na lakše otpuštanje radnika. Oni ne razumiju koje sve pretpostavke trebaju biti ispunjene da bi se u jednoj zemlji uopće smjelo reći da se zalaže za fleksibilni radni odnos. Zaboravljaju da takav model omogućuje međusektorsku, ali i teritorijalnu radnu migraciju, što znači da prije toga radnicima treba stvoriti stambeni fond koji
će im omogućiti jeftini najam diljem zemlje, ali i stvaranje povoljnijih uvjeta za građane koji imaju obitelji, primjerice, otvaranjem više mjesta u dječjim vrtićima. No to u Hrvatskoj još uvijek ne postoji. Bez svega ovoga ne možemo uvoditi fleksibilno tržište rada.

“Kako sad to da se peti problem našao prvi na redu za rješavanje?” (Foto: Vjesnik)

Koji je vaš stav o tom modelu?

Flex security model zagovaram još od vremena kad sam bio u sindikatu. Hrvatskoj je on nužan, ali vlast ne zna pripremiti teren za njegovu provedbu.

No iskustva različitih zemalja su dokazala kako taj model zbog učestalog prekidanja radnog odnosa i pauze koja nastaje do pronalaska novog posla radnike zapravo dovodi do stanja u kojem teško mogu sakupiti uvjete za mirovinu.

A što se sad događa? Hoćete reći da sad ne nastaje ta pauza?

Najavljeno je da će Radimir Čačić zasjesti na visoke pozicije u vlasti. Navodno će mu se dodijeliti mjesto potpredsjednika Vlade te Ministarstvo gospodarstva. Istodobno, firma Coning, čiji je on suvlasnik, našla se nekoliko puta u središtu skandala. Prvo kada radnicima nekoliko mjeseci nije isplatila plaće, a i sada kada joj je unatoč dugovanjima odobren kredit Croatia osiguranja.

Ne želim to komentirati zbog vlastite mentalne higijene.

Dugo godina ste bili sindikalist, a i vaša stranka navodi kako je prirodni saveznik sindikata. Kako komentirate poteze trenutnog vodstva Sindikalne središnjice?

Prema konvenciji Međunarodne organizacije rada nitko iz vlasti se ne smije ni na koji način, pa tako ni javnim izjavama, miješati u unutarnje stvari sindikalnog pokreta. Sindikati su pod različitim okolnostima i uvjetima sklapali različite amandmane sa svim vladama. Njihova je stvar koliko su zadovoljni samom realizacijom tih dogovora. Ocjenjivati njihove poteze bi doista predstavljalo miješanje u njihov rad, pa ću se suzdržati od komentara.

“Da li je u Hrvatskoj itko pročitao konsolidirani tekst europskog Ustava?” (Foto: tportal)

Trenutno svjedočimo odgodi održavanja referenduma o ulasku Hrvatske u Europsku uniju. Sami ste se zalagali za ideju da se referendum ne bi trebao održati sve dok građani ne budu kvalitetno informirani. Mislite li da je odgoda održavanja referenduma za kraj siječnja iduće godine dobar potez?

Smatram da održavanje referenduma treba odgoditi do ožujka iduće godine. Pod hitno treba informirati građane o EU. Ovo što smo do sada imali nije bilo informiranje, nego propaganda HDZ-a koja nije imala veze s istinom. Njihovi spotovi su otprilike bili sljedećeg sadržaja – na televizijskom ekranu se pojavi domaćica i zabrinuto pita: “Čujte, a kad mi sad uđemo u Uniju, hoćemo smjeti i dalje kuhati domaću juhu od rezanaca?”, a onda uslijedi onaj odurni glas: “Dakako, još ako budete koristili njemačko posuđe, švedske noževe, a mlinci budu tri centimetra debeli, rezanci dva milimetra široki, vi ćete još dobiti i potporu iz strukturnih fondova!”. Eto, to su radili. Tko je napravio analizu pristupnog ugovora? Da li je u Hrvatskoj itko pročitao konsolidirani tekst europskog Ustava? Najpotrebnije nam je istinito i efikasno informiranje. Ne smiju se skrivati nikakve bolne činjenice, ne smije se lagati, a tek nakon toga može pristupiti referendumu. Zatim bi odmah trebala uslijediti i faza pripreme. Primjerice, mali broj domaćih firmi zna da danom stupanja u EU Hrvatska mora istupiti iz CEFTA-e. Još uvijek ne postoji analize kakve će posljedice na hrvatsko gospodarstvo imati izlazak iz te ekonomske organizacije. Ne zaboravimo da Hrvatska još uvijek nema uveden PDV na lijekove, mlijeko i knjige i da će se na njih morati uvesti barem minimalna stopa PDV-a od tri posto. A ostaje pitanje da li će mlijeko poskupit za iznos uvećanja PDV-a ili će se vlast i proizvođači dogovoriti da ta stopa ne ide na teret potrošača. Slična stvar je i s cijenom struje i plina, a nitko ne zna tko će snositi posljedice svega toga. To su ozbiljne teme o kojima vlast uopće ne priča, a bome se niti ne priprema.

