Ne treba biti glup, treba imati osobite pameti, pa reći za nekoga svog vrlo bliskog, pače najdražeg da to što mu ide dobro i uspijeva – nije njegova zasluga. Ima li države igdje na globusu, čiji će vođa mrtav-hladan kazati da uspjeh zemlje nije njezina, nego tuđa zasluga? Ima. Službenog je imena i prezimena Republika Hrvatska, s Kolindom Grabar-Kitarović na mjestu državne reprezentantice. Iako je tu gdje jest od 19. veljače 2015., dovoljno je dugo…
Nisam jedno dulje vrijeme pisao za naše stranice no postoji tema o kojoj se ne piše u medijima dovoljno, a osobno sam siguran da je hrvatskom narodu nanijela šteta u milijardama kuna zbog radnji koje ću navesti u tekstu. I dok se još koliko toliko zna o prenamjenama zemljišta na kojima su neke bitange zaradile milijune jer su imali povlaštene informacije, i jer su znali da će na nekoj oranici niknuti trgovački centar ili nešto…
Tjednik Globus objavio je ovih dana kompromitantnu, trpku istinu o tome kako Kolinda Grabar-Kitarović zamišlja/prakticira obnašanju dužnosti predsjednice RH. „Da, istina je, ona želi promijeniti ovu vlast“, navodno tvrdi njezin bliski suradnik. „To nije nikakva tajna. Nju je za ovu dužnost kandidirao HDZ i zato joj je on bliži nego SDP. Da se ponaša drukčije, to bi bila prijevara birača.“ Istina, to nije tajna, o toj činjenici glasno cvrkuću sve ptice i selice i stanarice…
Ustavni sud RH je pravničkim larpurlartizmom ovih dana o (ne)zastarijevanju zločina ratnog profiterstva i pretvorbenog kriminala praktično abolirao najgori oblik nacionalne veleizdaje. Pače, zabio je valjda (pred)zadnji čavao u lijes političkog licemjerja, kojim je Hrvatska zatrovana već od praskozorja 1990-ih godina i zbog kojega je preinačena u jadan balkanski bantustan na podsmijeh i ruglo. Ne samo u „obitelji kojoj oduvijek pripadamo“. Znatno šire.
Izazovi Europeizacije sustava socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj – jesu li predložene reforme održive? Na temu Europeizacija sustava socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj, održan je 8. svibnja 2015. godine okrugli stol u auli Pravnog fakulteta u Zagrebu. Na okrugli stol pozvani su polaznici doktorskih studija socijalnog rada i socijalne politike, kao i srodnih specijalističkih studija, predstavnici centara za socijalnu skrb gradova i županija, socijalnih ustanova, organizacija civilnog društva te istraživači i profesori iz ovog područja.
