DNEVNO.hr: Čelnici SDP-a već lažu i podmeću jer se boje Hrvatskih laburista

Predsjednik Stranke rada najavljuje vruću jesen i žestoki ulični referendum, govori o strahu HDZ-ove i SDP-ove elite od neposredne demokracije, te obrazlaže zbog čega je nužno provesti izjašnjavanje o Zakonu o radu..

NAPOMENA: ovaj tekst preporučamo ljudima koji misle svojom glavom kao i onima koji to tek namjeravaju učiniti. Ne šalimo se.

Autor: Damir Kramarić Photo: Igor Kralj/PIXSELL

Vruće pitanje referenduma o Zakonu o radu ovih je dana izazvalo pravi potres na hrvatskoj političkoj sceni, te posve dezorijentiralo Vladu i Sabor, što nedvojbeno ukazuje na činjenicu da je izjašnjavanje postalo najvažnije politička tema u zemlji. Za razliku od Zorana Milanovića, Radimira Čačića i Vesne Pusić, koji su dugo kalkulirali prije nego su stali na stranu sindikata, Dragutin Lesar, predsjednik Hrvatskih laburista – stranke rada, od prvog je dana podržao zahtjev za raspisivanje referenduma, te je, osim toga, zauzeo najjasniji stav o pitanju izjašnjavanja, tražeći da se provede, bez obzira na povlačenje prijedloga Zakona o radu iz saborske procedure. Dragutin Lesar stoga se u cijelom slučaju iskristalizirao kao jedini ozbiljni predstavnik radnika na hrvatskoj političkoj sceni, te kao najiskreniji i najozbiljniji sugovornik na temu referendum o Zakonu o radu.

Zašto se Vlada tako panično boji referenduma?

– Suština referenduma je u tome što građani neposredno iskazuju svoju volju, a to je ono čega se domaća politička elita najviše boji i od čega zazire. Na referendumu bi, dakle, građani mogli eliti izdati naredbu koja je suprotna od onog što je elita zamislila. Treba reći da dosad niti jedna vlast u Hrvatskoj nije dozvolila neposrednu demokraciju i po tome su HDZ i SDP potpuno isti. Panika je, dakle, nastala zato jer se elita boji da će se narod naviknuti na neposrednu demokraciju, te da će pravo na referendum sve češće koristiti. Želim istaknuti da su Hrvatski laburisti bili jedina politička stranka koja je aktivno prikupljala potpise i sindikatima predala 80.006 potpisa za referendum.

Zbog čega bi neposredna demokracija za političku elitu mogla biti opasna?

– Dosad su političari odlučivali umjesto građana u slučaju ulaske Hrvatske u NATO, prilikom odustajanja od ZERP-a i prilikom sklapanja graničnog sporazuma o arbitraži o graničnom sporu sa Slovenijom. Ako građani shvate da je referendum njihovo najnormalnije pravo, ubuduće bi neposrednim izjašnjavanjem mogli zaustaviti ulazak Hrvatske u EU, a mogli bi stopirati i predloženu mirovinsku reformu, za koju već i sad postoji jako velik interes. No, svoje izbjegavanje neposredne demokracije politička elita često obrazlaže riječima “izabrani smo od naroda i moramo preuzeti rizik donošenja teških odluka”. To je, primjerice, omiljena uzrečica Vesne Pusić, koja, baš kao i vodeći SDP-ovci, pati od bolesti zvane elitizam.

Zašto je važno referendum održati i u slučaju odustajanja od izmjena Zakona o radu?

– Kao prvo, odluke koje bi se donijele na tom referendumu bile bi, prema Zakonu o obvezatnom referendumu, obavezujuće sve dok se na drugom referendumu ne odluči drugačije. Ako bi se, pak, odustalo zbog toga što je zakonski prijedlog povučen iz procedure, došli bismo u opasnost da se ista praksa ponovi i u slijedećoj situaciji. Moglo bi se, dakle dogoditi da građani deset dana prikupljaju potpise za referendum o novom Mirovinskom zakonu, a da Sabor jedanaesti dan predloženi zakon usvoji i tada bi se opet ustvrdilo da nema osnova za referendum jer je zakon već usvojen što bi značilo da referenduma ne bi bilo. Kada bi usvojili takvu praksu izbjegavanja neposrednog izjašnjavanja, referendum se u Hrvatskoj ne bi održao u slijedećih stotinu godina.

Zanimljivo je, međutim, da članovi saborskog Odbora za Ustav koji su u ponedjeljak odlučivali o sudbini referenduma, među kojima i Vesna Pusić, Zoran Milanović i Ana Lovrin, nisu znali za zakonske propise po kojima je odluke donesene obvezujućim referendumom, a to je onaj o odruživanju-razdruživanju i ovaj kojega zatraži najmanje deset posto birača, nemoguće osporiti osim novim referendum, što najbolje govori o ozbiljnosti takozvane elite koja narodu osporava pravo da neposredno odlučuje.

