Laburisti u Čakovcu: U Hrvatskoj kao da nitko ne želi znati tko je kriv za toliki porezni dug!
Hrvatski laburisti su u subotu 3. svibnja predstavili svoje kandidate za EU Međimurcima i osvrnuli se na aktualne teme: Milanović se nakon dvije godine mandata čudi praznoj državnoj blagajni i prijeti istragom, a u Saboru je još prije dvije godine odbijen prijedlog laburista da se izvrši temeljna revizija poreznog duga!
Nositelj liste Nikola Vuljanić, aktualni europarlamentarac laburista, u svom obraćanju građanima Čakovca izjavio je: „U Hrvatskoj vlada kaos. Milanović se svađa s Linićem, a svaki dan iskrsne neki novi skandal. Posljednji je vezan iz ostavku šeficu Porezne uprave, kojoj se naš premijer jako čudi, kao i visini nenaplaćenog poreznog duga. Nakon dvije godine mandata, čak je izjavio će narediti ozbiljnu istragu! Laburisti su dva puta predložili promjenu poreznih zakona i uvođenje obveze Porezne uprave da utvrdi nesrazmjer između nečije imovine i prihoda. Sva imovina kojoj netko ne može dokazati porijeklo, mora se oduzeti jer je stečena krađom! Vladajući su oba naša prijedloga odbili, a sad se čude da nešto u Poreznoj upravi ne štima i da imamo puno nenaplaćenog poreza. Prijedlog nije podržao ni HDZ, kao da nitko ne želi znati kamo je nestao naš novac. Ako dobijemo povjerenje građana, porezna revizija i utvrđivanje porijekla imovine prva je stvar koju ćemo napraviti i u Republici Hrvatskoj i Europskom parlamentu! Zato pozivam građane da izađu na izbore jer samovolja vladajućih mora se zaustaviti!“ poručio je Vuljanić.
Sergej Dinić, kandidat za EU parlament iz Međimurske županije, istaknuo je: „Jedno od glavnih načela za koje se zalažu laburisti u svom programu za Europski parlament jer ravnomjeran i uravnotežen razvoj EU, kako bi sve regije napredovale. Isti taj princip moramo primijeniti i na Hrvatsku. Međimurje, kao županija s ogromnim gospodarskim potencijalom, nepravedno je zanemarena u odnosu na ostale dijelove Hrvatske. Što smo se više približavali Europi, to smo postajali više prometno izolirani, a sve se više vidi nastojanje vlasti da sve važnije institucije premjesti u susjedne županije. Ne smijemo dozvoliti da izoliraju Međimurje i pretvore ga u provinciju Europske unije!“, rekao je Dinić.
Čakovčanima su se predstavili i 23-godišnja Monika Bogeljić, najmlađa kandidatkinja na listi laburista za EU parlament, kao i Matija Feješ, kandidat iz Bjelovarsko-bilogorske županije. Kandidate za Europski parlament dočekali su laburisti Međimurske županije s predsjednikom Rajkom Bulatom i ogranak Čakovec na čelu s Denisom Šarićem, koji su se pridružili kandidatima u razgovoru s građanima.
Nije baš tako:
DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO REPUBLIKE HRVATSKE
Gajeva 30
110000 ZAGREB
PREDMET: Prijedlog za pokretanje postupka za utvrđivanje kaznene odgovornosti za djela počinjenja na štetu Republike Hrvatske i njenih građana.
__________________________________________________________
Poštovani,
kao građanin Republike Hrvatske , čitajući Izvještaje o obavljenim revizijama provođenja Zakona o državnom proračunu koja su meni bila dostupna na internetskim stranicama Državnog ureda za reviziju od revizije državnog proračuna za 2006. godinu pa do 2011. godine , smatram svojom građanskom dužnošću da vam skrenem pažnju na ta izvješća u kojima su navedena mnogobrojna djela koja imaju obilježja kažnjivih djela opisanih po nekoliko zakona Republike Hrvatske a koja su nanijela velike štete imovini građana i države.
U prilog svojem prijedlogu navodim kao potkrijepu izvode iz samo nekoliko izvještaja a vas molim da u postupak uzmete integralna Izvješća o obavljenim revizijama Zakona o provođenju državnih proraćuna Državnog ureda za reviziju u cijelosti jer se tek ukupnim uvidom u ono što je u njima napisano može dobiti prava slika o učestalosti i obimu počinjenih sumnjivih djela.
Evo izvoda i Izvještaja koji upučuju na opravdanu sumnju na:
KRIVOTVORENJE BILANCE
2006.
