Komparativna analiza fonda radnih sati između Hrvatske i zemalja Europske unije

Komparativna analiza podrazumijeva usporedbu dvije varijable prema određenim elementima ili, u većini slučajeva, prema određenim veličinama. U ovom radu analizirat će se radni sati u tjednu (prema zakonu), stvarno ostvareni radni sati, broj blagdana i praznika te broj dana godišnjih odmora između zemalja Europske unije. Uz to, napravit će se izračun dodatnih veličine te će se napraviti detaljna analiza između zemalja Europske unije i Hrvatske prema prethodno navedenim pokazateljima.

RADNI SATI (PO ZAKONU)

Prema radnim satima zemlje Europske unije je moguće klasificirati prema radnom tjednu koji sadrži 40 radnih sati i prema radnom tjednu koji sadrži 48 radnih sati. Onaj radni tjedan koji sadrži 40 radnih sati obuhvaća petodnevni radni tjedan, tj. u tjednu se radi 5 dana po 8 sati. S druge strane, postoje zemlje Europske unije kod kojih se u jednom tjednu maksimalno može ostvariti 48 sati. U tom slučaju, kod tih zemalja radni tjedan sadrži 6 radnih dana po 8 sati. U zemlje kod kojih se maksimalno po zakonu radi 40 sati na tjedan spadaju: Austrija, Bugarska, Estonija, Finska, Latvija, Poljska, Portugal, Slovačka, Španjolska, Švedska i Belgija. Kada se analizira Republika Hrvatska, prema zakonu, radni tjedan iznosi 40 sati i prema tome, ista spada u ovu skupinu zemalja Europske unije. Zemlje Europske unije, poput Cipra, Češke, Danske, Francuske, Njemačke, Grčke, Mađarske, Irske, Italije, Litve, Luksemburga, Malte, Nizozemske, Rumunjske, Slovenije i Velike Britanije spadaju u grupu zemalja kod kojih radni tjedan, po zakonu, iznosi 48 sati. Prosjek radnih sati u Europskoj uniji iznosi 44,74 radna sata tjedno. Sve zemlje Europske unije plus Hrvatska koje prema zakonu imaju 40 sati na tjedan se nalaze ispod prosjeka Europske unije, točnije za 4,74 radna sata na tjedan ili 10,59%.

STVARNO OSTVARENI RADNI SATI U TJEDNU

Analizirajući ovu veličinu može se doći do veoma zanimljivih brojki. Kada se u analizu uzmu zemlje Europske unije čiji radni tjedan iznosi 48 sati, tada njihov prosjek stvarno ostvarenih sati rada u tjednu iznosi 38,64. Niti jedna zemlja iz ove skupine zemalja ne prelazi navedeni prosjek što znači da sve zemlje iz ove skupine u radnom tjednu ostvare manje radnih sati od prosjeka. Kada se analiziraju zemlje iz skupine koja ima po zakonu 40 radnih sati u tjednu, prosjek stvarno ostvarenih radnih sati istih iznosi 38,8. Za razliku od prethodne skupine, kod ovih zemalja postoje one koje ostvaruju radne sate iznad prosjeka, a to su: Bugarska (40 radnih sati), Estonija (40 radnih sati), Latvija (40 radnih sati), Poljska (40 radnih sati), Slovačka (38,9 radnih sati). Na razini prosjeka se nalazi Austrija (38,8 radnih sati), dok su sve ostale zemlje ispod prosjeka od 38,8 radnih sati u tjednu. Kada se analizira ukupni prosjek svih zemalja Europske unije, sve zemlje s 48 radnih sati u tjednu se nalaze ispod prosjeka (38,71 radnih sati u tjednu) za razliku od zemalja s 40 radnih sati kod kojih je određeni broj iznad prosjeka svih. Gledajući Hrvatsku, koja spada u grupu zemalja s 40 radnih sati u tjednu može se zaključiti da se ona nalazi na razini prosjeka (38,77 radnih sati) te iznad prosjeka svih zemalja Europske unije koji iznosi 38,71 radnih sati u tjednu. Iz prethodne analize zaključuje se da veći broj stvarno ostvarenih radnih sati u tjednu imaju zemlje s 40 radnih sati nego zemlje s 48 radnih sati. Razlog tomu je preopterećenost radnika u radnom tjednu jer u zemljama s 40 sati se radi 5 dana u tjednu, dok se kod zemalja s 48 sati radi 6 dana u tjednu.

