Author: admin

Danas je Međunarodni praznik rada, dan koji se obilježava u spomen na velike radničke prosvjede u Chicagu 1. svibnja 1886. godine.

Tog je dana prosvjedovalo oko 40.000 radnika ističući zahtjeve simbolizirane s tri osmice: osam sati rada, osam sati odmora i osam sati kulturnog obrazovanja. U sukobima s policijom mnogo je prosvjednika uhićeno i ranjeno, nekoliko ih je ubijeno, a vođe štrajka izvedeni su pred sud. Petero ih je osuđeno na smrt, a trojica na dugogodišnju robiju.

U spomen na prosvjede i krvoproliće u Chicagu, na 1. kongresu Druge internacionale 1889. godine odlučeno je da će se 1. svibnja svake godine održavati radnički prosvjedi. Već od 1890. godine taj datum postaje međunarodnim danom opće solidarnosti radništva. U Hrvatskoj se praznik rada počeo slaviti 1890. godine. Hrvatski radnici istaknuli su zahtjeve u znaku tri osmice, a zagrebački su radnici kao uvod u proslavu te godine održali niz štrajkova i skupova. U zgradi Hrvatskoga doma govornici su na velikoj radničkoj skupštini pred 1.000 radnika naglašavali: “Mi smo za rad, ali hoćemo živjeti kao ljudi”.

Želimo vam sretan 1. svibnja, Međunarodni praznik rada! Provedite ovaj blagdan u krugu obitelji, otiđite u prirodu, uživajte jer ovo je jedini dan u godini kada su prava radnika na prvom mjestu.

Povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja, Hrvatski laburisti upućuju čestitke svim građankama i građanima Republike Hrvatske. Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja u Republici Hrvatskoj slavi se 5. kolovoza kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu.

Dragi naši, ovim putem želimo Vama i vašim obiteljima čestit i blagoslovljen Božić, te da ga provedete u krugu svojih najmilijih.

Svim našim članicama i članovima kao i svima ostalima želimo sretnu i uspješnu 2023.godinu.

Sretan i blagoslovljen Uskrs svim ljudima dobre volje žele Hrvatski Laburisti!

Danas je Međunarodni praznik rada, dan koji se obilježava u spomen na velike radničke prosvjede u Chicagu 1. svibnja 1886. godine.

Tog je dana prosvjedovalo oko 40.000 radnika ističući zahtjeve simbolizirane s tri osmice: osam sati rada, osam sati odmora i osam sati kulturnog obrazovanja. U sukobima s policijom mnogo je prosvjednika uhićeno i ranjeno, nekoliko ih je ubijeno, a vođe štrajka izvedeni su pred sud. Petero ih je osuđeno na smrt, a trojica na dugogodišnju robiju.

U spomen na prosvjede i krvoproliće u Chicagu, na 1. kongresu Druge internacionale 1889. godine odlučeno je da će se 1. svibnja svake godine održavati radnički prosvjedi. Već od 1890. godine taj datum postaje međunarodnim danom opće solidarnosti radništva. U Hrvatskoj se praznik rada počeo slaviti 1890. godine. Hrvatski radnici istaknuli su zahtjeve u znaku tri osmice, a zagrebački su radnici kao uvod u proslavu te godine održali niz štrajkova i skupova. U zgradi Hrvatskoga doma govornici su na velikoj radničkoj skupštini pred 1.000 radnika naglašavali: “Mi smo za rad, ali hoćemo živjeti kao ljudi”.

Želimo vam sretan 1. svibnja, Međunarodni praznik rada! Provedite ovaj blagdan u krugu obitelji, otiđite u prirodu, uživajte jer ovo je jedini dan u godini kada su prava radnika na prvom mjestu.

Povodom 28. obljetnice Oluje svim pripadnicima hrvatske policije, pripadnicima specijalne policije, svim hrvatskim vojnicima, hrvatskim braniteljima, svima koji Hrvatsku nazivaju svojom domovinom, čestitamo ovaj ponosni dan – Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja.

Neka je vječna slava i hvala onima koji su svoje živote položili na oltar domovine!

 Socijaldemokratima, stranci nastaloj raskolom SDP-a, danas će se u savezu “Naša Hrvatska” koji okupljaju na ljevici priključiti i Hrvatski laburisti – Stranka rada. Predsjednik Socijaldemokrata Davorko Vidović kaže kako je riječ o značajnom proširenju jer Laburisti, iako nisu parlamentarna stranka, jesu ostavili traga na hrvatskoj političkoj sceni, a imaju, kaže, i članstvo i infrastrukturu na terenu.