Tijekom predizborne kampanje dio stranka je svoj program temeljio na mantri “zločin je zločin”, izjednačavajući tako zločine ustaških i partizanskih snaga. Vaša stranka se nije bavila ovom temom, osim što se vaš stranački kolega Nikola Vuljanić u emisiji Otvoreno priklonio mišljenju većine. Koji je vaš stav o ovoj temi?

Mi smo svoju kampanju prvenstveno usmjerili prema biračkom tijelu za koje smo pretpostavljali da će nam dati svoj glas, a to su oni koji žive od svog rada. Nismo se htjeli petljati u sve teme. Nije istina da politika daje za pravo svima da o svemu govore. Zašto me primjerice niste pitali što mislim o nogometu? To je isto ozbiljna tema u Hrvatskoj. Kako uopće stranka može imati stav da jedan zločin je zločin, a drugi zločin nije zločin? U ozbiljnom društvu se o tome ne smije niti otvarati rasprava. Moja stranka se ne bavi ideologijom i vraćanje u prošlost propuštamo drugim idiotima na političkoj sceni. Nismo ideološki obojena stranka i ne želim raspravljati o ustašama i partizanima. Stalno vraćanje na tu temu koristi lopovima i korupciji. U Hrvatskoj imamo problem da kad obični smrtnik ubije nekoga na cesti završi u zatvoru na deset godina, a kad to napravi ministar, onda nikom ništa. Od toga trebamo početi, prvo na toj stepenici trebamo uvesti reda.

Prije nekoliko godina izjavili ste da su Romi od rađanja djece napravili posao, zbog čega se naljutio dio romske zajednice. Sada kada vaša stranka ima šest zastupnika u Saboru, na koji način ćete se boriti za poboljšanje statusa ove manjine?

O ovoj temi znam jako puno toga jer sam sedam godina kao zamjenik župana Međimurske županije bio zadužen upravo za to područje. Upoznat sam sa svim njihovim problemima, mukama i jadima. Upoznao sam na stotine Romkinja koje su me dolazile moljakati da im na teret županijskog proračuna platim abortuse i sterilizaciju jer više nisu mogle podnositi silovanja svojih supruga i tjeranje na rađanje šestog, sedmog djeteta. Sav novac koji su dobivali potrošili bi na alkohol, a tada bi uslijedilo obiteljsko nasilje i prisiljavanje na prosjačenje. Toliko tragedije na jednom mjestu nikad nisam vidio. Doista postoji veliki problem njihove socijalizacije koja se u Hrvatskoj rješava na potpuno krivi način. U javnosti postoji zabluda kako postoje zakonski propisi kojima se njima daju nekakva posebna prava, no to nije istina. Činjenica je da kroz povećani natalitet oni ostvaruju mjesečne prihode koji znaju iznositi i do tri puta više od prosječne plaće. To je postao ozbiljni problem jer dio njih ostaje na nivou na kojem je i prije bio – alkoholizam, kriminal, šverc. Pokrenuo sam tri velika projekta, a jedan od njih se nalazi pred svojim krajem. Riječ je o legalizaciji romskih naselja. Smatram da ih je i dalje potrebno stimulirati da se uključe u obrazovni sustav tako da se što više njih kasnije zaposli u obrazovnom ili medicinskom sektoru. Povr
atkom u svoju sredinu tako školovani mladi Romi bi mogli postati uzor ostalima i potaknuti toliko nužan proces socijalizacije. Osobno sam pomogao nekolicini njih da se upišu u srednju školu i dobiju stipendiju. Pomaci su jako slabo vidljivi jer ovako kruto postavljen sustav ne prepoznaje te probleme. Prije ili poslije će netko shvatiti koliko je potrebno uspostaviti sustav koji će omogućiti sve navedeno.

Izvor: http://www.h-alter.org/vijesti/politika/flex-security-po-mjeri-hrvatske