« Prema odredbama članka 123. Zakona o proračunu, Ministarstvo financija je u
obvezi sastaviti konsolidirani financijski izvještaj proračuna države i konsolidirani
financijski izvještaj proračuna Republike Hrvatske.
Sastavljeni su svi financijski izvještaji, osim konsolidiranih financijskih izvještaja
državnog proračuna i konsolidiranih financijskih izvještaja proračuna Republike
Hrvatske (opća država).
Glavna knjiga ne daje cjelovitu informaciju o imovini, obvezama i izvorima
vlasništva. Podaci se vode u više organizacijskih jedinica, te ih treba objediniti.
– Sastavljeni su propisani financijski izvještaji, osim konsolidiranih financijskih
izvještaja središnje i opće države za 2006. Bilanca je sastavljena na temelju
podataka iz Glavne knjige, koja podržana postojećim informacijskim
tehnologijama evidentira poslovne događaje prema načelu novčanog tijeka.
Stoga su podaci na pojedinim bilančnim računima koji trebaju odražavati
stanja koncem godine, nepotpuni ili nisu iskazani.
– Stanje duga bez obveza po jamstvima, prema evidencijama izvještajnog
sustava nadležnih organizacijskih jedinica za praćenje javnog duga, koncem
2006. iznosilo je 88.038.638.476,35 kn, a u poslovnim knjigama, odnosno
Bilanci na dan 31. prosinca 2006. iskazano je u iznosu 60.017.782.212,30 kn. «
Razlika između stvarnog duga i iskazanog je 28.020,856.264,05 Kn.
Kako je onda moguće da se u Izvještaju vlade o provođenju Zakona o državnom proračunu za 2008. godinu navedu sljedeći podatci :
« Podaci iz financijskih izvještaja za 2006. u kn
Planirano Ostvareno % ostvarenja
1. Prihodi i primici 110.100.197.618,00 107.751.198.112,83 97,9
2. Rashodi i izdaci 110.100.197.618,00 109.200.868.250,58 99,2
3. Manjak prihoda 0,00 -1.449.670.137,75 «
2007.
« 3. Sljedeći postupci i učinci su utjecali na izražavanje mišljenja:
– Glavna knjiga ne daje cjelovitu informaciju o imovini, obvezama i izvorima
vlasništva. Podaci se vode u više organizacijskih jedinica, te ih treba objediniti.
– Sastavljeni su propisani financijski izvještaji za 2007. Bilanca je sastavljena na
temelju podataka Glavne knjige, koja podržana postojećim informacijskim
tehnologijama evidentira poslovne događaje prema načelu novčanog tijeka.
Stoga su podaci na pojedinim bilančnim računima koji trebaju odražavati
stanja koncem godine, nepotpuni ili nisu iskazani.
– Stanje duga bez obveza po jamstvima, prema pomoćnim evidencijama
izvještajnog sustava nadležnih organizacijskih jedinica za praćenje javnog
duga, koncem 2007. iznosilo je 85.751.445.404,88 kn, a u glavnoj knjizi,
odnosno Bilanci na dan 31. prosinca 2007. iskazano je u iznosu
61.163.351.346,00 kn25 kn. «
Razlika 24.588,094058,88 Kn.
Kako je onda moguće da se u izvještaju vlade o provođenju Zakona o državnom proračunu za 2007 iiskaže sljedeće stanje per 31.12.2007.:
« II. OSNOVNI PODACI
Podaci iz financijskih izvještaja za 2007.u kn
Redni broj Opis Planirano Ostvareno % ostvarenja
1. Prihodi i primici 121.766.811.240,00 120.365.988.953,20 98,8
2. Rashodi i izdaci 121.766.811.240,00 122.087.579.681,37 100,3
3. Manjak prihoda -1.721.590.728,17
Stanje 31. prosinca «
2008.
« 3. Sljedeći postupci i učinci su utjecali na izražavanje mišljenja:
– Sastavljeni su propisani financijski izvještaji državnog proračuna za 2008.
Glavna knjiga, odnosno financijski izvještaji ne daju cjelovitu informaciju o
imovini, obvezama i izvorima vlasništva. Podaci se vode u više
organizacijskih jedinica, te ih je potrebno objediniti. Postojeći
računovodstveno-informacijski sustav Državne riznice evidentira poslovne
događaje prema načelu novčanog tijeka, stoga su i podaci na pojedinim
bilančnim računima koji trebaju dati informaciju o stanju koncem godine,
nepotpuni ili nisu iskazani.
– Stanje duga bez obveza po jamstvima, prema evidencijama organizacijskih
jedinica Ministarstva financija nadležnih za praćenje javnog duga, koncem
2008. iznosilo je 91.108.312.897,00 kn, a u poslovnim knjigama, odnosno
Bilanci na dan 31. prosinca 2008. iskazano je u iznosu 63.265.243.729,00
kn.»