Ima li istine u tvrdnjama koje je objavio tjednik Globus, da će Vilim Ribić ući u vašu stranku i biti kandidat laburista u Osječkoj izbornoj jedini?

– Pročitao sam taj tekst i slatko se nasmijao, jer ništa od navedenog nije istina. Radi se o čistom spinu koji je došao iz SDP-a. Tvrdim, dakle, da s Ribićem nije bilo nikakvih kontakata. Želim još napomenuti da smo u Hrvatskim laburistima očekivali napade iz SDP-a, ali nismo se nadali da će krenuti tako rano. Visoko pozicioniranom izvoru iz SDP-a, s kojim je novinar Globusa razgovarao, želim poručiti da je glup jer spominje mogućnost prelaska izbornog praga Hrvatskih laburista u Međimurju. Međimurje, naime, nije zasebna izborna jedinica, već ta jedinica uključuje tri županije, među kojima Krapinsko-Zagorsku, Varaždinsku i Međimursku županiju. Netko tko je visoko pozicioniran u SDP-a to bi morao znati. No, ovakvi napadi iz SDP-a Hrvatskim laburistima ustvari pomažu, zato ih molimo da samo nastave tako. Ovaj njihov spin samo dokazuje koliko nas se u svari boje. I s pravom nas se boje. Piti kave s sindikalnim čelnicima nije isto što i štititi radničke interese. Zato im poručujem: smirite se drugovi na Iblerovom trgu, izbori su još daleko.

Što kažete na najave uključivanja nekih sindikata u politiku, te na navodno osnivanja Sindikalne stranke?

– Nikakvi sindikati neće osnivati Sindikalnu stranku. To je bila tek Ribićeva ideja, na koju on ima pravo, kao što ima pravo priključiti se i SDP-u, ako to želi. Vodstvo Hrvatskih laburista – stranke rada slijedeći će tjedan održati sastanak s čelnim ljudima SSSH i HUS-a u vezi moguće buduće suradnje, a ponudit ćemo im da i njihovi eksperti sudjeluju u izradi naših programskih dokumenata. Nama je bitno da članovi sindikata laburiste prepoznaju kao stranku koja promovira iste ideje i štiti iste interese koji su oni utvrdili kao svoje.

Kako komentirate vratolomne poteze Vlade koja iz dana u dan mijenja svoje odluke, pogotovo u vezi s referendumom? Koliko je takva Vlada još vjerodostojna?

– Ova Vlada nije vjerodostojna od odlaska premijera Sanadera. Jadranka Kosor na čelo HDZ-a izabrana je aklamacijom, a ne demokratskom procedurom i preuzela je Vladu bez izbornog legitimiteta. Ista ta Jadranka Kosor sada svima dijeli lekcije o demokraciji. Toliko o njezinoj vjerodostojnosti, kao i o vjerodostojnosti Vlade koju predvodi.

Što namjeravate poduzeti ako Vlada i Sabor odluče ne raspisati referendum?

– Ako Sabor donese takvu odluku, tražit ćemo pravorijek Ustavnog suda. No nije isključeno da ćemo taj zabranjeni referendum održati na ulicama i na trgovima. Bio bi to žestoki ulični građanski referendum.

Mislite li da netko u Hrvatskoj na ulici okupiti više desetaka tisuća ljudi? Tko to može učiniti i na osnovu čega?

– Uvjeren sam da jedan veliki prosvjedni skup ne bi ništa mogao promijeniti. Trebalo bi prosvjedovati duže vrijeme u što većem broju gradova i takve bi demonstracije donijele određeni rezultat. A već
ovu jesen bit će puno povoda za ulične “referendume” jer Vlada kani zadirati u prava umiroljenika, namjerava uvesti restrikcije u školstvu i u zdravstvu, a rezat će i prava nezaposlenih osoba. Na osnovu svega toga, ljudi će shvatiti da teret krize podnose samo zaposleni, umirovljenici i sirotinja, što je krajnje nepravedno. Ako zabrane referendum, sve to stvorit će preduvjete za snažne ulične prosvjede u kojima će sudjelovati i Hrvatski laburisti – stranka rada.

U Vladi tvrde da su prisiljeni ništa ne mijenjati, jer se nitko ničega ne želi odreći (sindikati Zakona o radu, umirovljenici mirovina, radnici božićnica….) Kako komentirate te tvrdnje?

– Podsjetio bih Jadranku Kosor da je upravo ona, kao potpredsjednica Vlade i ministrica Obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti uvela brojne privilegija za mnoge kategorije stanovništva. Baš ona je, naime, predlagala zakone koji su pogodovali povlaštenim skupinama, koje se sada ničega ne žele odreći. Naravno da umirovljenici, koji primaju 2000 kuna mirovine, ne pristaju na dodatno smanjenje mirovina. Ali Vlada nema hrabrosti ukinuti ni povlaštene mirovine za 14 kategorija stanovništva, koje godišnje stoje čak 8 milijardi kuna.

