Pitanja Europskoj komisiji vezana za nezaposlenost mladih, problem radnika brodogradilišta i fiskalizacije tržnice

Pitanja Europskoj komisiji jedna su od brojnih aktivnosti koje zastupnici rade. Tako su pitanja koja je poslao zastupnik u Europskom parlamentu Nikola Vuljanić uglavnom vezana uz nezaposlenost kao i problem fiskalizacije tržnica.

Sva tri pitanja poslana su u rujnu, a prvo je vezano za fiskalizaciju tržnica odnosno međunarodne manifestacije (pogranični sajmovi, prekogranične vjerske i druge tradicijske manifestacije − na kojima se desetljećima pa i stoljećima prodavala roba (rukotvorine, odjeća i drugo) ne samo iz Hrvatske već i iz susjednih zemalja).

Obrtnici i trgovci iz tih zemalja ne mogu prodavati svoju robu u RH jer ne mogu provoditi hrvatski Zakon o fiskalizaciji (pribaviti certifikat Financijske agencije, naplatni uređaj i knjigu računa ovjerenu od Porezne uprave) jer kao pravne osobe nisu registrirani u RH, mada su oni iz zemalja EU-a registrirani u tim zemljama.

Jasno je da se ovakvim krutim pridržavanjem propisa uništava jedna kvalitetna srednjoeuropska tradicija ali i krše načela EU o slobodnoj trgovini. Zastupnik Nikola Vuljanić pitao je Europsku komisiju stav o ovom problemu.

Drugo pitanje vezano je za EU garanciju za mlade i probleme koji se pojavljuju zbog nedovoljno razrađene strategije, ali i zbog nedostatka financijskih sredstava.

U posljednjoj preporuci Europska komisija postavila je do kraja listopada rok za predaju implementacijskih planova sa statističkim regijama gdje nezaposlenost prelazi 25% što, nažalost, dovodi do procesa u kojem se želi zadovoljiti forma nauštrb kvalitete.

Treba napomenuti da u Hrvatskoj nije provedena kvalitetna rasprava između socijalnih partnera poput sindikata i udruženja mladih Hrvatske koji su svoje primjedbe predstavili Glavnoj upravi za zapošljavanje, socijalna pitanja i jednake mogućnosti (DG EMPL).

„Ima li Komisija precizne procjene o tome koliki će biti učinak Garancije za mlade, posebno u Hrvatskoj? Na koji se način planira provoditi nadzor i evaluacija provedbe i hoće li biti moguća izmjena mjera s obzirom na to da neke od njih nisu u skladu s društveno-ekonomskim prilikama u Hrvatskoj?” – stoji u pitanju upućenom Europskoj komisiji.

Treće pitanje tiče se otpuštenih radnika u brodogradilištima.

Hrvatska je provela privatizaciju brodogradilišta s ciljem njihovog restrukturiranja i smanjivanja državnih subvencija sukladno odredbama ugovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji i u skladu s pravilima o tržišnom natjecanju.

Hrvatskim radnicima koji su proglašeni viškom u hrvatskim brodogradilištima pruža se mogućnost dobivanja pomoći iz Europskoga globalizacijskog fonda za prilagodbu (European Globalisation Adjustment Fund – EGF). Fond je namijenjen državama članicama Europske unije s ciljem da se lakše zbrinu ljudi čija su radna mjesta izgubljena zbog posljedica globalizacije.

„Osim Europskoga globalizacijskog fonda za prilagodbu (EGF) koje bi dodatne mjere Europska Komisija mogla preporučiti za pomoć radnicima koji su proglašeni viškom?

Je li se kod projekcija proračuna EFG u periodu od 2014-2020, odnosno smanjenja godišnje dostupnih sredstava sa 500 milijuna eura na maksimalnih 429 milijuna eura uzelo u obzir proširenje Europske Unije, odnosno ulazak Hrvatske?” – pitanja su upućena Europskoj komisiji za ovaj problem.

Izvor: http://www.nikolavuljanic.eu/vijesti/46-pitanja-europskoj-komisiji-vezana-za-nezaposlenost-mladih-problem-radnika-brodogradilista-i-fiskalizacije-trznice.html