Razlika između iskazanog i stvarnog stanja: 27,843,069,168,00 kn.
Kako je onda moguće da se u izvještaju vlade o provođenju Zakona o državnom proračunu za 2008 iskaže sljedeće stanje per 31.12.2008.:
« 2 Državni proračun Republike Hrvatske za 2008.
II. OSNOVNI PODACI
Podaci iz financijskih izvještaja za 2008 u kn
Redni broj Opis Planirano Ostvareno % ostvarenja
Izvršeno izvršenja
1. Prihodi i primici 130.577.325.544,00 128.384.486.912,69 98,3
2. Rashodi i izdaci 130.577.325.544,00 126.943.898.878,30 97,2
3.
Višak prihoda iprimitaka 0,00 1.440.588.034,39 – «
Ukupna razlika između iskazanog i stvarnog stanja za sve tri godine je : 80.452,018.389,93
Kako se iz navedenog vidi da su planovi prihoda i rashoda ostvarivani u približno istim postotcima to upučuje na zaključak da u glavnoj knjizi nisu iskazani niti svi rashodi i to u visini neiskazanih prihoda.
Da je ovdje riječ o namjernom krivotvorenju bilanci kako bi se Saboru podastrijeli lažni podatci vidi se iz činjenice da je Državni ured za reviziju došao do točnih podataka pa nema razloga sumnjati u to da je i Ministar financija znao za točne iznose a otežavajuća okolnost je i to da se kazneno djelo ponavlja i pored upozorenja koje je dao Državni ured za reviziju revizijom za 2006.
POTENCIJALNA OTUĐENJA
2006.
Utvrđeno je da su u Glavnoj knjizi Državne riznice evidentirani prihodi, odnosno
sredstva od sedam darovnica, a sredstva od osam darovnica koja su povučena
tijekom 2006. nisu evidentirana, a iznosila su 2.747.690,19 USD, odnosno
15.327.717,71 kn po srednjem tečaju na dan 31. prosinca 2006.
2007.
Utvrđeno je da u Glavnoj knjizi nisu evidentirani prihodi od darovnica u iznosu 439.077,73 EUR i 818.000 NOK, odnosno 3.967.597,26 kn prema srednjem tečaju HNB na dan 31. prosinca 2007.
2008.
Prema izvješću FINA-e koje se odnosi na razdoblje 1. siječnja do 31. prosinca
2008., kao neprepoznati proračunski korisnik evidentirane su ovrhe u iznosu
76.766.212,26 kn.
2009.
Prema izvješću FINA-e, koje se odnosi na razdoblje 1. siječnja do 31.
prosinca 2009., kao neprepoznati proračunski korisnik evidentiran je iznos
42.680.231,20 kn.
2010.
Prema izvješću FINA-e koje se odnosi na razdoblje 1. siječnja do 31. prosinca 2010., kao neprepoznati proračunski korisnik (bez oznake RKP) evidentiran je iznos 29.834.827,71 kn, što je u odnosu na ukupne isplate po ovrhama iz proračunske zalihe 28,9 %.
Ukupno neprepoznati proračunski korisnici : 168, 576. 686,14 kn
Ni za jednu godinu u sljedečoj izvještajnoj godini nema izvještaja što se dogodilo ili gdje su završili novci navedeni u prethodnom izvještaju.
NEZAKONITO IZDAVANA JAMSTVA
2007.
.
– U 2007. su izdana nova financijska jamstva u iznosu 8.222.330.091,91 kn.
Prema odredbama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike
Hrvatske za 2007. godinu, vrijednost novih financijskih jamstava utvrđena je u
iznosu 4.900.000.000,00 kn.
Razlika: 4.222.330.091,91
2009.
Prema odredbama članka 31. stavak 2. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna
Republike Hrvatske za 2009. godinu, godišnja vrijednost novih financijskih jamstava
utvrnena je u iznosu 4.900.000.000,00 kn, a izdano je 5.836.889.252,06 kn, što je za
936.889.252,06 kn ili 19,1% više u odnosu na Zakonom utvrnenu vrijednost.
Razlika : 936.889.252,06
2010.
Evidencije o iznosu danih državnih jamstava vode se u Ministarstvu financija.
Odredbama godišnjih zakona o izvršavanju državnog proračuna utvrnuje se
vrijednost novih financijskih jamstava. Za 2010. je godišnja vrijednost novih
financijskih jamstava utvrnena u iznosu 4.900.000.000,00 kn, a izdano je
8.043.120.146,72 kn, što je za 3.143.120.146,72 kn ili 64,1% više u odnosu na
Zakonom utvrnenu vrijednost. (točka 5. Nalaza)
Razlika: 4.043.120.146,72
2011.