Gdje još bi država moglo pravednije štedjeti, da sav teret krize ne nose najsiromašniji slojevi?

– Teret krize najprije bi trebali osjetiti bogataši. Premijerku, stoga, pitam kada će Vlada početi oporezivati dividende, dobit i imovinu? Kada će suzbiti korupciju, na kojoj Hrvatska gubi između 5 i 6 milijardi kuna godišnje? Jadranka Kosor nije se sjetila ukinuti privilegiju tajkuna koji ne plaćaju PDV na skupe jahte, helikoptere i vile. Dok obični građani uredno plaćaju porez na dodanu vrijednost pri kupnji svog automobila, bogataši to ne čine jer svoje limuzinu prijavljuju na tvrtke. Poznata je činjenica da bogataši u Hrvatskoj ovih dana masovno kupuju stanove, pa ih prijavljuju na tvrtke, kako bi izbjegli plaćanje PDV-a. Hrvatska mafija, dakle, gradeći stanove pere novac, a u isto vrijeme diktira i cijenu stambenih kvadrata, koji su zbog toga još uvijek nerealno skupi, te nedostupni za većinu hrvatskih građana. Državu na taj način najviše zakidaju upravo oni koji najviše imaju. Upravo zbog toga se umirovljenici i radnici ne žele tek tako odreći svojih stečenih prava i upravo zato su ljudi masovno i podržali referendum o Zakonu o radu, referendum kojega im sada na sve moguće načine žele onemogućiti.

Kako, kao član saborskog Antikorupcijskog vijeća, komentirate izuzetnu sporost u razotkrivanju slučajeva korupcije?

U Vijeću, nažalost, nemamo ovlasti otvarati konkretne predmete, već smo više zaduženi za normativni dio, dakle kontrolu provođenja i donošenja propisa. Osobno, međutim, ipak nastojim otvarati određene predmete poput slučaja korupcije u Hrvatskoj pošti i u Carini. No, kada na sjednicu Antikorupcijskog vijeća napokon dođe Mladen Bajić i Dinko Cvitan, onda na naša pitanja uglavnom odovaraju riječima: “Nisam o tome ovlašten govoriti, “ne možemo iznositi detalje” i slično. Zanimljivo je, međutim, da sam prijašnjih godina nekoliko puta u Saboru reagirao na izvješće Hrvatskih šuma, u kojem je bilo navedeno da ta tvrtka ima pola milijarde kuna potraživanja, a da uopće nisu ni pokrenuli postupak naplate. Kada sam u Saboru pitao kako je to moguće, nitko mi nije odgovorio. Toliko, o toliko spominjanoj nultoj stopi tolerancije na korupciju.

Kako komentirate činjenicu da HFP godinama nije imao Nadzorni odbor, a kako komentar Andrije Hebranga da ga nije bilo jer u HDZ-u nisu znali da NO ne postoji?

– Zna se da je osnovna uloga države u državnim poduzećima da nadzire, a ne da upravlja. Zamislite onda kolika je ozbiljnost Vlade i Sabora koji tri godine ne znaju da nemaju Nadzornog odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju i da Andrija Hebrang, predsjednik Kluba zastupnika vladajuće stranke i bivši predsjednik Upravnog odbora HFP-a izjavljuje kako nitko nije znao da HFP nema Nadzornog odbora, niti su znali da bi taj Nadzorni odbor trebao jednom godišnje podnijeti izvještaj Saboru?! Dokaz je to potpune nesposobnosti i neorganiziranosti vladajuće stranke. Jer u Saboru ima i više nego dovoljno zaposlenih da bi netko mogao voditi računa i o potrebnim imenovanjima u državnim tijelima. No, njima je to potpuno izmaklo kontroli.

Što kažete na informacije prema kojima se Ozren Matijašević tajno sastaje sa Sanaderom, odnosno na glasine da se Sanader preko Matijaševića osvećuje Jadranki Kosor?

– Mislim da se radi o pokušaju diskreditacije Matijaševića, ne samo zbog referenduma, već se preko Matijaševića žele diskreditirati i sindikati. Već sutra će naći i nešto protiv Severa, Jakuša ili nekog drugog sindikalnog vođe. No, to su već poznate i uhodane metode koje me ne iznenađuju. Ja bih, recimo, isto tako mogao reći da sam čuo da se urednici nekih dnevnih novina često potajno sastaju sa Sanaderom.

Izvor: http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/celnici_sdpa_vec_lazu_i_podmecu_jer_se_boje_hrvatskih_laburista/107569.html

| Broj posjeta: 1.571 |

Želite li komentirati? Objava: "DNEVNO.hr: Čelnici SDP-a već lažu i podmeću jer se boje Hrvatskih laburista"

Imate li komentar?