BLAGDANI I PRAZNICI

Blagdani i praznici se među zemljama kreću u rasponu od 8 dana do 15 dana. Najmanji broj blagdana imaju Velika Britanija i Nizozemska (8 dana), dok najveći broj blagdana (15 dana) ima Slovenija. Hrvatska spada u grupu zemalja koje imaju 14 dana praznika i blagdana, a to su: Cipar, Češka, Malta, Austrija i Bugarska. Kada se analizira prosjek svih zemalja Europske unije, tada on iznosi 12,04 dana ili približno 13 dana. Slovenija s 15 dana praznika i blagdana, te grupa zemalja s 14 dana praznika i blagdana uključujući i Hrvatsku se nalaze iznad prosjeka svih zemalja Europske unije. Kod analiziranja blagdana i praznika treba voditi računa o danu na koji spada svaki pojedini blagdan. Primjerice, ukoliko je neki blagdan ili praznik nedjeljom tada se on ne može računati u fond sati jer je to ionako neradni dan. One zemlje u kojima se radi 6 dana u tjednu (48 radnih sati), a ukoliko je praznik ili blagdan subota ili neko drugi dan osim nedjelje, ulazi u obračun fonda sati i tako umanjuje mogući fond radnog vremena. S druge strane, kod zemalja u kojima se radi 5 dana u tjednu (40 radnih sati), a praznik ili blagdan budu u danima od ponedjeljka do petka utječe na smanjenje fonda radnih sati. Svi dani izvan ovih (subota i nedjelja) se ne računaju kao gubitak radnog vremena.

DANI GODIŠNJEG ODMORA

Većina zemalja Europske unije ima godišnje po zakonu 20 dana godišnjeg odmora. Ostale zemlje, poput Danske, Francuske, Italije, Luksemburga, Austrije i Švedske imaju 25 dana godišnjeg odmora, Malte ima 24 dana godišnjeg odmora, dok Portugal i Španjolska imaju 22 dana godišnjeg odmora. Hrvatska spada u grupu većine zemalja koje imaju 20 dana godišnjeg odmora te se nalaze ispod prosjeka svih zemalja Europske unije koji iznosi 21,41 dan ili približno 22 dana.

MOGUĆI FOND RADNOG VREMENA

Pod mogućim fondom radnog vremena podrazumijeva maksimalni broj radnih sati koji ovisi o broju dana u godini (365 ili 366). Kada se od broja dana u godini oduzmu broj subota i nedjelja (ako se radi p5 dana u tjednu: 52 tjedna x 2 dana =104) ili samo nedjelje (ako se radi 6 dana u tjednu: 52 tjedna x 1 dan = 52 dana) te se pomnože se 8 sati u radnom danu, dobije se mogući fond radnog vremena. Točnije, za zemlje koje rade 6 dana u tjednu mogući fond radnog vremena iznosi 2504 radna sata ((365 – 52 = 313*8)), dok za zemlje koje rade 5 dana u tjednu mogući fond radnog vremena iznosi 2088 ((365-104)*8)). Hrvatska spada u grupu zemalja koje imaju mogući fond radnih sati 2088 na godinu. što je iznad prosjeka svih zemalja Europske unije (2008,2 radna sata).

RASPOLOŽIVI FOND RADNOG VREMENA

Pod raspoloživim fondom radnog vremena podrazumijeva se ukupni fond sati koji stoji na raspolaganju nakon što se odbiju dani godišnjeg odmora te praznici i blagdani. Raspoloživi fond radnog vremena se može razlikovati od zemlje do zemlje zbog različitog broja dana godišnjih odmora te praznika i blagdana. Najveći raspoloživi fond radnog vremena (2280) imaju one zemlje koje imaju najmanji broj praznika i blagdana i koje rade 6 dana u tjednu, a to su Velika britanija i Nizozemska pod pretpostavkom da imaju isti broj dana godišnjeg odmora (20 dana). Najmanji raspoloživi fond radnog vremena (1776) ima Austrije koja ujedno pripada skupini zemlja s 14 dana praznika i blagdana i koja ima najveći broj dana godišnjeg odmora (25 dana). Sve zemlje u kojima se radi 6 dana u tjednu imaju raspoloživi fond radnog vremena veći od prosjeka svih zemalja (1856) te imaju također veći raspoloživi fond radnog vremena od zemalja u kojima se radi 5 dana u tjednu. Hrvatska ima raspoloživi fond radnog vremena od 1840 što se nalazi malo ispod prosjeka svih zemalja, ali ujedno uz Portugal, ima najveći raspoloživi fond radnog vremena od zemalja koje rade 5 dana u tjednu, u čiju grupu i spada.