Prema popisu danih državnih jamstava u 2011. je dano 21 državno jamstvo u iznosu
10.345.966.689,28 kn. Jamstva su dana u korist banaka u tuzemstvu u iznosu 6.383.797.210,30 kn i inozemnih banaka u iznosu 3.962.169.478,98 kn.
Odredbama članka 32. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2011. godinu je propisano da Vlada u ime Republike Hrvatske može davati financijska i činidbena jamstva na prijedlog Ministarstva financija, a godišnja vrijednost novih financijskih jamstava za 2011. je odrenena u iznosu 4.900.000.000,00 kn.
Razlika: 5,445.966.689,28
UKUPNO više izdano jamstava od zakonom dopuštenog: 14.648,306.179,97
NEEVIDENTIRANE OBAVEZE ZA TREZORSKE ZAPISE
2008.
U poslovnim knjigama, odnosno financijskim izvještajima nisu evidentirane obveze
za trezorske zapise u iznosu 15.561.787.731,73 kn, zajmove međunarodnih
financijskih institucija u iznosu 7.471.518.326,50 kn (IBRD 5.179.239.856,46 kn,
CEB 1.397.378.198,11 kn, EIB 865.771.209,19 kn i EBRD 29.129.062,74 kn),
Londonski klub 804.067.401,41 kn, Pariški klub 423.403.128,26 kn, te druge
tuzemne i inozemne kredite u iznosu 3.582.292.580,06 kn
2009.
Nisu evidentirane obveze za trezorske zapise u iznosu 11.539.850.146,70 kn,
zajmove međunarodnih financijskih institucija u iznosu 6.605.274.345,48 kn,
Londonski klub 1.166.319.331,08 kn, Pariški klub 787.663.477,37 kn te druge
tuzemne i inozemne kredite u iznosu 4.488.986.758,25 kn.
Ukupno neevidentirane obaveze: 27,101.637.878,43
NEZAKONITO ZADUŽIVANJE
2009.
Prema odredbama članka 2. Zakona o izmjenama Zakona o izvršavanju Državnog
proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, zaduženje je utvrđeno do
20.057.805.542,00 kn.
Primici od zaduživanja u 2009. evidentirani su u iznosu 26.439.625.778,81 kn.
Razlika: 6,381.820.236,81
NENAPLATU POREZA, DOPRINOSA, CARINA, POSEBNIH POREZA i DRUGO
2009.
a) Račun prihoda i rashoda
Tablica broj 2
Prihodi državnog proračuna za 2009. u kn
Redni broj Prihodi Planirano Ostvareno %ostvarenja
I. Prihodi poslovanja 110.871.510.886,00 110.257.946.737,68 99,4
1. Prihodi od poreza 60.346.778.841,00 60.594.565.279,88 100,4
2010.
«U Glavnoj knjizi državnog proračuna nema podataka o potraživanjima za prihode koji su na temelju zakona prihodi državnog proračuna (porezi, doprinosi, carine, posebni porezi i drugo). «
Kako se pokazalo prilikom preuzimanja ministarstva nakon izbora 2012. ostalo je nenaplačeno oko 50.000,000.000,00 što upućuje na to da se godinama sakrivalo stvarno stanje.
Ukupan iznos po raznim osnovama ovdje nabrojanih a sumnjivih na počinjenje kaznenih djela : 178.752.,359.371,28
Kako su u periodu kad su se događali ove protuzakonite radnje odgovorne osobe u skladu sa Ustavom Republike Hrvatske, Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih organizacija od 22.prosinca 2003. i ostalim zakonima koji reguliraju ovu materiju, bili :
ministri financija:
gdin. Ivan Šuker i
gđa Martina Dalić
kao službene osobe kako je to definirano u Kaznenom zakonu: Glava devet ( IX ) članak 89 i definicijom u odjeljku Značenje izraza (3) to smatram da su oni mogući počinioci većeg broja kaznenih djela koja su počinili u dužem periodu sa teškim posljedicama pa vam predlažem da kao državna ustanova nadležna za zaštitu Ustavnog i pravnog poretka Republike Hrvatske, njenih interesa i interesa njenih građana zbog ogromnih materijalnih i financijskih šteta koje su činjenjem i nečinjenjem oni počinili pokrenete postupak za utvrđivanje stvarne odgovornosti svakog od njih.
…………………..
Zaprimljeno u DORH RH 10.03.2014., prosljeđeno u Županijski DORH Zagreb 03.04.2014.