VJESNIK: Bivši muževi po sili zakona očevi i kad to nisu

Prema Obiteljskom zakonu, za dijete koje je rođeno u 300 dana od službene rastave kao otac se upisuje bivši muž – i nitko drugi! Osporiti očinstvo može se jedino tužbama, što stoji oko 7000 kuna, a ako se radi DNK-analiza, to je još 15.000 kuna. Slijedom navedenog Hrvatski laburisti predlažu izmjenu Obiteljskog zakona.

Sasvim je moguće da u Hrvatskoj postoji dvogodišnja djevojčica, hrvatska državljanka, koja nema svoj vlastiti jedinstveni matični broj (JMBG) ni njegovu modernu inačicu – osobni identifikacijski broj (OIB). Moguće je da ista djevojčica nema ni jedan osobni dokument i da je gotovo nemoguće tražiti za nju bilo kakva socijalna prava jer za sustav kao da ne postoji.

Riječ je o priči zagrebačke obitelji, čiji identitet ne donosimo radi zaštite prava djeteta, koja već dvije godine prolazi, kako je otac djevojčice sam rekao, »Kafkin proces«, jer se po sili zakona kao otac mora upisati bivši suprug njegove partnerice, a ne on – biološki otac.

»Moja partnerica je oko tri godine bila odvojena od svog supruga, ali ne i formalno razvedena. Kada smo začeli dijete, odlučila je i formalno završiti taj brak. U drugom je mjesecu trudnoće praktički u jednom danu na Općinskom sudu provedena rastava, jer nisu imali zajedničke imovine za dijeljenje, te su potpisali sporazumne izjave da se odriču prava žalbe na postupak«, prepričava naš sugovornik. Uskoro je uslijedilo rođenje djevojčice, no bio je to i početak mučne priče koja traje do danas. »Nakon rođenja sam išao u područni ured upisati dijete u matičnu knjigu rođenih, no službenica me odbila upisati kao oca i rekla da ja ne mogu nikako biti otac svom djetetu«, nastavio je.

Naime, prema Obiteljskom zakonu, za dijete koje je rođeno u 300 dana od službene rastave kao otac se upisuje bivši muž – i nitko drugi! To se ne može promijeniti čak ni uz izjave svih parnera o tome tko je otac, a tko nije. Zakon naprosto sili biše muževe da budu očevi na papiru, čak i kada to nisu.

»No paradoksalno je da se moja partnerica razvela od bivšeg supruga upravo zbog njegove neplodnosti, a sada bi on prema zakonu trebao biti otac mog djeteta«, gotovo u očaju prepričava naš sugovornik. Objasnio je da se situacija jedino može riješiti kada bi njegova partnerica digla tužbu protiv bivšeg muža radi osporavanja očinstva, dok bi drugom tužbom protiv biološkog oca dokazivala njegovo očinstvo. No to stoji oko 7000 kuna, a ako se radi DNK-analiza, to je dodatnih 15.000 kuna. »Zbog takve bi besmislice moje dijete na početku svoga životnoga puta dobilo dosje i bilo bi obilježeno za cijeli život. Zamislite da njezini vršnjaci nekako doznaju da se sudskim putem dokazivalo tko joj je otac i da to potencijalno izazove zadirkivanje«, pita se ogorčeni otac.

Unatoč svemu, odlučio je istjerati mak na konac i boriti se protiv birokracije, ne upisati dijete u matičnu knjigu rođenih, zbog čega dijete ni danas nema JMBG i OIB. Zbog toga nije moglo dobiti ni zdravstveno osiguranje, koje su ipak uspjeli ‘srediti’ vlastitim putem. Budući da djevojčica ima problema u razvoju, majka je odlučila iskoristiti pravo produljenog rodiljnog dopusta, no umalo joj je i to bilo neplaćeno jer referent nije znao kako da provede njihov zahtjev. I dvije godine nakon rođenja njihova obitelj zbog toga ima probleme s centrom za socijalnu skrb.

Priča nije usamljeni slučaj a sve zbog samo jedne zakonske odredbe po kojoj se djetetovim ocem smatra majčin muž za vrijeme braka ili tijekom 300 dana od prestanka braka. Čak i kada žena začne dijete s osobom koja nije njezin zakoniti muž, dijete će se pripisati njezinu suprugu, a ne biološkom ocu.