STVARNI FOND RADNOG VREMENA

Pod stvarnim fondom radnog vremena podrazumijeva se ukupni fond radnih sati koji su radnici ostvarili u godini dana. U ovoj analizi, stvarni fond radnih sati je izračunat umnoškom broja stvarno ostvarenih sati u tjedno i brojem tjedana. Najveći stvarni fond radnog vremena imaju Grčka, Mađarska, Litva, Luksemburg, Malta, Rumunjska, Slovenija, Bugarska, Estonija, Latvija i Poljska (2080 radnih sati). Razlog su najveći broj ostvarenih radnih sati u tjednu (40). Najmanji stvarni fond radnog vremena ima Francuska (1851,2 radna sata) jer imaju najmanji broj ostvarenih radnih sati u tjednu (35,6). Prosječni stvarni fond radnog vremena svih zemalja Europske unije iznosi 2012,92 radna sata godišnje. Uspoređujući prosjek stvarnog fonda radnih sati zemalja koje rade 5 dana u tjednu (2017,6) s zemljama koje rade 6 dana u tjednu (2009,475) može se zaključiti da se u prosjeku više radi u zemljama čiji radni tjedan ima 5 radnih dana nego kod zemalja čiji radni tjedan ima 6 radnih dana. Zemlje kod koji se radi 5 dana u tjednu imaju u prosjeku veći stvarni fond radnih sati od ukupnog prosjeka svih zemalja Europske unije. Razlog su stvarno ostvareni sati koji su u prosjeku veći kod zemalja koji rade 5 dana u tjednu nego kod zemalja koji rade 6 dana u tjednu. Analizirajući Hrvatsku koja pripada grupi zemalja kod kojih se radi 5 dana u tjednu, može se zaključiti da stvarni fond radnog vremena iznosi 2016,04 što je više od prosjeka svih zemalja Europske unije, te što je približno isto s prosjekom svih zemalja iz grupe kojoj Hrvatska pripada. Uz to, Hrvatska se nalazi na 4. mjestu po stvarnom fondu radnog vremena među zemljama u čiju grupu spada.

ISKORIŠTENOST RADNOG VREMENA

Iskorištenost radnog vremena pokazuje koliko je posto raspoloživog fonda radnog vremena stvarno iskorišteno. Dobije se omjerom stvarnog fonda radnog vremena i raspoloživog fonda radnog vremena. Rezultati pokazuju da zemlje u kojima se radi 6 dana u tjednu imaju u prosjeku manju iskorištenost radnog vremena (89,78%) od zemlja kod kojih se radi 5 dana u tjednu (111,02%). Razlog je jer zemlje kod kojih se radi 5 dana u tjednu imaju manji raspoloživi fond radnog vremena, a veći stvarni fond radnog vremena. Prosjek Europske unije je 108,45%. Iz ovoga se može zaključiti da su zemlje kod kojih se radi 5 dana u tjednu iznad ovog prosjeka. Kada se analizira Hrvatska, ostvareni fond radnog vremena je 109,57%. To znači da se stvarni fond radnog vremena veći za 9,57% od raspoloživog odnosno da je u Hrvatskoj ostvareno 9,57% više sati nego što ima na raspolaganju. To se zove prebačaj norma sata. Hrvatska je iznad prosjeka svih zemalja Europske unije te je na 7. mjestu u grupi zemalja kojima pripada s obzirom na broj radnih dana u tjednu.