Proširenje novog predizbornog saveza Naša Hrvatska će se održati ispred zgrade Sabora iako su Socijaldemokrati tražili za to dvoranu u zgradi parlamenta. Međutim, kako kaže Vidović, Ured za medije parlamenta nije im to dozvolio uz objašnjenje kako takva aktivnost spada u predizbornu kampanju kojoj u Saboru nije mjesto. A što je zanimljivo tumačenje obzirom da je prije samo nekoliko dana Ustavni sud usvojio ustavnu tužbu SDP-a i utvrdio da Državno izborno povjerenstvo nije smjelo kazniti SDP s 86 tisuća kuna zbog “laptop kampanje” koju je 2019. godine vodio njihov tadašnji zastupnik Gordan Maras.

Ovdje prenosimo objavu iz medija u cijelosti.

POD GESLOM “Vukovar – moj izbor i u dobru i u zlu” u Vukovaru se obilježava 32. godišnjica vukovarske tragedije i stradanja u Domovinskom ratu tijekom kojega je u tome istočnoslavonskom gradu ubijeno 2717 hrvatskih branitelja i civila, a 374 ih se još vodi nestalima.

U spomen na 18. studenoga 1991. godine, kada je nakon tromjesečne opsade pripadnika bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi slomljena obrana Vukovara, gradskim ulicama u koloni sjećanja proći će tisuće domoljuba iz svih dijelova Hrvatske.

U koloni sjećanja koja će proći trasom dugom 5,5 kilometara, od vukovarske bolnice do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata, očekuju se i najviši predstavnici državnih vlasti predvođeni predsjednicima Republike, Sabora i Vlade, koji će na Memorijalnom groblju položiti vijence i zapaliti svijeće.

I ove će se, kao i prethodnih godina, na tome groblju postaviti hrvatske zastavice ispred bijelih križeva, koji simboliziraju ekshumirane iz masovne grobnice na susjednom vukovarskom Novom groblju, 938 žrtava stradalih u agresiji na Vukovar u Domovinskom ratu.

Najveća je to masovna grobnica u Europi nakon Drugog svjetskog rata te uz onu na Ovčari, iz koje je ekshumirano 200 žrtava, odvedenih nakon sloma obrane grada iz vukovarske bolnice te ubijenih 20. studenog 1991. na tom poljoprivrednom dobru nedaleko Vukovara, predstavlja jedan od najstrašnijih simbola vukovarskog stradanja u agresiji u jesen 1991. godine.

Opsada trajala tri mjeseca

Vukovar je pod opsadom bio 87 dana, a bitka je završila 18. studenoga 1991. okupacijom grada koja je potrajala do 15. siječnja 1998. i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, kojom su Vukovar i druga okupirana mjesta vraćeni u ustavno-pravni poredak Hrvatske.

Po podacima vukovarske bolnice, tijekom tromjesečne agresije na Vukovar ranjeno je 1219 branitelja i civila. U srpske koncentracijske logore odvedeno je oko 7000 zarobljenika, a iz grada je prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba.

Stotine djece ostalo je bez roditelja, a na popisu nestalih osoba iz Domovinskog rata još su 374 osobe kojima se svaki trag gubi u ratnom Vukovaru u jesen 1991.

Ubijeno je 2717 hrvatskih branitelja i civila, čija se imena mogu pročitati na spomen pločama koje su prije nekoliko godina postavljene u Pastoralnom centru sv. Bono Franjevačkog samostana u Vukovaru.

Na dan 18. studenoga prisjećamo se i pokolja 43 hrvatska civila u Škabrnji koji su istoga dana 1991. godine počinili pripadnici JNA, srpske paravojne snage SAO Krajine i dobrovoljačke skupine iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Po okončanju napada Škabrnja je spaljena i u potpunosti uništena, a katolička crkva do temelja srušena. Nakon što je selo opustošeno, cijeli je kraj miniran. Oni civili koji su bili pošteđeni kasnije su predani hrvatskoj strani u mjestu Pristeg, a muškarci su zatočeni u kninskim logorima te kasnije razmijenjeni.

Svim našim članicama i članovima, svim partnerima i simpatizerima kao i svim građanima Republike Hrvatske želimo čestit i sretan Božić, te puno zdravlja, sreće i uspjeha u predstojećoj nam 2024.godini.