Zastupnik u Europskom parlamentu laburist Nikola Vuljanić krajem siječnja prošle godine poslao je pitanje Europskoj komisiji vezano za novi kriminalni Zakon o radu, upozoravajući na robovlasničke odredbe te je danas stigao odgovor.
Novi prijedlog Zakona o radu u Hrvatskoj predlaže da se u određenom razdoblju može raditi i do 60 sati tjedno, otkazivanje ugovora trudnicama, smanjenje otkaznog roka te fleksibilnije zapošljavanje koje pogoduje poslodavcima, a nikako radnicima. Vuljanić u svom pitanju ističe i da novi prijedlog zakona posebno pogoduje i velikim trgovačkim centrima koji ne samo da iskorištavaju radnike, već im pritom umanjuju teško stečena radnička prava.
Ovim paketom zakona Hrvatska se smješta na samo dno po pitanju radničkih prava. Zaposlenici u trgovačkim centrima moraju raditi nedjelje koje im nisu plaćene i prekovremeni sati se ne plaćaju. Isti trgovački lanci u Hrvatskoj nerijetko rade i do ponoći te nedjeljama, dok se iste trgovine u drugim državama članicama zatvaraju već u 18 sati a nedjelje su slobodne.
“Koji je stav Komisije po pitanju radničkih prava u Hrvatskoj? Zar ne bi bilo bolje da se zbog prava radnika ujednače zakoni u državama članicama do određenog minimuma, jer vidimo da sustav inspekcija ne daje željene rezultate pa se dolazi do zaključka da su radnici u drugim državama članicama zaštićeniji nego u Hrvatskoj.” – stoji u pitanju Komisiji.
Komisija odgovara da je upoznata da je u tijeku rasprava o novom zakonu.
Direktivom o radnom vremenu utvrđuje se maksimalno prosječno tjedno radno vrijeme, uključujući prekovremeni rad, od 48 sati (izračunanih tijekom referentnog razdoblja od četiri mjeseca) te minimalno dnevno (11 uzastopnih sati) i tjedno razdoblje odmora (24 sata neprekidnog odmora, pored 11 sati dnevnog odmora).
Komisija u svom odgovoru napominje da su to minimalni standardi te da države članice mogu osigurati i povoljnjiju zaštitu.
U odgovoru stoji i da će Europska komisija pažljivo pratiti stanje i poduzeti potrebne mjere ako ustanovi da nacionalno zakonodavstvo nije u skladu s relevantnim propisima EU-a, primjerice o ograničavanju prosječnog tjednog radnog vremena prema odredbama Direktive o radnom vremenu.
“Ovim odgovorom smo samo potvrdili da je novi Zakon o radu kriminalnoj umotvorina onih koji se nazivaju socijaldemokratima te da ćemo dotaknuti samo dno radničkih prava” – rekao je Vuljanić.
|
EU je jaka koliko i njena najslabija država članica Zastupnik u Europskom parlamentu Nikola Vuljanić sudjelovao je posljednjeg dana plenarne sjedince u Strasbourgu, 27. veljače. 2014. godine, na temu o viznoj politici EU. Istaknuo je važnost jedinstvenog odlučivanja kako prema drugim državama tako i druge države prema nama. “Jedinstveni vizni režim za sve zemlje članice je zapravo nešto što bi ojačalo jedinstvo funkcioniranja naše unije i naš ugled pred ostatkom svijeta. Moramo biti jednaki prema drugima, ali se onda i drugi moraju jednako ponašati prema svima nama. Takav bi stav trebala zastupati diplomacija Europske unije, ali i sve zemlje članice.” – rekao je zastupnik Vuljanić. “Jaki smo kao zajednica upravo onoliko koliko je jaka i najslabija članica, najmanja članica medju nama. To trebaju shvatiti Sjedinjene Američke Države, to treba shvatiti i Švicarska. 28 zemalja članica treba tretirati kao entitet i svaka od njih se treba ponašati u skladu s time i izbjegavati bilateralne sporazume s drugim zemljama. Izdavanje viza je naravno u ingerenciji država članica, ali bi poželjno bilo smisliti europski zajednički mehanizam i pravila tog postupka.” – završio je Nikola Vuljanić. |
Želite li komentirati? Objava: "Hrvatska je na samom dnu radničkih prava u EU"