SATI NERADA (OPRAVDANI)

Pod satima nerada (opravdani) podrazumijeva se koliko posto se nije radilo iz opravdanih razloga (praznici, godišnji odmori i dr.). Dobije se kada se od 100 posto umanji omjer raspoloživi fond radnog vremena/mogući fond radnog vremena. Bitno je za naglasiti da je sate nerada (opravdani) potrebno minimizirati. Među zemljama kod kojih se radi 6 dana u tjednu najmanji postotak sati nerada (opravdani) imaju Velika Britanija i Nizozemska (8,95%), dok najveći postotak sati nerada (opravdanih) ima Malta (12,14%). Kod zemalja s 5-dnevnim radnim tjednom najmanji postotak sati nerada (opravdanih) ima Portugal, dok najveći ima Austrija (14,94%). Kada se usporede prosjeci sati nerada (opravdanih) između zemalja s 6-dnevnim i 5-dnevnim radnim tjednom zaključuje se da zemlje s 5-dnevnim radnim tjednom (12,96%) imaju više sati nerada (opravdanih) od zemalja s 6-dnevnim radnim tjednom (10,60%). Razlog je u tome što zemlje s 5-dnevnim radnim tjednom imaju u prosjeku veći broj dana praznika i blagdana (12,54) nego zemlje s 6 dnevnim radnim tjednom (11,69). Analizirajući Hrvatsku s obzirom u grupu zemalja kojoj pripada, postotak sati nerada (opravdanih) iznosi 11,88% što je , zajedno s Portugalom, rangira na 1. mjestu u grupi prema ovoj veličini. S druge strane, Hrvatska ima bolji prosjek od zemalja u grupi i približno isti prosjek svih zemalja Europske unije. Kada se usporede sve zemlje Europske unije prema ovoj veličini, bolji od Hrvatske su Cipar, Češka, Danska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Irska, Italija, Litva, Luksemburg, Nizozemska, Rumunjska, Slovenija i Velika Britanija iako se nalaze izvan grupe kojoj Hrvatska pripada.

SATI NERADA (NEOPRAVDANI)

Pod satima nerada (neopravdani) podrazumijeva se koliko posto se nije radilo zbog neopravdanih razloga (čekanja, zastoji i dr.). Dobije se kada se od 100 posto umanji iskorištenost radnog vremena. Bitno je za naglasiti da je sate nerada (neopravdani) potrebno minimizirati. Među zemljama kod kojih se radi 6 dana u tjednu najmanji postotak sati nerada (neopravdani) ima Malta (5,45%), dok najveći postotak sati nerada (neopravdanih) ima Francuska (16,46%). Kod zemalja s 5-dnevnim radnim tjednom ne postoje sati nerada (neopravdani) jer je kod njih iskorištenost radnog vremena veća od 100%. To znači da su sve zemlje ostvarile veći broj radnih sati nego što je raspoloživo. Analizirajući Hrvatsku s obzirom u grupu zemalja kojoj pripada, ne postoji postotak sati nerada (neopravdanih). Kada se usporede sve zemlje Europske unije prema satima nerada (neopravdani), bolji od Hrvatske su Austrija, Bugarska, Estonija, Latvija, Poljska, Slovačka i Španjolska iako se nalaze izvan grupe kojoj Hrvatska pripada.

FOND RADNIH SATI ZA 2009., 2010., 2011., 2012.

Fond radnih sati za navedene godine se izračunava po mjesecima. Iz godine u godinu može doći do nekih malih odstupanja, a razlog tomu su plaćeni i neplaćeni praznici /blagdani. Oni blagdani/praznici koji u jednoj kalendarskoj godini dolaze u subotu i nedjelju računaju se kao neplaćeni te ne ulaze u obračun fonda radnog vremena. S druge strane, oni blagdani/praznici koji dolaze u dane od ponedjeljka do petka smatraju se plaćenim i ulaze u obračun fonda radnog vremena. Na taj način smanjuju broj radnih dani u mjesecu u kojem se nalaze te utječu na smanjenje fonda radnog vremena. Svi dani s množe se 8-satnim radnim danom te se pretvaraju u radne sate. Ovo sve vrijedi za 5-dnevni radni tjedan kao što je u Hrvatskoj.


Željko Mateljak, dipl. oec.
Sveučilište u Splitu
Ekonomski fakultet

| Broj posjeta: 5.788 |

Želite li komentirati? Objava: "Komparativna analiza fonda radnih sati između Hrvatske i zemalja Europske unije"

Imate li komentar?