Saborski zastupnik Dragutin Lesar (Hrvatski laburisti) kaže da mu se, nakon što je otvorio tu temu, javilo stotinjak ljudi koji su imali problema zbog iste stvari. Zbog toga je predložio izmjenu Obiteljskog zakona kako bi se unijela odrednica da se kao otac može upisati biološki otac ako među bivšim i sadašnjim partnerima nema spora. »Ako tri strane daju usuglašene izjave o tome tko je otac, čemu onda sudski sporovi, administriranje i nepotrebni trošak? Pretjerivanje radi tobože zaštite djeteta nema smisla ako među troje ljudi nema spora tko je otac«, kaže Lesar. U svom prijedlogu izmjene Obiteljskog zakona, koji je poslan u saborsku proceduru i o kojem bi se trebalo raspravljati na aktualnoj sjednici, predlaže da se u slučajevima kada nema spora među partnerima kao otac djeteta upiše biološki otac ako ujednačene izjave daju svi partneri pred centrom za socijalnu skrb. Tako bi se majčin muž odrekao očinstva, biološki otac djeteta priznao očinstvo, a majka bi dala izjavu o tome koga smatra ocem. Time bi se izbjegao nepotrebni sudski postupak i uštedio novac sustavu, a obitelji bi bile spašene od mučnih postupaka.

Ako bi netko od partnera bio odsutan, Lesar predlaže da se važećom može smatrati i njegova izjava ovjerena kod javnog bilježnika. Jedino ako postoji spor među bivšim i sadašnjim partnerima, predlaže Lesar, vrijedile bi odrednice aktualnog zakona po kojem se dijete pripisuje majčinu suprugu i 300 dana nakon razvoda.

Problem s dokazivanjem očinstva moglo bi godišnje imati 250 djece

Saborski zastupnik Dragutin Lesar dao si je truda i izračunao koliko potencijalnih obitelji na godinu može imati sličan problem kao obitelj iz naše priče. Uzimajući statistiku iz 2008. po kojoj je svaki četvrti brak završio razvodom, odnosno njih 5025, procijenio je da bi, ako se u samo pet posto takvih slučajeva rodilo dijete, problem zbog dokazivanja očinstva moglo imati 250 djece na godinu.

I pravobraniteljica za jednostavnije dokazivanje očinstva

Pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić lani je upozorila na očitu manjkavost Obiteljskog zakona koji pravi razliku između djece rođene u braku i izvan njega. Često je da se biološki roditelji obraćaju Uredu pravobraniteljice jer nisu zadovoljni zakonskim rješenjima koja nedovoljno štite njihovu djecu jer sve dok traje sudski postupak dokazivanja očinstva, biološkom ocu se odriče pravo da ravnopravno sudjeluje u roditeljstvu. Koliko je to vrijeme, ovisi o sudstvu. Još je veći problem što se nakon utvrđivanja očinstva treba pokrenuti dodatan upravni postupak da bi se promijenilo osobno ime djeteta, odnosno prezime, a to dodatno traumatizira roditelje. Zbog prenormiranosti Obiteljskog zakona, otežava se i rješavanje statusa djeteta. Naime, ako je kao otac djeteta upisan majčin bivši ili sadašnji muž, pristanak na prijavu prebivališta djeteta mora dati »otac na papiru«, a ne biološki otac. Nerijetko »otac na papiru« to odbija jer ne želi imati ništa s djetetom koje nije njegovo. A bez prijave prebivališta dijete ne može dobiti pravo na doplatak za djecu i zdravstvenu zaštitu, ne može se upisati u jaslice, a majke primati rodiljne naknade.

Zbog evidentnih i vrlo stvarnih problema zbog prenormiranosti Obiteljskog zakona, pravobraniteljica za djecu uputila j inicijativu Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti da se postojeća zakonska rješenja koriste samo kad postoji evidentan spor o očinstvu između partnera. Odnosno, da se po sili zakona kao otac upisuje bivši suprug majke samo ako se bivši i sadašnji partneri razilaze u izjavama tko je otac djeteta. Tako bi se i sudstvo rasteretilo nepotrebnih parnica za dokazivanje i oduzimanje očinstva. Inicijativa je poslana i MUP-u da se izmijeni Zakon o prebivalištu kako bi se pojednostavila prijava prebivališta, a time i ol
akšalo dobivanje prava koje dijete ima. Predlažu da se kao prebivalište prijavljuje adresa roditelja s kojim dijete živi.

Katarina Dimitrijević Hrnjkaš

Izvor: http://www.vjesnik.com/html/2010/09/28/Clanak.asp?r=tem&c=2

| Broj posjeta: 2.296 |

Želite li komentirati? Objava: "VJESNIK: Bivši muževi po sili zakona očevi i kad to nisu"

Komentirajte

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.